ŠKOLSKI KURIKULUM - gimnazija-pula.skole.hrgimnazija-pula.skole.hr/upload/gimnazija-pula/newsattach/25/... · Prevencija zlouporabe droga i alkohola 8.3.2. Sprječavanje nasilja među djecom i ... Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe i

  • Published on
    30-Jan-2018

  • View
    222

  • Download
    6

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Gimnazija Pula</p><p>KOLSKIKURIKULUM</p><p>kolska godina 2010./2011.</p></li><li><p>Osnovni podaci o koli</p><p>kola: GIMNAZIJA PULA</p><p>ifra kole: 3999343</p><p>upanija: Istarska</p><p>Adresa: Pula, Trierska 8</p><p>Broj i naziv pote: 52100 PULA</p><p>Broj telefona: 052/212-144</p><p>Broj telefaksa: 052/212-258</p><p>E-mail: gimnazija1-pula@pu.t-com.hr</p><p>Web: www.gimnazijapula.hr</p><p>Ravnatelj kole: Ivan Kompari, prof.</p><p>Voditelj smjene: Marija Blai, prof.</p><p>Pedagoginja: Renata Zahtila, prof.</p><p>Psihologinja: Laura Skomeri-Dobri, prof.</p><p>Knjiniarke: Mirjana Miji, prof.</p><p> Vesna Stopar, prof.</p><p>http://www.gimnazijapula.hr/</p></li><li><p>PREGLED BROJA UENIKA, RAZREDNIH ODJELA, UENJA STRANOG JEZIKA, SMJENA I RAZREDNIKA 2010./2011.</p></li><li><p>RA</p><p>ZRE</p><p>DU</p><p>. M. . PRO.1. JEZIK 2. JEZIK</p><p>ET. VJE SMJE. RAZREDNIKE NJ F T E NJ F T</p><p>Ia 28 7 21 opa 28 28 28 P.POD N.Toni</p><p>Ib 27 12 15 opa 24 3 3 24 16 11 P.POD Lj. Milin</p><p>Ic 28 11 17 opa 28 28 23 5 P.POD T.G.Maras</p><p>Id 29 10 19 opa 29 29 29 P.POD E.Pavlovi</p><p>Ie 29 11 18 opa 29 29 29 P.POD M.ubrilo</p><p>If 29 5 25 jezi. 25 4 29 19 10 P.POD D.P.Strenja</p><p>Ig 29 15 14 mat. 25 4 23 6 P.POD M.Bastijani</p><p>UK 199 71 129</p><p> 188</p><p>11 5 24 141</p><p>139 60 </p><p>IIa 28 12 16 opa 28 28 14 14 JUT. S.Vlai</p><p>IIb 29 15 14 opa 22 7 7 22 17 12 JUT. S.Pavi</p><p>IIc 29 11 18 opa 29 29 29 JUT. T.erneka</p><p>IId 28 12 16 opa 28 28 28 JUT. M.Vukovi</p><p>IIe 26 12 14 opa 26 26 26 JUT. T.Cari</p><p>IIf 26 4 22 jezi. 26 26 15 11 JUT. B.A.Piton</p><p>IIg 27 20 7 mat. 27 19 8 JUT. A.Nefat</p><p>UK 193 86 107</p><p> 186</p><p>7 7 22 26 111</p><p>91 102 </p><p>IIIa 25 5 20 opa 25 25 10 15 P.POD F. Zorii</p><p>IIIb 26 8 18 opa 26 26 17 9 P.POD B. Nikoli</p><p>IIIc 27 10 17 opa 27 27 13 14 P.POD E. Duras</p><p>IIId 28 10 18 opa 27 1 28 28 P.POD K. Berljavac</p><p>IIIe 27 10 17 opa 27 27 27 P.POD G. osi</p><p>IIIf 21 3 18 jezi. 19 2 21 8 13 P.POD . Laki</p><p>IIIg 19 16 3 mat. 18 1 14 5 P.POD N.P. Kora</p><p>UK 173 62 111</p><p> 169</p><p>4 51 21 82 89 84 </p><p>IVa 27 15 12 opa 27 27 14 13 JUT D. Pavlinovi</p><p>IVb 25 6 19 opa 21 4 4 14 7 15 10 JUT S. Martinovi</p><p>IVc 24 9 15 opa 24 24 15 9 JUT N. Kosanovi</p><p>IVd 28 12 16 opa 28 28 28 JUT V. Buri</p><p>IVe 27 11 16 opa 27 27 27 JUT D.L. Perkovi</p><p>IVf 22 4 18 jezi. 19 3 22 14 8 JUT M. Tomi</p><p>IVg 18 11 7 mat. 18 6 12 JUT F.V. Ferizovi</p><p>UK 171 68 103</p><p> 164</p><p>7 4 14 22 113</p><p>119 52 </p><p>SVE 736 287</p><p>450</p><p> 707</p><p>29 16</p><p>111</p><p>69 447</p><p>438 298 </p></li><li><p>SADRAJ:</p><p>1. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM</p><p>2. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-</p><p>OBRAZOVNOG PROCESA</p><p>3. MISIJA I VIZIJA KOLE</p><p>4. DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA</p><p>4.1. Engleski jezik Tatjana Glava-Maras, prof.</p><p>4.2. Engleski jezik Mirela Vukovi, prof.</p><p>4.3. Njemaki jezik Franka Tatalovi, prof.