ŠKOLSKI KURIKULUM - os-agmatosa- ?· Vrjednovanje provedbe školskog razvojnog plana svih sudionika uključenih u njegovo ... suzbijanja nasilja ... Prevencija nasilničkih oblika ponašanja u

Embed Size (px)

Text of ŠKOLSKI KURIKULUM - os-agmatosa- ?· Vrjednovanje provedbe školskog razvojnog plana svih sudionika...

  • 1

    OSNOVNA KOLA ANTUNA GUSTAVA MATOA

    AINCI

    KOLSKI KURIKULUM

    ainci, rujan 2017.

  • 2

    Temeljem lanka 28. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli, kolski odbor na sjednici odranoj 28. rujna 2017., na prijedlog Uiteljskog vijea d o n o s i

    K O L S K I K U R I K U L U M

    Uvod Kurikulum podrazumijeva i ukljuuje opseno planiranje, ustrojstvo i provjeravanje procesa rada i djelovanja s ozbirom na odgovarajue detaljne ciljeve, sadrajne elemente, ustrojstvo i kontrolu postignua prema globalno postavljenim ciljevima i prema pretpostavkama za odvijanje procesa (prof. dr. Vladimir Juri, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu). U kolskoj teoriji i praksi kurikulum sadri sve sadraje, procese i aktivnosti koji imaju za cilj ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja na nain da se promoviraju intelektualni, osobni, drutveni i fiziki razvoj djece/uenika. Uz slubeni program, kurikulum sadri i one aktivnosti i sadraje koje moemo smatrati neformalnim, a predstavljaju svojevrsni specifikum kole, njezin zatitni znak. kolskim kurikulumom utvren je dugoroni i kratkoroni plan i program rada kole kroz izbornu nastavu, izvannastavne i izvankolske aktivnosti, te druge odgojno-obrazovne programe i projekte. Pri izradi kolskog kurikuluma stavljen je naglasak na specifinosti kole i sredine u kojoj kola djeluje. Sredite i polazite rada na sadrajima kolskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naih uenika, roditelja i lokalne zajednice. U planiranju aktivnosti vodimo se naelima individualizma, nepristranosti i transdisciplinarnosti. Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su postojanje strune kompetencije uitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji kola, podrka i pomo lokalne zajednice. kolski kurikulum je razraen po odgojno obrazovnim podrujima.

  • 3

    kolski kurikulum

    Pod pojmom kolskog kurikuluma podrazumijevamo sve sadraje, procese i aktivnosti usmjerene na ostvarivanje ciljeva i zadataka obrazovanja kako bismo promovirali intelektualni, osobni, drutveni i fiziki razvoj uenika. On obuhvaa, osim nastavnih programa, i druge programe koje kola provodi, pokazuje brojne aktivnosti uenika i uitelja, pokazuje ono po emu je naa kola prepoznatljiva.

    kolski kurikulum temelji se na uenikoj razini znanja, interesa i sposobnosti, na raznolikosti i kompleksnosti obrazovnih interesa i potreba uenika, roditelja i lokalne zajednice, stalnom porastu znanja, te potrebom oblikovanja uenikove osobnosti u svijetu koji se stalno mijenja. Planiranim aktivnostima, programima i projektima teimo kvalitetnim rezultatima ostvariti ciljeve usmjerene na uenika i njegov razvoj, strunu samostalnost i odgovornost uitelja, samostalnost i razvoj kole, te uz potporu ue i ire drutvene zajednice doprinijeti izgradnji uinkovitog i kvalitetnog obrazovnog sustava. Karakteristike kolskog kurikuluma: teite obrazovnog procesa nije vie sadraj ve cilj i rezultat obrazovanja razvoj sustava procjene i samoprocjene u obrazovanju usmjerenost prema kvaliteti rezultata usmjerenost na uenika i proces uenja samostalnost i razvoj kole strunu samostalnost i odgovornost uitelja lokalna i ira podrka zajednice za uinkovit i kvalitetan obrazovni sustav kolskim kurikulumom utvruje se:

    Naziv aktivnosti

    Cilj aktivnosti

    Namjena aktivnosti

    Nositelji

    Nain realizacije aktivnosti

    Vremenik

    Okvirni trokovnik

    Nain praenja aktivnosti

  • 4

    Usmjerenost prema kompetencijama

    Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, jaanje svjetskoga trita i konkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota pojedinca u svim podrujima: kulturi, znanstvenomu i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu, drutvenoj povezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina te njegovu osobnomu razvoju.

    ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije zahtijevaju nova znanja, vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj kritikoga miljenja, poduzetnosti, informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Pomak u kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u pristupu i nainu programiranja odgoja i obrazovanja. Uenike kompetencije koje se naglaavaju u kolskom kurikulumu su:

    1. Komunikacijske kompetencije (komunikacija na materinskomu i stranom jeziku) odnosi se na osposobljenost za pravilno i stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija, razvoj svijesti o utjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain. Razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

    2. Matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija, poznavanje i razumijevanje prirodnih fenomena i razvijeno prirodoznanstveno miljenje, razumijevanje promjena uzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost pojedinca kao graanina.

