Skripta Promet u Turizmu Novo

  • Published on
    28-Nov-2014

  • View
    882

  • Download
    5

Embed Size (px)

Transcript

<p>PROMET U TURIZMUSKRIPTA POGLAVLJE 2. 1. - prijevoz ili transport je aktivnost premjetanja ljudi, dobara i energije od poetne do zavrne toke - promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke 2. Opa teorija sustava Temeljne pretpostavke ope teorije sustava: -sustav je dio vee cjeline, -izraunavaju se i definiraju veze s okrujem, -elementi sustava izuavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, -uspjenije funkcioniranje sustava postie se drugaijim povezivanjem elemenata sustava, -ponaanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 3. opa teorija sustava interdiscipliniranost - i multidisciplinaronst kao bitne osobine sustavnog miljenja upuuju na obvezatan timski rad u izuavanju pojave primjenom ope teorije sustava. - sustavni pristup predstavlja sloene pojave pa rezultati analitikog pristupa odstupaju od stvarnog stanja -prometni sustav je skup elemenata povezanih radi aktivnosti premjetanja ljudi, dobara, energije i vijesti od poetne do zavrne toke. 4. Prometni sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na odreenom podruju. 5. Struktura prometnog sustava : vertikalna i horizontalna Pregledno se moe pokazati u obliku sheme na kojoj elementi koji se nalaze u odnosima hijejarhijske ovisnosti ine njegovu vertikalnu strukturu, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti ine njegovu horizontalnu strukturu. - vertikalna je ustvari prometni sustav (toka 2.) koji definira modalitete meusobne. usklaenosti preostalih elemenata na lokalnoj dravnoj i meunarodnoj razini (elementi tehnike, tehnoloke, organizacijske i ekonomske prirode, te el. pravne prirode). - horizontalna - prometne grupe: kopnene (cestovni i eljezniki) vodeni (pomorski, rijeni, jezersko kanalski) zrani, prijenosne trake, potanski, telekomunikacije i prijenos el. energije. LJ ljudi P polazina toka D dobra OT odredina toka E. energija T - teret</p> <p>V vijesti 6. Znaajke prometnog sustava sloen sustav - veliki broj razliitih elemenata (prometni sustav) - veliki broj elemenata sa znaajkama sustava (promigrane) - meunarodni karakter prometa - organizacijski zahtjevni prometni procesi poprima znaajke prometnih lanaca - sve stroi sporedni procesi u odvijanju prometa -interesno meusobno povezivanje prometnih organizacija. Izmeu svih sustava elemenata, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi: -glavni svladavanje udaljenosti u vremenu, te -sporedni- u funkciji glavnih. 7. Prometno sredstvo je tehniki ureaj namijenjen prijevozni LJ i D, te prijenosu E i V od P do OT. -tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omoguavaju odvijanje samog procesa reprodukcije, -izrazito su podlona tehniko-tehnolokom progresu, -nabavne cijene novih sredstava su u pravilu visoke, -elastinost u zadovoljavanju trinih potreba. Prometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehniku razinu prometnog sustava odnosno podsustava svake prometne grane. 8. Znaajke prometnih sredstava: neprekidno i dinamino mijenjanje tehnolokih znaajki zbog postizanja profitabilnog poslovanja poduzea. - do 70-tih g. dominantno je bilo poveanje brzine i kapaciteta, te specijalizacija - od 70-tih i mala potronja nafte, ograniena brzina i porast kapaciteta, sigurnost i udobnost 9. Predmet prijevoza: LJ, D, E i V. Ljudi su putnici turisti otuda putniki promet obuhvaa cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja Predmet prijevoza jesu dobra s ciljem da po pristizanju na odredite sudjeluju u procesu materijalne proizvodnje teret teretni promet Energija specifina sredstva prijevoza i radni postupci Vijesti najpropulzivniji