Smjernice za školovanje djece s posebnim potrebama u srednjim školama u BiH (BOS)

  • Published on
    26-Mar-2016

  • View
    215

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini su namijenjene obrazovnim vlastima na svim razinama kako bi definirale strateke pravce u inkluzivnom obrazovanju i osigurale odgoj i obrazovanje svakog djeteta odgovarajui na specifine potrebe i mogunosti uenika. Ovaj dokument predstavlja okvir za izradu dravne, entitetskih, upanijskih i strategije Distrikta Brko u oblasti inkluzivnog obrazovanja u srednjim kolama Bosne i Hercegovine. Plan prua set konkretnih preporuka, dovoljno prilagodljivih specifinim uvjetima entiteta/upanija/regija. Namjena mu je sluiti kao putokaz za kreatore odgojno-obrazovnih politika u cilju razvijanja i provedbe strategija koje zabranjuju diskriminaciju i promoviraju pravo na jednake mogunosti za svako dijete. Smjernice i prioritetne akcije su temeljene na meunarodnim i domaim konvencijama, stategijama i akcionim planovima za djecu s posebnim obrazovnim potrebama/djecu s invaliditetom. Svaka akcijska sm

Transcript

  • Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama

    u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini 2

    Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija izraava zahvalnost kolama, direktorima, pedagozima, nastavnicima, roditeljima, uenicima, te predstavnicima Ministarstava, Pedagokih zavoda, nevladinih organizacija i djelatnicima slubi za zapoljavanje to su svojim uestvovanjem u procesu istraivanja omoguili sticanje uvida u inkluzivno obrazovanje u srednjim kolama u BiH i definiranje preporuka za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini.

    IzdavaUdruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    UNICEF

    Lektorica:Edina Dmitrovi

    Dizajn i tampa:Jordan Studio, Sarajevo

    Stavovi izneseni u ovoj publikaciji ne odraavaju nuno stavove i miljenja MDG-F programa Zapoljavanje i zadravanje mladih (YERP), niti agencija koje implementiraju program: IOM, UNDP, UNFPA, UNICEF i UNV.

    Adresa izdavaa:Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcijaPatriotske lige 33/Petra Tijeia 10, 71000 SarajevoTel/fax: + 387 (0) 33 460 128/460 264e-mail:dugabih@bih.net.ba, www.dugabih.com.ba

    April 2013. godine

    Zahvalnost

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini3

    Uvod5

    Inkluzija u obrazovanju7

    Pravni okvir13

    Rezultati istraivanja u srednjim kolama u BiH19

    Preporuke23

    Sadraj

  • Tim koji je bio angairan na izradi Smjernica:

    Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini 4

    1. Anka Izetbegovi, prof. - Udruenje DUGA

    2. Sanja Matkovi, prof. - Udruenje DUGA

    3. mr.sci. Vasilija Veljkovi, Udruenje DUGA

    4. Jelena ipka, inspektor - prosvjetni savjetnik za specijalne ustanove i djecu sa posebnim potrebama u re-dovnim kolama, Republiki pedagoki zavod Republike Srpske

    5. Sead Jahi, prof. pedagogije, struni savjetnik za oblast obrazovanja Pedagokog zavoda Tuzlanskog kantona

    6. mr.sci. Selma Hodi, dipl. defektolog, Zavod za odgoj i obrazovanje osoba sa smetnjama u psihikom i tjele-snom razvoju/ voditeljica Odjela za dokumentaciju i edukativnu inovaciju Tuzlanskog kantona

    7. mr.sci. Nefiza Dautovi, struna savjetnica za predkolsko i inkluzivno obrazovanje Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK/

    8. mr.sci. Ranka Katalinski, Srednja elektrotehnika kola Sarajevo

    9. Milenko Vujinovi, predsjednik Udruenja za pomo djeci i omladini sa posebnim potrebama Sunce, Pale

  • Uvod

    1.

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini 6

    Bosna i Hercegovina je potpisivanjem i ratifikacijom niza dokumenata iz oblasti djeijih prava iskazala svoju opredijeljenost za stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje svakog djeteta, s posebnim naglaskom na djecu s posebnim obrazovnim potrebama.

    Program zapoljavanja i zadravanja mladih (YERP) podran je kroz Fond za dostizanje milenijum-skih razvojnih ciljeva i finansiran od strane Vlade Kraljevine panije. Program zajedniki provode UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu sa Ministarstvom civil-nih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za zapoljavanje u cijeloj zemlji, osnovnim i srednjim kolama opeg usmjerenja, opinama i ruralnim zajednicama, pojedinanim preduzeima, te udruenjima iz privatnog sektora i organizacijama civilnog drutva od nivoa zajednice do dijaspore.

