Sem Alisa Selman Efekt Stampeda Cocacola

  • Published on
    18-Jul-2015

  • View
    254

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

Univerzitet Vitez Travnik Fakultet za Poslovnu Informatiku

Efekat stampeda proizvodaSeminarski rad

Student: Alisa Selman Trboglav Index br.: 0088-09/DPI Smijer: Poslovna informatika Predmet: Mikroekonomija Professor: Dr. Abid Hodi Asistent: Minela Kikanovi

Sarajevo, Januar 2012. Godine

2|Page

Sadraj1. UVOD ....................................................................................... 1 2. EFEKAT STAMPEDA .................................................................... 2 2.1. UINAK EFEKTA STAMPEDA NA KRIVULJU POTRANJE ................................ 3 3. NASTANAK I PRVI POECI COCA COLA NAPITKA .......................... 4 3.1. CANDLER I OSVAJANJE TRITA ......................................................... 5 4. RAZVOJ I WOODRUFF ................................................................. 7 4.1. COCA COLA SIMBOL PRIJATELJSTVA.................................................... 9 5. REKLAMIRANJE ........................................................................ 10 5.1. PAROLE I PJESME ........................................................................ 10 5.2. BOINI KAMION I DJED BOINJAK ................................................. 11 5.3. SPORTSKO SPONZORISANJE............................................................ 13 5.4. OSTALE REKLAME....................................................................... 15 6. GLOBALNI BIZNIS ..................................................................... 17 7. ZAKLJUAK ............................................................................. 18

1. Uvod

Kao uvod u ovaj seminarski rad najprije je potrebno pojasniti ta je to ustvari efekt stampeda. Dakle, efekt stampeda je jednostavno reeno, kada potroai krenu masovno kupovati odreeni proizvod, ili je in ili svi ga ele imati itd. Sama nam rije jasno i govori pa je prema tome i nepotrebno ulaziti u neka detaljna objanjavanja i komplikovanja koja na kraju znae isto a stvaraju bezpotrebnu konfuziju. Samo jo treba napomenuti da efekt stampeda, gledano ekonomski ili mikroekonomski, ini potranju elastinijom. Postizanje efekta stampeda je najee glavni cilj marketinga i reklamiranja.

Stampedo je in ivotinja u krdu ili veih skupina ljudi tijekom kojeg krdo ili skupina ljudi kolektivno poinje trati ka neemu...1

U eknomiji postoje tzv. mrene eksternalije, jedna pozitivna i jedna negativna, koje utjeu na ponudu i potranju, a to su efekt stampeda i efekt snoba. Efekt snoba je suprotno od efekta stampeda, i pojavljuje se najvie kada su u pitanju unikatni i skupocijeni proizvodi koji se kupuju zbog prestia i sl.

1

Izvor - http://hr.wikipedia.org/wiki/Stampedo

1|Page

Coca cola je tako jako postigla efekt stampeda da je to pie postalo dio ivota i tradicije ljudi irom svijeta, toliko da su ljudi jo od 1949. Godine uveli i izraz kokakolizacija (eng. Cocacolonization) koji se odnosi na dolazak zapadnih ili amerikih navika i ponaanja u odreenu zemlju. U ovom radu e se razmotriti kako je popularno ameriko pie postiglo ovaj efekat pa i dan danas nakon 125 godina postojanja, jo uvijek ga odrava. Na poetku rada e se prvo razraditi utjecaj efekta stampeda ili drugim rijeima eng. Bandwagon effect-a2 na krivulju potranje i na potroae, a zatim emo razraditi nain na koji je Coca Cola to postigla. To su veinom marketinke metode, jer na kraju krajeva, svaki dobar poduzetnik, zna iskoristiti marketing da bi poslovao uspjeno te i postizao ovakve efekte.