segment prometa u svijetu 10. Prometni proces je dinamiko povezivanje prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika. - tri osnovne faze prometnih procesa: 1. pripremna faza 2. faza prijevoza 3. zavrna faza Ako su organizacijski usklaene, takav prometni proces se naziva prometni lanac (samo onaj prometni proces koji tee neprekinuto, iji su dijelovi povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu, podrazumijeva i viu kvalitetu prometne usluge). Prometni proces je proces proizvodnje usluge, pa je njegova karakteristika ujedno i kvaliteta prometne usluge. 2</p> <p>11. Prometni put je medij za prijevoz P i T, te prijenos E i V od P do OT. - voda, kopno, zrak -oko 70,8 % zemljine povrine sainjava voda, pa je ona najrasprostranjeniji medij za odvijanje prometa - najekonominiji je prijevoz vodom (500.000 dwt tereta, 3000 putnika + 1.200 lanov a posade, male brzine 15 v teretni promet, 40 v putniki promet) 27 puta ekonominije nego cestovni i 8 puta ekonominije od eljeznice). - najmanje ekonomian je zrani promet 12. Prometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu P i D, te prijenosu E i V. 13. Znaajke prometne infrastrukture visoka investicijska ulaganja, statikog karaktera; vijek trajanja 50 g. neke su u funkciji preko 100 g. - po fazama grade se samo magistralne ceste - mogua gradnja i putem koncesije 14. Prometna infrastruktura i prometna politika - veliina kapaciteta prometne infrastruktura i prometna politika - veliina kapaciteta prometne infrastrukture - predvieni budui promet - rezerve kapaciteta Uloga prometne infrastrukture u prometnom sustavu: -odlikuju se visokim investicijskim ulaganjima -predstavljaju jedinstvenu tehnoloko-organizacijsku cjelinu (nedjeljivost prom. infrastrukture) -ulogu investitora ima drava, odnosno organi lokalne uprave koji odabirom prom. pravaca, odreivanjem prioriteta i dinamike izgradnje ostvaruju planirane ciljeve prometne politike, a neposredno i ciljeve ekonomske politike, -statinog je karaktera i ima mnogo dulji vijek trajanja najee 50 godina, nakon toga se smatra zastarjelom, -poetna i zavrna toka prometnica su uvijek mjesta na kojima se oblikuje vea prometna potranja. 15. Prometna potranja je potreba za prijevozom u odreeno vrijeme i na odreenoj relaciji. Znaajke prometne potranje: -prometna poduzea iji je cilj poslovanja reprodukcija prometne usluge, susreu se s dilemom kako dimenzionirati prom. kapacitete radi zadovoljavanja potranje, ali i izbjegavanja gubitaka u poslovanju zbog prevelikih kapaciteta, -prometna usluga (nematerijalna) ne moe koristiti blagodati skladinog poslovanja radi prevladavanja vremenskog i lokacijskog nesrazmjera izmeu proizvodnje i potronje, -veliina prom. potranje je proporcionalna broju stanovnika i visini ivotnog standarda. 16. Problematika dimenzioniranja kapaciteta zadovoljenje potranje predimenzioniranje donosi gubitak - u prometu je vrijeme proizvodnje istodobno i vrijeme potronje, - veliinu i strukturu, ivotne navike, ivotni standard, znaajke nacionalnog gospodarstva i uloga u svjetskom gospodarstvu odreuje stanovnitvo, 3</p> <p>- ivotni standard dominantan je imbenik za veliinu turistike, pa analogno i prometne potranje, - prometna potranja u turizmu brzo mijenja pravce, receptivna prometna podruja, modalitete pa ak i vrijeme realizacije. - prometna potranja u turizmu ovisi o : sklonosti potronji, cijeni i kvaliteti prometne usluge, cijeni suptitutivne usluge te komplementarnim uslugama. 17. Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta. - statiki kapacitet sposobnost jednokratnog prihvata P i D (nepromjenjivost) - dinamiki kapacitet ukupan broj P i D preveze u odreenom razdoblju, popunjenost kapaciteta, time i efikasnost koritenja P sredstava dobiva se usporedbom teorijske i ostvarene veliine Obrt je vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog koritenja kapaciteta prometnog sredstva. - prazne vonje svesti na nunu mjeru -umijee organiziranog prometnog procesa svodi se na povezivanje izvora i ishodita potranje, kako bi sa to manjim prometnim parkom zadovoljila oekivana prometna potranja. 18. Kapacitet prometnice je propusna mo , a to je veliina koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom periodu. -ovisi o znaajkama prometnice, mogunosti supstitucije drugom prometnom granom i prometnim sredstvima Kapacitet terminala Prihvatni kapacitet -veliina koja izraava sposobnost istodobnog prihvata odreenog broja PS, P i T prihvatni kapacitet(odreena je brojem lokacija za prometna sredstva te veliinom objekta za putnike, odnosno skladinog prostora za teret) Prometni kapacitet -veliina koja izraava sposobnost broj PS, P i T koja se prekrca na lokaciji terminala u odreenom razdoblju odgovara propusnoj moi kod prometnica, te ovisi o prometnom kapacitetu i o prekrcajnim mogunostima. Optimalni kapacitet predstavlja onu veliinu kapaciteta koja je u mogunosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta, a da pri tome ostane na raspolaganju odreena rezerva kapaciteta za sluaj veih neravnomjernosti prometnih tokova. 19. Prometni uinak ne moe se odrediti jednom mjernom jedinicom ve se u iskazivanju prometnog uinka koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata (pkm putniki km, pmputnika milja, tkm tonski km, tm-tonska milja, btkm-brutotonski km) = najvea vrijednost je mogunost usporedbe veliina koje bi u protivnom bilo nemogue usporeivati. Prometnim aktivnostima se istodobno ostvaruju dva uinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se ljudi, teret, vijesti ili energija. 20. Prometna politika je ukupnost gospodarskih i politikih akcija drutva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti odreene drave ili zajednice drava. -ne postoje dvije drave s istom prometnom politikom -prometna politika je dio gospodarske politike drave: administrativna regulacija mjere vlade (eljeznica), oporezivanje, zatita interesa putnika, vlasnika tereta 21. Odrednice prometne politike: 4</p> <p>- zemljopisno prometni poloaj drave (objektivni parametar koji odreuje strukturu prometnog sustava s obzirom na mogunost - prometna potraivanja ( ostvaruje utjecaj na prometnu politiku posredstvom obima i strukture) - prometna ponuda (to je rezultat dosadanjeg djelovanja prometne politike) - mogunost drave da zadovolji prometne potrebe (sposobnost brzog poduzimanja mjera i aktiviranje rezervni kapaciteta i mogunosti ukoliko takve postoje) - drutveni gospodarski sustav i uvjeti poslovanja (mogu pogodovati a mogu djelovati i izrazito destimulativno) - ciljevi razvitka prometnog sustava (realni, ostvarivi, opi, dugoroni, posebni i detaljni) - tehnoloki napredak (stalno prilagoavanje radnih postupaka) - neekonomski uvjeti i ogranienja (ekoloki i sigurnosni zahtjevi). 22. Promet je usluna djelatnost, a vrijednost prometne usluge poveava vrijednost svakog proizvoda. Zbog toga je promet gospodarska djelatnost. O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tritu. Karakter prometne potranje oblikuje promet kao gospodarstvenu djelatnost. Ekonomska uloga prometa: - promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim naelima -uloga prometa u tijeku gospodarskih procesa je nezamjenjiva -logistika uloga prometa podlijee naelima odrivosti Predmet prometa se u procesu proizvodnje prometne usluge ne mijenja. 23. Promet predmet znanstvenog istraivanja Najvei utjecaj na spoznaju da se ne moe znanstveno istraivanje prometa prepustiti iskljuivo ekonomskim i organizacijskim disciplinama izvrio je tehniki i tehnoloki napredak. Uz to razvoj prometa ukljuuje i pravni aspekt. 