Sedam Duhovnih Zakona Uspjeha-Deepak Chopra

  • Published on
    10-Apr-2015

  • View
    1.764

  • Download
    7

Embed Size (px)

Transcript

<p>Deepak Chopra Sedam duhovnih zakona uspeha</p> <p>Ovo djelo, zasnovano na zakonima koji upravljaju svime to je na ovom svijetu stvoreno, rui mit o tome da je uspjeh rezultat napornog rada, detaljnog planiranja i neumorne ambicije. U Sedam duhovnih zakona uspjeha Deepak Chopra nudi put ka uspjehu koji moe da izmjeni svaiji ivot: potrebno je da shvatimo svoju pravu prirodu i da nauimo da ivimo u skladusa prirodnim zakonima,a osjeanje unutarnjeg mira, dobro zdravlje, sreeni odnosi sa okolinom, energija i ivotna radost usledie samo od sebe, bez napora. Ova knjiga predstavlja spoj prastare mudrosti i praktinih postupaka iju primjenu u svakodnevnom ivotu moemo bezgranino proirivati.</p> <p>Biblioteka MENADMENT Izdava POSLOVNI SISTEM "GRME" Beograd. M. Birjuzova 3 Generalni direktor RAJKO UNANIN Izvrni direktor ZORICA TAB LOV I-BULAJI Glavni i odgovorni urednik Izdavake djelatnosti STANA EHALI Urednik MILA URII Tehniki urednik VESNA TRIFUNOV-KOVAEVI Dizajn korica VESNA KOSTI YU ISBN 86-315-0147-6 tampa: Poslovni sistem "Grme", Beograd, Marala Birjuzova 3-5 SEDAM DUHOVNIH ZAKONA USPEHA PRAKTINI VODI ZA OSTVARENJE VAIH SNOVA Naslov originala Deepak Chopra THE SEVEN SPIRITUAL LAWS OF SUCCESS: a practical quide to the fulfillment of your dreams (c) 1994 Deepak Chopra</p> <p>Co-published by Amber-Allen Publishing and New World Library, San Rafael, California AH rights reserved Prevodilac BOENA KOSANOVI</p> <p>Sedam duhovnih zakona uspjeha praktini vodi za ostvarivanje vaih snova / Deepak Chopra Naa sutina ravna je dubokoj elji koja nas pokree. Kakva nam je elja, takva je i volja. Kakva nam je volja, takva su i djela Kakva su nam djela, takva je i sudbina. Brihadaraniaka Upaniad IV 4. 5 (Brihadaranyaka Upanishad)</p> <p>SADRAJ Zahvalnost Uvod 1. Zakon istog potencijala Primena Zakona istog potencijala 2. Zakon davanja Primena Zakona davanja 5. Zakon "Karme" ili zakon uzroka i posledice Primena Zakona "Karme" 4. Zakon najmanjeg napora Primena Zakona najmanjeg napora 5. Zakon namere i elje Primena Zakona namere i elje 6. Zakon nevezivanja Primena Zakona nevezivanja 7. Zakon "Darme" ili ivotnog cilja Primena Zakona "Darme" Svoenje i zakljuak O autoru ZAHVALNOST elIo bih da izrazim svoju ljubav i zahvalnost slJedeim osobama: Denet Mils (Janet Mills) koja je predano podravala ovu knjigu od nastanka do ostvarenja. Riti Copra, Maliki Copra i Gautami Copra (Rita Chopra, Mallika Chopra, Gautama Chopra) to postoje kao ivi izrazi Sedam duhovnih zakona. Rej ejmersu, Gejl Rouz, Adriani Nienov, DejviduSajmonu, Dordu Herisonu, Oliviji Herison i NaomiDad (Ray Chambers, Gayle Rose, Adrianna Nienow, David Simon, George Harrison, Olivia Hanison, Naomi Judd) elim da se zahvalim na hrabrosti i istrajnosti u sprovodenju vizije koja svojom Iepotom, plemenitou i nadahnuem mjenja nae ivote.</p> <p>Roderu Gabriel, Brentu Bikvar, Rouzi Bueno-Marfi (Roger Gabriel, Brent Becvar, Rose Bueno Murphy) i svima zaposlenim u arp centru za medicinu uma i tela zahvaljujem to svojim primjerom nadahnjuju sve nae pacijente i posjetioce. Dipak Singu i Giti Sing (Deepak Singh, Geeta Singh), kao i svim zaposlenim u Quantum Publications zahvaljujem na predanom i neumornom radu. Mjuriel Nelis (Muriel Nellis) dugujem zahvalnost zato to je bez ustupaka nastojala da svi nai poduhvati budu sretno izvedeni do kraja. Riardu Perlu (Richard Perl) zato to prua najbolji primjer kako ovjek moe sebi da bude referentna toka.Lindi Ford (Linda Ford) zbog toga to gaji nepokolebljivu vjeru u poznavanje same sebe i zato to je uvijek spremna da, ne alei truda, pomogne drugima. Isto tako Bilu Elkusu (Bili Elkus) zahvaljujem naprijateljstvu i razumijevanju. UVOD