2. Efekat stampeda

2

Bandwagon effect - http://www.wisegeek.com/what-is-a-bandwagon-effect.htm

2|Page

Efekat stampeda je pozitivna mrena eksternalija. To znai da je ponaanje jednog potroaa pod utiskom drugih potroaa. Drugim rijeima da potranja odreenih proizvoda ovisi o potranji jedne osobe koja e zatim utjecati na ostale potroae. Pozitivna mrena

eksternalija postoji ako koliina potranje neke osobe rast pod utjecajem rasta kupovina drugih potroaa.3Efekat stampeda (eng. Bandwagon effect) se esto javlja u modnoj industriji i na tritu djeijih igraaka. Na primjer, Barbie je jedno vrijeme bila hit i sve su djevojice morale imati Barbie lutku, ili u poslijednje vrijeme uske pantalone su postale moderne pa ih sve djevojke i mlade ene kupuju i nose, a proizvoai i trgovci zarauju tako to ih promoviu jo vie te prodaju. U modnoj industriji, u prodaji odjee, ovaj efekat je kljuni faktor, pa je sada i jasno zato je ovo ustvari glavni cilj marketiranja. Iako je efekat stampeda povezan sa trendovima i stilovima, pozitivne mrene eksternalije se mogu pojaviti i iz drugih razloga. Dakle vrijednost nekog dobra postaje vea to je vei broj vlasnika tog dobra. Ako na primjer, jedna osoba posjeduje raunar i niko drugi, on od toga nema koristi jer e mu biti teko nai softver za njega. Meutim to vie ljudi posjeduje raunar, vie e se softvera proizvoditi, te e potroa imati veeg izbora za softver svog raunala, pa e mu to raunalo imati i veu vrijednost za njega.

2.1. Uinak efekta stampeda na krivulju potranje

Cijena (KM po jedinic i)

D20

D40

D60

D80

D100

30

3

Izvor Mikroekonomija, peto izdanje. Robert S. Pindyck i Daniel L. Rubinfeld

3|PageIlustracija 1 krivulja potranje

20

Potranja

Koliina (hiljada

20 80

40 100

mjeseno)60

Efekt stampeda Na ovoj krivulji potranje vidimo kako cijena dobra pada sa 30 KM na 20 KM, te vie ljudi kupuje to dobro. Posljedica toga je da se krivulja potranje pomjera u desno, sa D40 na D80. Mali dio toga moe biti i efekat pada cijene, ali veina je efekat stampeda.

3. Nastanak i prvi poeci Coca Cola napitka

Godine 1886. farmaceut Dr. John Stith Pemberton, iz ore u Atlantiku, SAD, je osmislio recept za sirup koji je on tada nazivao Pembertons French Wine Coca. U to vrijeme pia su se najee toila iz tzv. Soda fontana za toenje, tako da je ovaj sirup mijean sa sodom, inio sok koji se onda prodavao. Napitak je tada predstavljan kao ljekovit, Pemberton je tvrdio kako lijei razne bolesti kao to su glavobolje, ovisnost o morfiju, impotenciju itd. Tadanja formula je sadravala vee koliine coca biljke i kola oraha, a to su kokain i cafein, kao i alkohol, meutim s vremenom, postavljeni zakoni i zdravstveni pokazatelji su usmjerili promjenu prvobitne formule coca cola pia.

4|Page

John S. Pemberton je u poetku prodavao svoj napitak za 5 centiIlustracija 2 John S. Pemberton

po ai, i prodavao bi male koliine, nekih 9 aa dnevno. Kako je poetna formula morala biti mijenjana pa i ostala deavanja koja su se odvijala u toku ivota John S.

Pembertona, on je navodno izgubio interes u ovo pie. Pria o tome ta se sve ustvari deavalo i kako se to odvijalo je mnogo, u literaturi, na internetu itd. Meutim, to ovdje ni nije toliko bitno. Ono to je

bitno, jeste kako je to pie postalo ono to je danas, i kako je postiglo efekt stampeda.Asa Griggs Candler je 1888. Godine preuzeo proizvodnju Coca Cole i do 1891. sva prava tog biznisa su pripadala njemu. Zaposlio je Pembertonovog knjigovou Frank Robinsona, koji je i dao naziv ovom piu sa svojim pisanim slovima koji su i dan danas logo Coca Cole. Njih dvojica su zajedno odluili da odreene sastojke pia treba korigovati radi poboljanja i ispunjavanja uslova amerike vlade koja je zabranila koritenje kokaina u piu i hrani. Tada je nastala i kompanija pod nazivom The Coca Cola Company koja se i danas tako zove.

Ilustracija 3 Asa Griggs Candler

3.1.

Candler i osvajanje trita

Candler, njegov brat i Robinson su odluili da zadre prvobitni moto Coca Cole, a to je Ukusno i osvjeavajue. Candler, ve tada poznat kao moan i

sa jakom sklonou koritenja reklame, je krenuo sa osvajanjem trita putem reklamiranja na razne naine.uspjean poduzetnik, Najprije je to bila velika reklama u 5|Page

novinama za njegovu farmaceutsku kompaniju i proizvod Coca Cola, koja je kasnije postala kompanija koja proizvodi sokove. Zatim, su na prodavnicama osvanuli veliki natpisi sa sloganom Coca Cola drink (pij) da bi se potaknulo ljude da dou i da popiju pie. Do 1892.

