Socijalni i pravni kontekst računarstva

  • View
    22

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Socijalni i pravni kontekst raunarstva

Transcript

Visoka skola za ekonmiju i informatiku,Prijedor

40960

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA

Informatika

TEMA:

Socijalni i pravni kontekst raunarstva

Sadraj:31.Uvod

42.Informacija i njen znaaj u savremenom dobu

42.1. O informaciji

42.2. Etimologija rijei informacija

42.3. Savremene definicije

52.4. Koliina informacija

52.5. Obrazovana osoba i informacije

52.6. ta je to medij?

62.7. Informacija u savremenim uslovima

62.8. Poruka i informacija

72.9. Informacione tehnologije

72.10. Pravo na informaciju

72.11. Pristupanost informacija

83.Drutveni aspekti Interneta

83.1. Informaciono drutvo

103.2. Internet kao osnova za razvoj informacionog drutva

103.3. Internet i drutvo

113.4. Stavovi prema svjetskoj mrei

124.Koncepti informacionog drutva

124.1. Pojam informaciono drutvo informaciona era

124.2. Koncept informacionog drutva

134.3. Karakteristike informacionog drutva

134.4. Informaciono drutvo i informacija

134.5. Koncept informacionog drutva definisan sa tehnolokog stanovita

144.6. Koncept informacionog drutva definisan sa ekonomskog stanovita

155.Globalizacija i informaciono drutvo

155.1. Globalizacija

155.2. Prva era globalizacije

155.3. Druga era globalizacije

165.4. Globalizacija u savremenim uslovima

165.5. Ekonomski aspekti globalizacije

165.6. Kulturoloki aspekti globalizacije

176.Virtuelne zajednice

176.1. Pojam

176.2. Vrste virtuelnih zajednica

186.3. ivotni ciklus lanova virtuelne zajednice

197.Upravljanje Internetom

197.1. Zato treba regulisati Internet?

197.2. ta treba regulisati?

208.Literatura

1.UvodCilj predmeta Socijalni i pravni kontekst raunarstva je sagledavanje uticaja socijalnih i pravnih aspekata na Informacione i komunikacione tehnologije, kao i uticaja same IT tehnologije na oblikovanje drutvenih odnosa i na pojavu novih oblika kriminalne aktivnosti koja se dovodi u vezu sa primjenom iste.2.Informacija i njen znaaj u savremenom dobu

2.1. O informacijiPojam informacije u svojoj tematskoj irini pripada veem broju naunih disciplina. U tom smislu pojam informacije se moe definisati na razliite naine u zavisnosti od perspektive iz koje se posmatra ovaj problem. Tako npr. kibernetiari informaciju definiu kao razliku koja ini razliku. Ako uzmemo list bijelog papira na kojem je nacrtana crna taka, razlika izmeu boje papira i boje take je informacija, u skladu sa ovom definicijom, koja stvara razliku drugi dio definicije odnosi se na perceptivni sistem koji uoava samo razlike. Wolfgang Kowalk definie informaciju na sledei nain: Znanje o stanju jednog sistema je informacija. Informacjia se definie i kao sadraj onoga to razmjenjujemo sa spoljanjim svijetom, dok mu se prilagoavamo i dok utiemo na njega svojim prilagoavanjem, ili to je injenica kojoj se dodaju neke osobine.

2.2. Etimologija rijei informacija Glagol informare u jeziku starih Latina opisivao je (misaonu) radnju davanja oblika, oblikovanja, predoavanja. Infromatio je bila uputa, obavijest, obavjetenje. Dakle sama rije informacija je bila povezana sa novinama i obavjetenjima. 2.3. Savremene definicije " Informacija je resurs dananjice i budunosti, ali ona nije poput materije ili energije. Upotrebom se ne troi, raspodjelom se ne smanjuje. Ako neto znam mogu nauiti druge, a da sam nita pri tome ne gubim. Primjenjujui to to sam saznao, ne samo da ne gubim korieno znanje, ve ga oplemenjujem praksom." P.Drucker " Informacija (lat. informatio) pouavanje, upuivanje, uputstvo, obavjetavanje, obavjetenje, raspitivanje, obavjetenost, obavjest, izvjetaj, izvjee, sudsko izvianje, istraga."Izvor : Milan Vujaklija - Leksikon stranih rei i izraza " Informacija (lat.), obavjetenje. U kibernetici oznaava podatak ili skup podataka na osnovu kojih se upravlja nekom pojavom ili nekim procesom ; jedan od osnovnih pojmova kibernetike. "

Izvor : Mala enciklopedija Prosveta '' Informacija je neto to smanjuje neizvjesnost.''Izvor : Direktor jedne ugledne firme kod nas i u inostranstvu 2.4. Koliina informacija Informatiko doba karakterie sljedee: vie je informacija sakupljeno u poslednjih 30 godina nego u prethodnih 5000 nedjeljno izdanje New York Times objavi vie informacija nego to ih je ovek u XVI vijeku sakupio tokom itavog ivota cjelokupno ljudsko znanje se udvostruilo izmeu 1900-1950.godine, od tada se udvostruava svakih 5-8 godina Pitanje koje se namee u savremenim uslovima je da li je problem: nedostatak informacija ili nemogunost snalaenja pojedinca u moru informacija koje nas okruuju.2.5. Obrazovana osoba i informacije Savjet za svakodnevno ponaanje. Kako jedan ozbiljan ameriki novinar definie obrazovanu osobu u informatiko doba: Obrazovana osoba je nauila da se informacija gotovo uvijek objavljuje da bi u najboljem sluaju bila nekompletna; vrlo esto je netana, slui usmjeravanju u pogrenom pravcu, nerijetko izmiljena, neiskrena je ili sasvim pogrena.