Iako je naziv ove knjige Sedam duhovnih zakona uspjeha, on bi isto tako mogao da glasi i Sedam duhovnih zakona ivota, jer je rije o istim principima koje i priroda koristi da bi stvarala sve ono stoje opipljivo-to moe, da se vidi, uje, osjeti ulom mirisa ili dodirne. U svojoj knjizi Kako postati imuan: svijest o bogatstvu u odnosu na otvorene mogunosti ja sam u glavnim crtama opisao stupnjeve koji vode svjesti o bogatstvu, zasnovane na svjesti o djelovanju prirode.! Sedam duhovnih zakona uspjeha ine sutinu ovog uenja. Kada se znanje o ovome ugradi u nau svijest, ono e nam omoguiti da stvaramo neograniena bogatstva sa nevjerovatnom lakoom i da uspijemo u svakom svom pokuaju. Uspijeh u ivotu moe se opisati kao srea koja tee u neprekidnom nizu; kao neprekidno ostvarivanje postavljenih, vrijednih ciljeva. Uspjeh je sposobnost da se ti ciljevi ostvare sa lakoom i bez napora. Mada se oduvijek smatralo da je uspijeh, a tu spada i stvaranje bogatstava, dug proces koji zahtjeva teak rad i da se esto moe ostvariti jedino na tetu drugih. Potrebno je da se uspjehu i bogatstvu pristupi imajui u vidu u velikoj mjeri ono duhovno, kako bismo ih posmatrali kao stalni, bogati dotok svega to je za nas dobro. Upoznavanje i primjena duhovnih zakona dovodi nas u sklad sa prirodom i mi stvaramo osloboeni briga, radosno i sa ljubavlju. Postoji mnogo vienja uspjeha, a materijalna dobra su samo jedno od njih. Sem toga, uspjeh je putovanje, a ne odredite. Materijalno obilje, u svim vidovima, je inilac koji to putovanje moe uiniti prijatnim. Ali, uspjeh isto tako obuhvata i dobro zdravlje i energiju i volju za ivotom, odnose sa drugima koji nas usreuju, stvaralaku slobodu, emotivnu i psiholoku stabilnost, osjeanje zadovoljstva i smirenost. Ipak, ak i kada smo ispunjeni svim ovim doivljajima, ostaemo neostvareni ako u sebi ne gajimo sjeme boanskog. U stvari, svako od nas je boanstvo u nekom preruenom obliku, a bogovi i boginje koji u nama obitavaju trae da se u potpunosti izraze. Istinski uspjeh je, dakle, doivljavanje udesnog. On znai da se ono boansko u nama razvilo. Uspjeh je osjeanje boanskog kudgod krenuli, u ta god pogledali oi djeteta, ljepotu cvijeta, let ptice. Kada ponemo da doivljavamo ivot kao udesno iskazivanje boanskog, i to ne samo povremeno nego sve vrijeme, onda emo shvatiti pravo znaenje rei uspjeh. Prije nego to definiramo sedam duhovnih zakona, proverimo prije svega da li razumijemo to je to zakon. Zakon je postupak u kome ono to nije bilo jasno iskazano, postaje jasno iskazano; to je postupak u kome posmatrac postaje posmatrani; to je proces u kome posmatrac postaje predmet posmatranja; to je postupak u kome sniva iskazuje svoj san. Sve to je stvoreno, sve to postoji u fizikom svijetu, rezultat je neiskazanog koje se pretvorilo u iskazano. Sve to vidimo ima svoj nastanak u nepoznatom. Nae fizike bie, fiziki svemir, bilo to i sve ono to do nas stie preko naih ula je pretvaranje neiskazanog, nepoznatog i nevidljivog u iskazano, poznato i vidljivo. Fiziki svijet nije nita drugo nego Bie koje je svoje Ja u Sebi samom izvilo da bi se doivjelo kao duh, um i fizika materija. Drugim recima, svi procesistvaranja su procesi u kojima Ja ili boanstvo ostvaruje sebe. Svijest u kretanju ispoljava se u vidu predmeta u svemiru koji uestvuju u vjenoj igri ivota.