    Smjernice su uraene na temelju istraivanja i Izvjetaja Zastupljenost mjera i principa inkluz-ivnog obrazovanja u odgojno-obrazovnim praksama i politikama srednjokolskog obrazovanja u BiH koji je proveden u okviru UN programa Zapoljavanje i zadravanje mladih. Istraivanje je provelo Udruenje DUGA u partnerstvu sa proMente socijalna istraivanja u 65 srednjih kola na prostoru cijele Bosne i Hercegovine sa 669 nastavnika, od toga u 31 srednjoj koli u BiH sa 489 roditelja, te u 30 srednjih kola u BiH sa 527 uenika.

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini su namijenjene obrazovnim vlastima na svim nivoima kako bi definirale strateke pravce u inkluz-ivnom obrazovanju i osigurale odgoj i obrazovanje svakog djeteta odgovarajui na specifine potrebe i mogunosti uenika.

    Ovaj dokument predstavlja okvir za izradu dravne, entitetskih, kantonalnih i strategije Distrikta Brko u oblasti inkluzivnog obrazovanja u srednjim kolama Bosne i Hercegovine. Plan prua set konkretnih preporuka, dovoljno prilagodljivih specifinim uvjetima entiteta/kantona/regija. Nam-jena mu je sluiti kao putokaz za kreatore odgojno-obrazovnih politika u cilju razvijanja i provedbe strategija koje zabranjuju diskriminaciju i promoviraju pravo na jednake mogunosti za svako di-jete. Smjernice i prioritetne akcije se zasnivaju na meunarodnim i domaim konvencijama, state-gijama i akcionim planovima za djecu s posebnim obrazovnim potrebama/djecu s invaliditetom.

    Svaka akcijska smjernica postavlja prioritete i konkretne aktivnosti koje entiteti/kantoni/Distrikt Brko mogu dodatno razviti i prilagoditi specifinostima zajednica za koje su odgovorni.

  • Inkluzija u obrazovanju

    2.

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini 8

    Obrazovanje je ogledalo drutvene ukljuenosti i ono koristi prilike i stvara mogunosti za uenje o razliitostima i upoznavanje ljudske raznolikosti. Kroz obrazovanje se podstie zajedniko djelovanje u pruanju razliitih usluga djeci s posebnim obrazovnim potrebama i razvija osjeaj za drutvenu pravdu i oslobaanje od predrasuda i stereotipa.

    Najvei izazov u implementaciji inkluzije u obrazovanju je prevladavanje predrasuda prema djeci s posebnim potrebama i podizanje nivoa znanja nastavnika i drugih uenika o prirodi razliitih potreba i potekoa kako nijedno dijete ne bi bilo izloeno neprimjerenom tretmanu u koli.

    Inkluzivno obrazovanje predstavlja pomjeranje od preokupiranosti odreenom grupom ka fokusir-anju na prevazilaenje prepreka u uenju i ueu.

    Definicije inkluzije koje daje UNESCO potiu sa konferencije u Salamanki, 1994. godine, i stavljaju naglasak na to da je inkluzija pokret koji je u direktnoj vezi s poboljanjem obrazovnog sistema kao cjeline:

    Inkluzija je proces rjeavanja i reagovanja na raznovrsnost potreba svih uenika kroz sve vee uestvovanje u uenju, kulturama i zajednicama i sve manju iskljuenost u okviru obrazovanja i iz njega. Inkluzija obuhvata promjene i izmjene sadraja, pristupa, struktura i strategija, sa zajednikom vizijom koja obuhvata svu djecu odgovarajue starosne dobi i sa ubjeenjem da je redovni obrazovni sistem odgovoran za obrazovanje sve djece.

    Svi kljuni meunarodni i domai dokumenti mogu se kratko sumirati na sljedei nain:

    o Sva djeca mogu da ue i imaju pravo na obrazovanje i odgoj.o Djeca najbolje ue u prirodnoj vrnjakoj grupi. Zato im treba omoguiti obrazovanje

    u redovnim predkolskim, osnovnim i srednjokolskim ustanovama.o Nastavnici i kole trebaju da prilagode nain rada tako da izlaze u susret potrebama

    djece.o Nekoj djeci, zbog tekoa u razvoju, potrebna je dodatna pomo u obrazovanju.