(Russel Wayne Baker)

2.6. ta je to medij? Medij je ono to prenosi informaciju.

Prvi masovni komunikacioni medij bio je ljudski glas. Njegov osnovni atribut je da moe prenijeti poruku na vie ljudi odjednom. Drugi komunikacioni medij bila je knjiga. Osnovni atribut knjige je da se broj ljudi kojima se poruka prenosila znatno uveao i da je ta poruka mogla da se prenosi generacijama. Trei komunikacioni medij bile su novine ili periodini magazini. Kod njih se pojavio novi atribut vijesti. Veliki broj ljudi time je dobio mogunost da u kratkom vremenu sazna najnovije vijesti iz zemlje i svijeta. etvrti komunikacioni medij po redu bio je radio. Radio je donijeo novi atribut ljudskog glasa. On je omoguio da se uz vijesti i zabavu mogu da prenesu i emocije. Peti komunikacioni medij bila je televizija, koja je uz sve prethodne atribute kao svoj osnovni atribut donijela mogunost prenoenja pokretne slike. esti i najnoviji masovni komunikacioni medij je Internet. Njegov glavni atribut koji ga ini posebnim i drugaijim od ostalih je mogunost dvosmjerne komunikacije. 2.7. Informacija u savremenim uslovima Informacija je danas prevashodna sutina svake odluke: od odluke ta ete obui, koji fakultet upisati, koji predmet prvi polagati do klaenja u kladionicama i precrtavanja brojeva na loto tiketu. Udaraju na sva ula: od televizije, radija preko elektronskih mrea, flajera, letaka do interaktivne komunikacije. Prema nekim istraivanjima prosjean broj reklamnih poruka koje jedan graanin primi tokom samo jednog dana je od 2500 do 3000. Ukoliko taj broj pomnoimo sa brojem dana u godini i recimo 80 godina ivota dolazimo do fantastinih 73.000.000 reklamnih poruka koje ovek primi tokom svog ivotnog vijeka, a to su samo reklamne poruke. 2.8. Poruka i informacija Poruka moe i ne mora sadravati informaciju. Na primer, osoba 'A' posmatra osobu 'B' kako baca kamen u vazduh. Osoba 'B' poruuje osobi 'A' da je kamen pao na zemlju. Osobi 'A' poruka ne donosi nova saznanja o dogaaju, jer oko pada kamena na zemlju nema sumnje. Rezultat dogaaja je osobi 'A' 100% poznat i vjerovatan, jer drugaije ne moe biti. Takva poruka u sebi ne sadri informaciju. Koliina informacije u njoj jednaka je nuli. Ako pak osoba 'A' u vazduh baci novi i porui osobi 'B' da je novi pao na zemlju na jednu od strana, poruka takoe ne sadri informaciju, jer osobu 'B' ne liava dvojbe oko rezultata. 50% je mogue da novi padne na jednu stranu, odnosno 50% je mogue da novi padne na drugu stranu. Ali poruka da je novi po padu pokazao glavu ili pismo' sadri novo saznanje o dogaaju i u sebi sadri informaciju. Koliina informacije u poruci vea je od nule. Poruka koja egzaktno opisuje rezultat neizvjesnog dogaaja, sadri u sebi odreenu koliinu informacije. 2.9. Informacione tehnologije Raunarstvo se u savremenom drutvu razvija prije svega u okviru raunarske tehnologije kao jedne od informacionih tehnologija. Pod informacionim tehnologijama podrazumjevaju se postupci, metode i tehnike prikupljanja, prenosa, obrade, uvanja i prezentacije informacija. U savremenom drutvu, irom svijeta, ljudi koriste raznovrsne informacione tehnologije da bi razumjeli probleme i kreirali rjeenja. Te tehnologije danas ukljuuju sredstva kao to su senzorni ureaji, preko telefonskih mrea i faks maina do raunara svih vrsta. Ove tehnologije daju nove oblike naem ivotu, poslovima, drutvu. Informacione tehnologije se primjenjuju za, na primer, kreiranje i praenje dokumenata u kancelarijama, kontrolu proizvodnje u fabrikama, projektovanju novih proizvoda, popravci automobila i druge sloene opreme, prodaju proizvoda irom svijeta. Sredstva i tehnike prikupljanja i korienja informacija su u jezgru civilizacije. 2.10. Pravo na informaciju Graanima i organizacijama (privrednim, nevladinim, kulturnim, sportskim, i svim ostalim) treba da bude omoguen slobodan pristup i upotreba informacija za donoenje odluka, ili za uestvovanje u donoenju odluka, koje se na njih odnose. Graani i organizacije treba da daju informacije onima na koje se te informacije odnose. Drava treba da sprijei nejednakost u pristupu informacijama i obezbjedi jednake uslove za slobodan pristup informacijama svima koji to zahtjevaju. Jednake mogunosti za pristup informacijama pruie svakome ansu da za sebe i svoju porodicu obezbjedi ivotni standard neophodan za zdrav i prosperitetan ivot. Drava treba da obezbjedi graanima besplatan i efikasan pristup javnim informacijama. Pristup informacijama se moe ograniiti iskljuivo radi zatite privatnosti, poslovne tajne, nacionalne bezbjednosti, i istranog postupka. 2.11. Pristupanost informacija Cijena pristupa osnovnim informacijama mora biti dovoljno niska da ne sprijeava ni jednu socijalnu grupu da ravnopravno uestvuje u drutvenim procesima Najbolji nain da se obezbjedi jeftin i univerzalan pris