</p> <p>Izvor sveg stvaranja je boanstvo (ili duh); proces stvaranja je boanstvo (ili duh) u kretanju (ili um); a predmet stvaranja je cjelokupan fiziki svijet - svemir- koji ukljuuje i fiziko tijelo. Tri inioca stvarnosti - duh, um i tijelo, ili posmatra, proces posmatranja i posmatrani - u sutini su isto. Svi oni dolaze iz istog izvora: iz oblasti istog potencijala koji je u svojoj sutini neiskazan. Fiziki zakoni svemira su, u stvari, proces boanskog u kretanju, ili svijesti u kretanju. Kada shvatimo te zakone i primenimo ih u ivotu, sve to elimo moe i da se ostvari, jer isti oni zakoni kojima se priroda slui da bi stvorila umu, svemir, zvijezdu ili ljudsko tijelo, mogu da dovedu i do ispunjenja naih najskrivenijih elja. Preimo sada na sedam duhovnih zakona uspjeha, i pogledajmo kako oni mogu da se primjene na nae ivote. ZAKON ISTOG POTENCIJALA Izvor svakog stvaranja je ista svijest... ist potencijal koji tei svom izrazu od neiskazanog ka iskazanom. I kada shvatimo da je nae istinsko Ja u stvari Ja istog potencijala, svrstavamo se usporedo sa svim to postoji u svemiru. U poetku Nije bilo ni postojanja ni nepostojanja, sav ovaj svijet bio je neiskazana energija...Jedno je disalo bez daha, svojom sopstvenom snagom i niega drugog nije bilo... Himna o stvaranju, Rig Veda Prvi duhovni zakon uspjeha je ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Taj zakon se zasniva na injenici dasmo mi, u svom sutinskom obliku, ista svijest. ista svijest je isti potencijal, to je polje svih mogunosti i neogranienog stvaralatva. ista svijest je naa duhovna sutina. Biti neogranien i nesputan je isto tako ista radost. Ostale odlike svijesti su isto znanje, beskrajna tiina, savrena ravnotea, nepobedivost, jednostavnost i blaenstvo. To je naa sutinska priroda. Naa sutinska priroda je priroda istog potencijala. Kada otkrijemo svoju sutinsku prirodu i shvatimo ko smo u stvari, otkriemo da se u samom tom shvatanju nalazi sposobnost da ispunimo bilo koji svoj san, jer smo mi vjeita mogunost, nemerljiv potencijal svega to je bilo, to jeste i to e biti. ZAKON ISTOG POTENCIJALA moe, isto tako, da se nazove i ZAKONOM JEDINSTVA, jer se u osnovi beskrajne raznolikosti ivota nalazi jedinstvo jednog duha koji sve proima. Ne postoji nita to nas dijeli od tog polja energije. Polje istog potencijala je nae sopstveno Ja. I to vie doivljavamo sopstvenu prirodu, to smo blii polju istog potencijala. Doivljavanje sopstvenog Ja ili "obraanje sebi samom" znai da je unutarnja referentna taka nas sopstveni duh, a ne predmeti naeg doivljavanja. Suprotno od obraanja sebi samom nalazi se obraanje objektima. Kada se obraamo objektima, na nas uvek utiu objekti van naeg Ja, koji obuhvataju situacije, okolnosti, ljude i stvari. Prilikom obraanja objektima uvijek traimo odobravanje - priznanje drugih. Nae miljenje i ponaanje nalaze se u stanju oekivanja povratnog reagovanja. Zato je takvo obraanje zasnovano na strahu. Kada se obraamo objektima, oseamo stalnu potrebu da stvari drimo pod kontrolom. Osjeamo jaku potrebu za vanjskom moi. Potreba za odobravanjem - priznanjem, potreba da se stvari dre pod kontrolom i potreba za vanjskom moi zasnovane su na strahu. Ta mo nije mo istog potencijala, niti je mo naeg Ja ili stvarne moi. Kada doivljavamo snagu sopstvenog Ja, straha nema, ne postoji. Prinuda da se sve dri pod kontrolom, kao to nema ni borbe za odobravanje - priznanje i vanjsku mo. Prilikom obraanja objektima unutranja referentna toka je ego. Ali, ego nije ono to mi u sutini jesmo. Ego je naa slika o sebi, naa drutvena maska- to je uloga koju igramo. Naa drutvena maska ivi od odobravanja - priznanja. Ona eli da kontrolira, podrava mo, jer ona ivi u strahu. Nae istinsko Ja, koje je na duh, naa dua, potpuno je slobodno od svega ovog.