Godine Candler je poveao prodaju za deset puta. Candler je zatim pokrenuo kampanju, kojom je djelio kupone za besplatnu au pia. Zatim je djelio razne reklamne materijale sa obiljejem marke Coca Cola, to su bili satovi, suveniri, olovke, kalendare i razne predmete.

Ilustracija 4 kupon za besplatnu au soka

Kako je posao rastao, u 1894. godini kompanija je poela sa otvaranjem fabrika za pravljenje soka i van Atlante. Naprije u Dallas, Texasu, zatim u Chikagu, Ilinoisu, Los Anelesu, Californiji. 1895.

Godine, godinji izvjetaj je pokazao da se Coca Cola pila u svim dravama SAD-a. Potranja za Coca Colom je toliko rasla da je kompaniji bilo neophodno izgraditi jo jednu zgradu za proizvodnju sirupa i sjediteuprave. Tako da je 1898 izgraena zgrada na 3 sprata, koja je zbog velikog razvoja ve nakon 10 godina postala nedovoljna za upravu. Godine 1899. Je poela proizvodnja soka u flaama. Kompanija je pravila ugovore za vanjskim saradnicima i firmama koje su pakirale i distribuisale ovo pie, nakon 20 godina postojalo je vie od 1000 fabrika koje su to obavljale. Danas je flairanje ovoga soka jedna od najveih i najproirenijih proizvodnih i distributivnih mrea u svijetu. Kompanija posluje putem franizinga. Prodaje svoj sirup tim 6|Page

kompanijama koje zatim od njega stvaraju sok i pakiraju ga da bi ga dalje distribuisali i prodavali. Neke od tih kompanija su Coca Cola FEMSA, Coca Cola Enterprises, zatim Coca Cola HellenicBottlingCompany (kao kod nas u BiH), itd. U meuvremenu, zbog pojave imitacija i potrebe da se zatiti vrijednost imena, 1915. Godine je nastala i originalna flaa Coca Cole koja je postala i ujedno zatitni znak ovoga pia.

4. Razvoj i Woodruff

Ernest Woodruff i W.C. Bradley su 1919. Kupili kompaniju Coca Cola za 25 miliona dolara. Nedugo nakon toga, tanije 4 godine, Woodruffo-v sin je preuzeo mjesto predsjednika kompanije koji je ostao na tom mjestu ak vie od 60 godina.

Novi presjednik je zapoeo novu kampanju, propagirajui kvalitetno pie agresivnom prodajom. Takoe je ustanoviokvalitativne standarde za flairanje pia poto je vjerovao u potencijal tog biznisa, pa je i podrka reklamiranja i marketinga uveliko porasla. Vodstvo Roberta Woodruff-a je kroz godine odvelo The Coca Cola Company na vrh uspjeha. Koncepti prodaje koje je on uveo, a danas su normalni, su tada bili revolucionarni. On je 1920. Godine uveo kartonsko pakiranje od 6 flaa, sa rukom da bi potroai mogli lake ponjeti, koje je tada postalo jedno od najmonijih prodajnih alata kompanije. U 1929. Godini uveo je otvoreni hladnjak, da bi se flae pia mogle kupiti osveavajue hladne. A tome su slijedili friideri i hladni automati. Pa je time prodaja proirena na druga mjesta osim prodavnica, kao to su kancelarije i druge institucije. Zatim je nastala aa za toenu colu koja je imala isti oblik flae zatitnog znaka, pa je i ona sama po sebi postala odlina reklama. Ove ae koje su tako

specifine a i danas se koriste, su dokaz neprestane popularnosti Coca Cole.Najvei doprinos Roberta Woodruffa je bila injenica da je on vjerovao da Coca Cola moe postati internacionalni proizvod. Postepeno je tako i bilo, proirio je biznis Coca Cole irom cijelog svijeta. Ustanovio je odjel za vanjsku trgovinu koji je od 1930. Godine 7|Page

postao poznat kao The Coca Cola Export Corporation. Do tada je

broj zemalja sa pogonima za flaranje poraslo za etiri puta. Umeuvremenu je zapoeto i partnerstvo sa olimpijskim igrama koje je pomoglo u prevazilaenju svih kuturolokih granica i proirenja u jo vie zemalja.