</p><p>4.4. Hrvatski jezik ( priprema za dravnu maturu ) Ada Beleti, prof.</p><p>4.5. Hrvatski jezik Ada Beleti, prof.</p><p>4.6. Hrvatski jezik Marija Blai, prof.</p><p>4.7. Glazbena umjetnost Sanja Vlai, prof.</p><p>4.8. Glazbena umjetnost Elda Duras, prof.</p><p>4.9. Geografija eljka Laki, prof.</p><p>4.10. Etika za sve Elizabeta Pavlovi, prof.</p><p>4.11. Matematika aktiv matematike</p><p>4.12. Biologija Munib Behlulovi, prof.</p><p>4.13. Povijest eljko ek, prof.</p><p>4.14. Likovna umjetnost Julijana Kocanovi-Grubi, prof.</p><p>5. IZBORNA NASTAVA</p><p>5.1. Engleski jezik Tatjana Glava-Maras, prof.</p><p>5.2. Latinski jezik Nika Kosanovi, prof.</p><p>5.3. Likovna umjetnost Marija Blai, prof.</p><p>5.4. Informatika Marica Puh, prof.</p><p>5.5. Sociologija Tanja Cari, prof.</p><p>6. FAKULTATIVNA NASTAVA</p><p>6.1. Njemaki jezik DSD Martina Frankovi, prof.</p></li><li><p>7. IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI</p><p>7.1. Dramska druina Filip Zorii, prof. i Meri imunov, prof.</p><p>7.2. Socioloka grupa Tanja Cari, prof.</p><p>7.3. Nogomet/rukomet Draen Lugari, prof.</p><p>7.4. Atletika/koarka Marko Simi, prof.</p><p>8. IZVANKOLSKE AKTIVNOSTI</p><p> 8.1. Strune ekskurzije, maturalna putovanja/izleti</p><p>8.2. Projekti</p><p> 8.2.1. Gimnazijalci u institucijama EU i na sudu za ljudska prava</p><p> 8.2.2. Meunarodna razmjena uenika Pula Hildesheim (D)</p><p> 8.2.3. Projektna nastava iz talijanskog jezika</p><p> 8.2.4. Uspjean uenik trening socijalnih vjetina</p><p>8.3. kolski preventivni program</p><p> 8.3.1. Prevencija zlouporabe droga i alkohola</p><p> 8.3.2. Sprjeavanje nasilja meu djecom i mladima</p></li><li><p>Temeljem lanka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08., 86/09. </p><p>i 92/10.), kolski odbor Gimnazije Pula na sjednici odranoj 15. rujna 2010. godine na prijedlog </p><p>Nastavnikog vijea d o n o s i</p><p> K O L S K I K U R I K U L U M</p><p>1. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM</p><p>Nacionalni okvirni kurikulum donosi smjernice i naine unapreivanja odgoja i obrazovanja u </p><p>hrvatskome drutvenom kontekstu radi osiguravanja to kvalitetnijeg sustava kolstva:</p><p>- okvirno odreuje predkolski odgoj, opi odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u osnovnoj koli te </p><p>opi odgoj i obrazovanje koji se ostvaruju u srednjoj koli</p><p>- temeljni je dokument koji na nacionalnoj razini donosi</p><p> vrijednosti, ope ciljeve i naela odgoja i obrazovanja,</p><p> koncepciju uenja i pouavanja,</p><p> odreuje odgojno-obrazovna postignua na odreenim stupnjevima uenikova razvoja, </p><p>odnosno postignua za odreene odgojno-obrazovne cikluse i odgojno-obrazovna podruja,</p><p> utvruje naine i kriterije vrjednovanja i ocjenjivanja</p><p> razvojni je dokument, otvoren za promjene i poboljanja ovisno o potrebama i razvojnim </p><p>tenjama na podruju odgoja i obrazovanja, a promjene e se temeljiti na rezultatima </p><p>istraivanja i rezultatima vrjednovanja.</p><p>Razvidni su iskoraci Nacionalnoga okvirnog kurikuluma:</p><p> u primjeni kurikulumskog pristupa koji se temelji na kompetencijama uenika, a ne vie na </p><p>sadraju,</p><p> primjenjuje holistiki pristup u izboru i organizaciji odgojno-obrazovnih sadraja,</p><p> unosi transparentniji rad u ostvarivanju odgojno-obrazovnih vrijednosti i ciljeva, osnauje i </p><p>unapreuje odgojnu dimenziju,</p><p> pretpostavka je vrjednovanju i samovrjednovanju odgojno-obrazovnoga i kolskog rada.