    Inkluzija je nov nain razmiljanja. Umjesto investiranja u specijalne kole za djecu sa tekoama u razvoju, mnoge zemlje se okreu ka inkluzivnom obrazovanju preusmjeravaju napore na: - podravanje SVE djece u redovnim kolama,- pronalaenje novih naina za davanje podrke kolama i nastavnicima.

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini9

    Principi inkluzije

    Prvi i osnovni opi princip inkluzivnog sistema ini pruanje jednakih ansi svima: svako dijete ima neotuivo pravo na obrazovanje i nijedno dijete se ne iskljuuje iz kolovanja kljuno uvjerenje inkluzivne kole je da svako dijete moe da ui i da ima korist od obrazovanja. Princip inkluzivne kole je da se kole prilagoavaju potrebama uenika, a ne uenici potrebama kole. Praksa inkluzivnog obrazovanja potvruje znaaj stava da su individualne razlike meu djec-om izvor bogatstva i raznovrsnosti, a ne problem, i da se na razliite potrebe i individualni tempo uenja i razvoja moe uspjeno odgovoriti irokim opsegom fleksibilnih pristupa.

    Analiza razvoja inkluzivnih kola pokazala je da inkluzija nije samo jedna prelomna taka u ori-jentaciji i organizaciji kole, ve da je razvoj inkluzivne dimenzije kole zapravo jedan kontinuirani proces promjena u pravcu jaanja i podsticanja razliitih oblika participacije uenika, nastavnika, roditelja i lanova lokalne zajednice u radu kole, u pravcu razvoja kulture, politike i prakse koja izlazi u susret razliitostima uenika, u pravcu identificiranja i otklanjanja prepreka uenju i partici-paciji, u pravcu razvoja odgovarajueg kurikuluma, kao i u pravcu odgovarajue obuke nastavnika i razvijanja razliitih oblika podrke uenicima i koli. U ovom procesu, kada se kola opredijeli za inkluzivni pristup, od posebnog znaaja je dalje razvijanje pozitivnih stavova prema uenicima iz posebno osjetljivih i marginaliziranih grupa i stalna usmjerenost na praenje obrazovnih potreba i identificiranje prepreka za ostvarivanje tih potreba.

    Djeca i mladi s posebnim obrazovnim potrebama

    Iako se sve ee naglaava da inkluzivna kola nije samo redovna kola u kojoj se obrazuju djeca s posebnim potrebama, ve da je to kola u kojoj sva djeca dobijaju odgovarajuu podrku za razvoj sopstvenih potencijala, jo uvijek se veoma esto na prvom mjestu misli na inkluzivno obrazovanje kao vid drutvene podrke procesu uenja djece i uenika s posebnim potrebama. Meutim, up-ravo praksa inkluzivnog obrazovanja kroz usmjerenost na potrebe djeteta i individualizaciju pris-tupa svakom ueniku, uslovila je i preispitivanje samog pojma posebne potrebe. Naime, skoro istovremeno sa pojavom termina inkluzija, u strunoj, prije svega obrazovnoj i u iroj drutvenoj javnosti, pojavljuje se i izraz posebne potrebe, koji se sada koristi da oznai svu djecu kojoj je potrebna posebna drutvena podrka i koja bez pomoi odgovarajuih slubi nee postii ili odrati oekivani nivo fizikog, intelektualnog ili socijalnog razvoja.

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini 10

    Ovaj, sada esto koriteni, iako i kritizirani termin uveden je nakon to su analize ivotne situacije djece i mladih sa potekoama u razvoju pokazale da u njihovom ivotnom prostoru postoje bro-jne prepreke koje spreavaju zadovoljavanje njihovih osnovnih i bitnih potreba. Danas, kada su razjanjena neka ogranienja i mnoge nesavrenosti ovog termina, on se vie ne oznaava kao idealni termin, koji se oslanja na problematiku prava marginaliziranih grupa i koji izraava sva osnovna prava djece i mladih koji su iskljueni iz drutva i obrazovanja.