Ilustracija 5 Robert Woodruff Ilustracija 6 flaa zatitni znak

8|Page

Ilustracija 7 kartonsko pakovanje

Ilustracija 8 prvi hladnjak

4.1. Coca Cola simbol prijateljstva

Poetkom drugog svjetskog rata Coca Colin biznis je bio proiren u 44 zemlje svijeta a dejstvo rata je bilo daleko od negativnog. Za Coca Colu je to bila jedna velika prilika i izazov. Dakle, ulaskom SADa u rat 1941. godine, Woodruff je naloio da se svakom vojniku omogui flaa kole za 5 centi, ma koliko god to kotalo kompaniju. Shodno tome, kompanija je imala proizvodne jedinice kole u mnogim borbenim djelovima i opskrbljivala je cijelu vojsku pa ak i civile Coca Colom. Tokom rata 5 biliona flaa kole je ispijeno. U Coca Coli kau da su vojnici ak i na liniji tokom borbe pili Coca Colu. to objanjava razlog zbog kojeg je kola poslije rata

postala sinonim za prijateljstvo, podiui moral ljudima u ratu ipruajui taj trenutak zadovoljstva koji se od tada jo vie proirio diljem svijeta. Nakon toga, Od 1940. Do 1960. Godine, Cola je

uduplala broj zemalja koje su se bavile tim biznisom.

9|Page

5. Reklamiranje

Godine nizanog uspjeha su sa sobom nosile i reklame koje su najvie i doprinjele tome da se Coca Cola uvue pod kou potroaima, da Ilustracija 9 Coca Cola i zauzme mjesto u ivotima i vojska srcima ljudi.U daljem kontekstu ovog poglavlja emo razmotriti jo nekoliko naina reklamiranja osim onih putem radija i televizije. Ali ono najbitnije to iz svega toga proizlazi je upravo ta injenica da je Coca Cola puno vie od soka. Na stranici kompanije ak postoji dio gdje posjetioci mogu napisati svoje memorabilne trenutke sa Coca Colom.

5.1. Parole i pjesmePrvo je to bio jedan meu prvim i najpoznatijim sloganima 1929.godine, The pause thet refreshes (pauza koja osvjeava). Zatim je 1936. G. bila parola Its a refreshing thing to do (to je osvjeavajua stvar za uraditi), pa dalje kroz godine neke od najpoznatijih; Sign of good taste (znak dobrog ukusa), Things go better with coke (stvari idu bolje s kolom), Its the real thing (to je prava stvar), itd. Za mnoge od tih parola su nastajale i razne pjesmice koje su se pjevuile irom svijeta. Jedna od poznatih takvih pjesmica

koja

se

u 10 | P a g e

posljednje vrijeme ponovo poela vrtiti na malim ekranima je sa puno mladih to pjevaju I'd like to buy the world a coke u poznatoj Hilltop reklami.

Ilustracija 10 Hilltop reklama

5.2. Boini kamion i Djed Boinjak

Coca Cola pored toga to je postala dio Amerike kulture, takoe je potpomogla stvaranju modernog izgleda Djeda Mraza. Poev od onog prvog koji je prikazan 1930. Pa sve do onog do dananjeg dana koji je postao dio Coca Colinog Boinog i Novogodinjeg duha. Poznata je ona uvena reklama sa vozom punim poklona i Coca Cole to putuje kroz snjene planine sa svim svjetlima to svjetlucaju 11 | P a g e

okolo, sa legendarnim inglom Holidays are Coming. Danas taj Deda Mraz i kamion u kolinim poznatim prazninim reklamama oznaava poetak praznika. U Coca Coli kau da je ta reklama putana svake

godine pred praznike na zahtjev potroaa, jer kako kau potroai, ona kao i kola je dio koji utie u stvaranju tog prazninog duha.

Ilustracija 11 Djed Mraz 1931. godine

Ilustracija 12 Djed Mraz 1936. godine

12 | P a g e

Ilustracija 13 Djed Mraz 2010. godine

5.3. Sportsko sponzorisanje

Coca Cola je 1928. Godine postala prvi komercijalni sponzor Olimpijskih igara u Amsterdamu. Od tada ostaje sponzor svih Olimpijskih igara kroz godine. Kola je zatim sponzor...