</p><p>Vrjednovanje svih kurikulumskih sastavnica osnova je za:</p><p> praenje i pravodobno interveniranje u odgojno-obrazovnom sustavu radi trajnoga </p><p>odravanja obrazovnih standarda i unapreivanja kvalitete,</p></li><li><p> temelj je za izradbu svih ostalih kurikulumskih dokumenata,</p><p> osnova je za izradbu kolskog kurikuluma.</p><p>2. KURIKULARNO PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE ODGOJNO-</p><p>OBRAZOVNOG PROCESA</p><p>Sukladno novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli duni smo po l. 28. </p><p>donijeti kolski kurikulum i usvojiti ga na kolskom odboru. kola radi na temelju kolskog </p><p>kurikuluma i godinjeg plana i programa rada, a ueniki dom na temelju godinjeg plana i </p><p>programa rada. kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s </p><p>izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima, a donosi se na temelju Nacionalnog kurikuluma i </p><p>nastavnog plana i programa. kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih </p><p>predmeta, izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno-obrazovne aktivnosti, programe </p><p>i projekte prema smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda.</p><p>kolskim kurikulumom se utvruje:</p><p>- aktivnost, program i/ili projekt</p><p>- ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>- namjena aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>- nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost</p><p>- nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>- vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>- detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>- nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja.</p><p>kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15. rujna tekue kolske godine na prijedlog uiteljskog, </p><p>odnosno nastavnikog vijea. kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u </p><p>pisanom obliku. Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom </p><p>obliku, ako je objavljen na mrenim stranicama kole.</p><p>Kurikulum podrazumijeva i ukljuuje opseno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i </p><p>djelovanja s obzirom na odgovarajue detaljne ciljeve, sadrajne elemente, ustrojstvo i kontrolu </p><p>postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa </p><p>(prof. dr. Vladimir Juri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu).</p></li><li><p>U kolskoj teoriji i praksi kurikulum sadri sve sadraje, procese i aktivnosti koji imaju za cilj </p><p>ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja na nain da se promoviraju intelektualni, osobni, </p><p>drutveni i fiziki razvoj djece/uenika. Uz slubeni program, kurikulum sadri i one aktivnosti i </p><p>sadraje koje moemo smatrati neformalnim, a predstavljaju svojevrsni specifikum kole, zatitni </p><p>znak njenog imida.</p><p>Pri izradi kolskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifinosti kole i sredine u kojoj kola </p><p>djeluje. Sredite i polazite rada na sadrajima kolskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naih </p><p>uenika, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se naelima individualizma, </p><p>nepristranosti i transdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u </p><p>kurikulumu su: postojanje strune kompetencije uitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji </p><p>kola, podrka i pomo lokalne zajednice.