24. Uloga prometa u nacionalnom i svjetskom gospodarstvu Povijest razvitka ljudskog drutva istodobno je i povijest gospodarskog razvitka, a povijest gospodarskog razvitka je povijest gospodarskog razvitka je povijest razvitka prometa. - promet omoguava dislokaciju mjesta proizvodnje, potronje, radne snage smanjenje cijene proizvoda, - prijevozom se poveava cijena proizvoda, ali na drugom mjestu moe postii jo viu cijenu , - nema velikih skladita ni zaliha, - promet troi cca 30 % svjetske energije, - udio prometa u veini EU zemalja je od 5 % do 9 % ali su posredni efekti mnogo vei, -javna ulaganja u promet iznose oko 40 % u veini europskih drava-kapitalno intenzivna djelatnost 25. Promet je zasluan za globalizaciju Drutveni razvitak razmjena sredstava za rad i predmeta rada; razmjena intelektualnog kapitala i informacija. Promet brie barijere fizike udaljenosti - Internet Za razvijene drave promet je pretpostavka razvitka gospodrastva i drutva u budunosti, a za drave u razvoju i tranziciji je neophodan za unapreenje vanjskotrgovinske robne razmjene i cjelokupne suradnje i razmjene s razvijenima.</p> <p>5</p> <p>POGLAVLJE 3. 1. Prvi oblici prometa i njihova uloga Promet se javlja u prapovijesno doba kada je ovjek prehranjivao lovom sebe, svoju obitelj i pleme, ulovljene ivotinje je nosio ili vukao do spilje ili primitivne nastambe. Nakon to je pripitomio divlje ivotinje one preuzimaju i funkciju prometnog sredstva. Birajui mjesta ivljenja uz vodu, istodobno s kopnenim razvijao se i vodeni promet. Najprije su koristili debla, dubljenjem su ih poveavali, oblikovali su splavove. U antiko doba se doivljava znaajno unaprijeivanmje prometa, kada se ivotinje posebno pripremaju za promet, a plovila postaju vea i vre konstrukcije. Razdoblje Rimskog carstva obiljeeno je porastom broja kola s usavrenom konstrukcijom kotaa. Vrlo je vana gradnja kamenih cesta u ukupnoj duljini od oko 150 000 km.</p> <p>2. Novi pronalasci, oblikovanje prometne grane Kraj srednjeg vijeka predstavlja vrijeme kada se u prometu poinju javljati velike promjene. vra konstrukcija morskih plovila, otkrie kompasa i drugih navigacijskih pomagala te izrada vjernijih nautikih karata omoguili su otkria Amerike, morskog puta do Indije, oplovljavanje svijeta. Neprijeporno je da je pojava eljeznice (1829. Stevenson) i njeno vrlo brzo prerastanju nositelja masovnog prijevoza putnika stvorila uvjete za razvitak turizma i od tada poinje njegov intenzivniji razvitak-putovanje je postalo dostupno i siromanijim slojevima drutva. -1876. Daimler-benzinski motor -1897. Diesel-dizelski motor Konstrukcija automobila inicirala je razdoblje individualnosti u odabiru prometnog pravca, a uvoenjem masovne proizvodnje (Ford) izmeu dva svjetska rata, automobil postaje dostupan irim drutvenim slojevima S pojavom aviona (1903. Wright) i iniciranjem komercijalne upotrebe nakon II. svjetskog rata dostupnima postaju udaljena podruja-turizam poprima globalni karakter. Polovicom 19. stoljea pisma zamjenjuje telegraf. Nakon to je sredinom 20. stoljea prometni sustav strukturno oblikovan na nain koji je i danas prisutan, uslijedilo je razdoblje kvalitativnog unapreenja. 3. Povijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost 4. Pozitivan utjecaj turizma na promet: intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture, -porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava, -uvoenje novih oblika organizacije prometa, -porast prometa putnika i tereta 5. Promet utjee na turizam savladavanjem udaljenosti, dakle omoguavanjem putovanja u turistike svrhe . -tijekom povijesno...</p>