</p> <p>Ono je neosjetljivo na kritiku, njega ne plai izazov i ne osjea se niim u odnosu na bilo koga. A ipak, ono je skromno i ne osjea se viim u odnosu na bilo koga, jer uvia da je svatko drugi ono isto Ja, onaj isti duh preruen u neto drago. U tome lei osnovna razlika izmeu obraanja objektima i obraanja samome sebi. Prilikom obraanja samom sebi doivljavamo svoje istinsko bie koje se ne boji nikakvog izazova, koje potuje sve ljude i koje se ne osjea potinjeno bilo kome. Sopstvena mo je, dakle, istinska mo. Mo zasnovana na objektu je, nasuprot tome, lana mo. Poto je to mo zasnovana na egu, ona traje samo dok je prisutan objekat kome se obraa. Ako netko ima visoku titulu, ako je, na primjer, predsjednik neke zemlje ili predsjednik upravnog odbora veoma velike firme, ili ako netko ima mnogo novca, mo koju on uiva vezana je za zvanje, poloaj ili novac. Mo zasnovana na egu traje onoliko koliko traju i stvari koje smo pomenuli. Kada zvanje, poloaj ili novac nestanu, nestane i mo. Sopstvena mo, nasuprot tome, trajna je, jer se zasniva na poznavanju svoga Ja. Postoje, osim toga, izvjesne odlike sopstvene moi. Ona privlai ljude nama, a isto tako privlai nam i stvari koje elimo. Ona magnetizira ljude, situacije i okolnosti koje onda potpomau ispunjenju naih elja. Drugi naziv za ovo je pomo prirodnih zakona. To je pomo koju prua boansko, to je pomo koja se dobija kada se ovjek nalazi u stanju milosti. Naa mo je tada takva da uivamo vezu sa svijetom i svijet uiva vezu sa nama. Naa mo je mo povezivanja povezivanja koje nastaje iz prave ljubavi. Kako je mogue primeniti ZAKON ISTOG POTENCIJALA na polje svih mogunosti, to jest na nae ivote? Ako elimo da uivamo ono sto polje istog potencijala prua, ako elimo da u najveoj moguoj mjeri koristimo kreativnost koja je sadrana u istoj svijesti, moramo, prije svega, tom polju da priemo. Jedan od naina prilaenja tom polju je putem svakodnevnog sprovodenja utanja, meditacije i neprocjenjivanja. Provoenje vremena u prirodi nam isto tako omoguuje pristup osobinama sadranim u polju, a to su beskrajna kreativnost, sloboda i blaenstvo. Sprovoenje utanja znai vrstu odluku da izvjesno vrijeme odvojimo i da jednostavno budemo. Sprovoenje utanja znai da se povremeno uzdravamo od govora. To, takoe, znai povremeno uzdravanje od aktivnosti, kao to su gledanje televizije, sluanje radija ili itanje knjiga. Ako sebi nikada ne pruimo priliku da doivimo tiinu, doveemo do sukoba u svom unutarnjem dijalogu. Povremeno treba odvojiti malo vremena da bi se doivjela tiina. Tiinu moemo da doivljavamo i tako to emo svakodnevno odrediti jedan period namjenjen tome, kojeg emo se pridravati. To moe da bude period od dva sata ili, ako nam to izgleda dugo, onda jedan sat. Ipak, povremeno je potrebno da za doivljavanje tiine odvojimo dui period - cijeli dan, dva dana ili ak cijeli tjedan. to se dogaa kada se upustimo u doivljavanje tiine? U poetku nas unutarnji dijalog postaje jo burniji. Osjeamo snanu potrebu da saoptavamo stvari. Znao sam ljude koje je utanje, na poetku dueg preuzetog perioda, dovodilo skoro do ludila. A onda, poto uu u period tiine, njihov unutarnji dijalog poinje da se smiruje. I ubrzo, zatim, tiina postaje duboka. To je zbog toga to um odustaje od borbe -on shvati da nema smisla vrtiti se u krug, ako mi, nae Ja, duh, onaj od koga zavisi izbor, nee da govore. I toka. Tada, kada unutarnji dijalog poinje da se stiava, poinjemo da osjeamo tiinu polja istog potencijala. Povremeno doivljavanje iste tiine, kako svakom od nas najbolje odgovara, jedan je od naina da se doivi ZAKON ISTOG POTENCIJALA. Da svakodnevno provedemo izvesno vrijeme u meditaciji, je drugi nain. Idealno bi bilo da se u meditaciji provede trideset minuta izjutra i trideset uvee. Kroz meditaciju nauiemo da doivljavamo polje iste tiine i iste svijesti o sebi. U tom polju iste tiine je polje beskrajnog povezivanja, polje beskrajne moi za organizaciju, najvia podloga za stvaranje gde je sve neraskidivo povezano sa svim ostalim. Peti duhovni zakon, ZAKON NAMJERE I ELJE* pokazae nam kako u ovo polje moemo da uvedemo jedan blagi impuls namjere, to dovodi do spontanog ispunjenja naih elja. Ali, prije svega, moramo da iskusimo tiinu. Tiina je prvi zahtev za iskazivanje sopstvenih elja, jer u tiini lei naa veza sa poljem istog potencijala u kome se dovodi u sklad bezbroj pojedinosti koje suza nas vane. P...</p>