</p><p>kolski kurikulum je razraen po odgojno obrazovnim podrujima. Dostupan je na mrenim </p><p>stranicama kole svim uenicima, roditeljima i ostalim zainteresiranim za rad i ivot nae kole.</p><p>3. MISIJA I VIZIJA KOLE</p><p>Naa je misija da budemo zajednica koja ui u pozitivnom ozraju i zadovoljava potrebe uenika u </p><p>stjecanju opih i strunih kompetencija uz koritenje razliitih metoda i oblika rada te stilova uenja </p><p>i pouavanja. Gimnazija Pula nudi kolski kurikulum s brojnim i raznovrsnim izvannastavnim </p><p>aktivnostima i projektima, dopunskom-dodatnom nastavom, izbornim i fakultativnim predmetima i </p><p>drugim odgojno-obrazovnim aktivnostima i programima prema smjernicama hrvatskog nacionalnog </p><p>obrazovnog standarda i kurikuluma. Takoer potiemo inicijativu i aktivno ukljuivanje uenika u </p><p>provoenje ljudskih prava i graanskog odgoja te razvoj uenikog stvaralatva i samopotovanja </p><p>kao i njihovo osposobljavanje za daljnji studij i rad. Naa je vizija takoer otvoreno komuniciranje </p><p>izmeu svih subjekata, poticanje aktivnog ukljuivanja uenika, roditelja i lokalne zajednice u </p><p>aktivnosti kole te zajedniko rjeavanje problema. Time emo jo uspjenije utjecati na </p><p>osposobljavanje mladih kadrova i na prevenciji drutveno neprihvaenih oblika ponaanja.</p></li><li><p>4. DODATNA I DOPUNSKA NASTAVA</p><p> Za uenike kojima je potrebna pomo u uenju Gimnazija Pula organizira dopunsku nastavu. kola </p><p>otkriva, prati i potie uenike koji u nekim nastavnim predmetima ostvaruju natprosjene rezultate </p><p>ili pokazuju poseban interes za odreeni predmet te organizira dodatnu nastavu prema njihovim </p><p>sklonostima, sposobnostima i interesima.</p><p>4.1. Engleski jezik Tatjana Glava-Maras, prof.</p><p>aktivnost, program i/ili projekt ENGLESKI JEZIK - dodatna</p><p>ciljevi aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>Dodatno raditi s uenicima na pripremi za polaganje ispita iz engleskog jezika na dravnoj maturi: pisanje eseja, zadaci itanja s razumijevanjem, zadaci sluanja s razumijevanjem.</p><p>nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i </p><p>njihova odgovornostTatjana Glava-Maras, prof.</p><p>nain realizacije aktivnosti, programa i/ili </p><p>projektaJedan sat tjedno, u terminu izvan redovne nastave</p><p>vremenik aktivnosti, programa i/ili projekta Od rujna 2010. do lipnja 2011</p><p>nain vrednovanja i nain koritenja rezultata </p><p>vrednovanja</p><p>Rezultati vrednovanja imaju i formativno obiljeje; povratne informacije omoguuju uenicima da napreduju jer jasnije razumiju to je potrebno uiniti. Konstruktivna i korisna pomo u tome kako poboljati rad bit e poticaj za daljnji napredak.</p><p>detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili </p><p>projekta</p><p>Dodatnu nastavu financira Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta Republike Hrvatske. Tijekom ove godine ne planira se niti jedna izvanuionika ili ina druga aktivnost a koja bi zahtijevala dodatne trokove od strane uenika.</p><p>4.2. Engleski jezik Mirela Vukovi, prof.