    Prvo, jasno je da se ovaj termin ne moe jednako uspjeno primijeniti na sve marginalizirane i dis-kriminirane grupe. Zatim, pitanje je da li je ovdje rije o zaista posebnim potrebama, pa i posebnim obrazovnim potrebama, ili se posebnost zapravo tie samo potrebe za posebnom drutvenom podrkom. Takoer, moe se postaviti pitanje da li je pravo na razliitost najbolje uvaeno, pa ak i da li je zaista uvaeno na pravi nain, dodjeljivanjem statusa posebnosti. Ako se stvarno uvae pra-va, i ako se zaista polazi od potreba, onda nije rije o posebnoj, ve o odgovarajuoj drutvenoj podrci, koja je ve, kao odgovarajua, obezbijeena za veinski dio drutva. Iz ovoga slijedi da je pruanje odgovarajue podrke manjinskim dijelovima drutva samo izjednaavanje u pravima i otklanjanje postojee nepravinosti i segregacije.

    Argumenti za dalje koritenje ovog termina odnose se na njegovu povezanost sa inkluzivnim pok-retom u obrazovanju i svakako znatno manje prisutne stigmatizujue konotacije u poreenju sa ranije koritenim terminima. Takoer, ovaj termin, iako se ne primjenjuje jednako uspjeno na sve grupe drutveno marginaliziranih i iskljuenih iz obrazovanja, ipak znatno bolje od ranije koritenih obuhvata vei broj ovih grupa. Dalje, mada se naelno moe diskutirati o znaenjima posebnosti u kontekstu jednakosti prava, ostaje injenica da je neophodna dodatna i posebna podrka da bi djeca i mladi bili ukljueni u obrazovanje i drutvo. Sintagme posebne potrebe i posebne obra-zovne potrebe dovoljno dobro mogu da se primijene na djecu s potekoama u fizikom, intelek-tualnom i senzornom razvoju, djecu sa poremeajima ponaanja, hroninim bolestima, djecu na duem bolnikom ili kunom lijeenju, djecu sa emocionalnim smetnjama, djecu iz emocionalno i kulturno depriviranih sredina, djecu bez roditeljskog staranja, zlostavljanu djecu, djecu pogoenu ratom, izbjeglu i raseljenu djecu. tavie, ove sintagme su upotrebljive i korisne za oznaavanje kako posebnih, tako i posebnih obrazovnih potreba darovite djece, jer obuhvataju i potrebu za posebnom podrkom razvoju talenta i linosti nadarene dece.

    Konano, iako sada sve popularnije sintagme naglaavaju posebnost, one imaju nesumnjivu vri-jednost jer ukazuju na kljuni pojam potrebe, koji je osnovni i neizbjean u savremenom razvojno-psiholokom i pedagokom pristupu. Upravo ovaj pojam povezuje razvoj i obrazovanje i problem-atiku prava pomjera na konkretni nivo, upotrebljiv kao polazite u obrazovnoj praksi. Upravo je

  • Udruenje Drutvo ujedinjenih graanskih akcija

    Smjernice za kolovanje djece s posebnim potrebama u srednjim kolama u Bosni i Hercegovini11

    pojam potreba onaj pojam koji je od znaaja i za djecu i mlade iz marginaliziranih grupa. ak i kada je, kao u sintagmi posebne obrazovne potrebe, povezan sa odrednicom posebni, ukazuje na polazite, put i korake podrke za ukljuivanje, izjednaavanje i uestvovanje.

    Terminologija

    1.Inkluzija

    Inkluzivno obrazovanje - obrazovni sistem koji odgovara na sve potrebe uenika i kao takav kon-tinuirano radi na poboljanju uea i eliminaciji iskljuenosti iz svih aspekata kolovanja i to na nain da se nijedan uenik ne osjea drugaijim od bilo kojeg drugog i koji osigurava rezultate. krtic, T.M. (1991), Booth, T. (2000), Byers, R. (2004), Singal, N. (2007)

    2. Djeca s posebnim potrebama

    Sintagma djeca s posebnim potrebama podrazumijeva svu djecu koja odstupaju od prosjeka, i ukazuje na to da bazina sredina (porodica i kola) dijeli miljenje da postoji cilj razvoja koji dijete moe ostvariti samo uz posebnu (privremenu ili trajnu) pomo i podrku koja odgovara njegovoj posebnoj potrebi. Ukazuje na to da za svakog uenika koji ima (privremenu ili trajnu) posebnu potrebu treba pronai posebne puteve za ostvarivanje kako odgojnih tako i obrazovnih efekata kolovanja i cjelokupnog funkcioniranja u drutvu.

    3. Invaliditet

    U UN Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom Osobe s invaliditetom su one osobe koje imaju dugotrajna fizika, mentalna, intelektualna ili senzorna oteenja, koja u meudjelovanju s razliitim preprekama mo...

Recommended

View more >