    3. Digitalna kompetencija osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebu informacijsko-komunikacijske tehnologije: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija.

    4. Uiti kako uiti osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju, organiziranje vlastitoga uenja, uinkovito upravljanje vremenom i informacijama u uenju, razvijena sposobnost rjeavanja problema, razvoj samopouzdanja

    5. Socijalna i graanska kompetencija osposobljenost za meuljudsku i meukulturnu suradnju, poznavanje ljudskih prava i prava djece, osposobljavanje za njihovo provoenje i potivanje, razvijena svijest o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih.

    6. Poduzetnika kompetencija i inicijativnost razvijene kreativne sposobnosti, inovativnosti i spremnosti na preuzimanje rizika, radne vjetine za svakodnevi ivot, sposobnosti planiranja i voenja projekata, razvijeno samopouzdanje, samopotovanje i svijest o vlastitim sposobnostima.

    7. Kulturna svijest i izraavanje razvijena temeljna znanja i pozitivan odnos prema vlastitoj kulturi i kulturi drugih naroda, poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskoj kulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu, razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zatitu, temeljna znanja i pozitivno stajalite prema umjetnikom stvaralatvu i izraavanju.

  • 5

    Specifini ciljevi O Antuna Gustava Matoa ainci osposobiti uenika za samostalno uenje razliitim pristupima razvijati samopouzdanje, samopotovanje i svijest o vlastitim sposobnostima motivirati i pripremiti uenike za daljnje obrazovanje i cjeloivotno uenje razvijati vjetine suradnje, tolerancije i mirnog rjeavanja sukoba promicati ekoloku svijest kod uenika i djelatnika kole razvijati pozitivan odnos prema zdravoj prehrani, fizikoj aktivnosti i vlastitom zdravlju razvijati osjeaj za nacionalni identitet poticati ljubav prema tradiciji i njegovanju kulturne batine Republike Hrvatske razvijanje kreativnih sposobnosti u likovnom, glazbenom i literarnom podruju razvijati odgovornost prema kolskoj imovini i okruenju kole poticati cjelokupan razvoj kroz europsku i globalnu dimenziju modernog ivljenja poticati suradnju i partnerstvo s lokalnom zajednicom

  • 6

    Vrjednovanje U svrhu vrjednovanja kurikuluma potrebno je poticati razvoj unutarnjeg vrjednovanja i samovrjednovanja kvalitete rada kola i osposobljavati uitelje za

    koritenje rezultata razliitih oblika vrjednovanja za unapreivanje kvalitete svojega rada. kolsko ili unutarnje vrjednovanje

    Vrjednovanje postignua uenika utemeljeno je na oekivanjima da zadaa kole nije samo stjecanje i razvijanje znanja i vjetina te razvoj sposobnosti,

    nego i usvajanje vrijednosti, stavova i navika koji omoguuju cjelovit razvoj osobnosti. U koli se osim uenja i pouavanja ostvaruju i odgojni ciljevi. Tu vrstu vrjednovanja provode uitelji prema Pravilniku o nainima praenja i ocjenjivanja uenika, a rezultat su kolske ocjene koje se upisuju u

    razredne knjige. Nacionalno ili vanjsko vrjednovanje

    Standardizirano je vrjednovanje odgojno-obrazovnih postignua putem nacionalnih ispita, a koje provodi vanjska ovlatena institucija. Vanjsko vrjednovanje je potpora i nadzor unutarnjem vrjednovanju postignua uenika radi praenja ostvarivanja nacionalnih obrazovnih standarda.

    Samovrjednovanje

    Vrjednovanje provedbe kolskog razvojnog plana svih sudionika ukljuenih u njegovo definiranje, praenje i procjenu. Cilj mu je potaknuti veu samoinicijativnost i kreativnost kola, poboljati standarde uenja i pouavanja te poveati odgovornost za postignue kole.

    Ovim pristupom svaka kola obzirom na svoje specifinosti ima mogunost kreiranja vlastitog razvoja.

  • 7

    Kurikulumska podruja

    drutveno humanistiko jezino komunikacijsko matematiko - prirodoslovno tehniko tehnologijsko tjelesno zdravstveno umjetniko

  • 8

    1. DRUTVENO-HUMANISTIKO Aktivnost Cilj Namjena Nositelji Nain

    realizacije Trokovnik Nain praenja

    aktivnosti Vremenik

    Hrvatski jezik 1.-4. Hrvatski jezik od 5.-8. Povijest od 5.-8. Vjeronauk od 1.-8. Vjeronauna skupina Biblijsko-liturgijska sk. Pomladak Crvenog kria Eko-etno skupina Literarna skupina kolski preventivni program suzbijanja nasilja

    Svladavanjem i vjebanjem itanja i pisanja razvijati sposobnosti uporabe hrvatskog standardnog