</p></li><li><p>Dodatna nastava iz engleskog jezika odravat e se u prosincu, sijenju, veljai, oujku i travnju. </p><p>Pripremat e se uenici drugih i etvrtih razreda za kolsko, upanijsko i dravno natejcanje iz </p><p>engleskog jezika. Cilj dodatne nastave je upoznati i pripremiti uenike za natjecanje. Raspored </p><p>konzultacija e uenicima biti naknadno javljen, u skladu s rasporedom. </p><p>Nositelj aktivnosti: Mirela Vukovi,prof.</p><p>Udbenik:Grupa autora: FIRST CERTIFICATE IN ENGLISH 6 and 7, Cambridge University Press, 2005.</p><p>Dodatni materijali:- testovi s prethodnih kolskih i upanijskih natjecanja iz engleskog jezika</p><p>4.3. Njemaki jezik Franka Tatalovi, prof.</p><p>aktivnost, program i/ili projektNJEMAKI JEZIK - DODATNA NASTAVA </p><p>cilljevi aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>Produbiti i proiriti jezinu kompetenciju nadarenih uenika, proiriti njihovo znanje o zemljama njemakog govornog podruja, razvijati jezine i misaone sposobnosti izraavanja i interpretiranja samostalnog kritikog miljenja, pripremiti uenike za natjecanje iz njemakog jezika i za dravnu maturu</p><p>nositelji aktivnosti, programa i/ili projekta i njihova odgovornost</p><p>Franka Tatalovi, po potrebi suradnja s kolegama Slavkom Paviem i Martinom Frankovi</p><p>nain realizacije aktivnosti, programa i/ili projekta</p><p>Program realizirati sa nadarenim uenicima od I.-IV. razreda u obliku predavanja, radionica, rada na projektima, prezentacija, natjecanja (kolsko, upanijsko, dravno), kolske priredbe na kraju k.god.</p><p>vremenik aktivnosti, programa ili projekta kolska godina 2010./2011.</p><p>nain vrednovanja i nain koritenja rezultata vrednovanja Sudjelovanje na kolskom, upanijskom i dravnom </p><p>natjecanju, polaganje dravne mature, prezentacija projekata, godisnje kolska priredba.Rezultate i iskustva koristiti za daljnje unapreenje nastave</p></li><li><p>detaljan trokovnik aktivnosti, programa i/ili projekta Sve trokove snosi Ministarstvo znanosti, </p><p>obrazovanja i porta</p><p>4.4. Hrvatski jezik (priprema za dravnu maturu) Ada Beleti, prof.</p><p>kolska godina:2010./2011.Nositelj aktivnosti: Ada BeletiSvrha: </p><p>- osvijestiti potrebu stalnog uenja hrvatskoga jezika;- stei spoznaje o hrvatskome jeziku kao sredstvu priopavanja i umjetnikog izraavanja;- stei jezino znanje, jezinu kulturu i sposobnosti za porabu hrvatskoga jezika u svim </p><p>tekstovnim vrstama, funkcionalnim stilovima i priopajnim sredstvima;- stei knjievno znanje, knjievnu kulturu.</p><p>4.5. Hrvatski jezik Ada Beleti, prof.</p><p>kolska godina:2010./2011.Nositelj aktivnosti: Ada BeletiCilj uenja:Pobuditi zanimanje za jezinu problematiku, uvrstiti svijest o potrebi stalnog uenja standardnoga jezika te produbiti ljubav za hrvatski jezik u svom bogatstvu njegovih idioma.Proiriti sadraj obvezatnog programa i uvesti nove sadraje i spoznajne razine.</p></li><li><p>Nastavne teme Broj sati</p><p>Zadaci, metode i oblici rada</p><p>1.Pravopisne vjebe: 1.1.pisanje velikog slova</p><p> 1.2.sastavljeno i rastavljenopisanje rijei</p><p>1.3.reenini znakovi 1.4.pravopisni znakovi</p><p>1.5.kratice</p><p> 2. Fonetika i fonologija:2.1.dioba glasova</p><p> 2.2.obiljeja fonema ,,d,2.3.glasovne promjene2.4.alternacije ije/je/e/i2.5.prozodijska sredstva</p><p>3.Morfologija3.1.vrste rijei</p><p> 3.2.gramatike kategorijedeklinabilnih rijei</p><p> 3.3.gramatike kategorije glagola 3.4.nepromjenjive vrste rijei</p><p>5</p><p>6</p><p>6</p><p>- rjeavanje...</p></li></ul>

Recommended

View more >