Socijalni oblici rada u nastavi Kulture življenja

  • Published on
    05-Dec-2014

  • View
    170

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

MNK

Transcript

<p>Pedagoki fakultet Univerzitetau Sarajevu Odsjek KTO1</p> <p>TEMA: SOCIJALNI OBLICI RADA U NASTAVI KULTURE IVLJENJA</p> <p>Mentor: Prof.dr. Meliha Zeinlagi HajriU Sarajevu; mart.2013.</p> <p>Studenti: Bonjak Irma Galijaevi Alma</p> <p>Sadraj:2</p> <p> Socijalni oblici rada Neposredni i posredni oblici nastave, primjena u nastavi K Frontalni oblik rada, primjena u nastavi K</p> <p> Rad u paru, primjena u nastavi K Grupni oblik rada, primjena u nastavi K Individualni, primjena u nastavi K Individualizirajui, primjena u nastavi K</p> <p>Socijalni oblici rada3</p> <p> Oblik je raspored povezanosti elemenata koji ine jednu</p> <p>cjelinu . Oblik nastavnog rada je nain aktivnosti nastavnika i</p> <p>uenika koji karakterizira odgovarajua vrsta socioloke organiziranosti.</p> <p>4</p> <p> Oblik nastavnog rada zavisi od nekoliko faktora a to su: nastavnikov pristup, uzrasta i sastava uenika , nastavni sadraj.</p> <p>Podjela socijalnih oblika rada5</p> <p> Polazei od vrste, karaktera i aktivnosti uenika i</p> <p>nastavnika u nastavnom procesu, prema Vilotijevi M., razlikujemo:</p> <p>Neposredni (direktni ) oblike nastave Posredni ( indirektini ) oblike nastave</p> <p> Klasifikacija nastavnih oblika prema sociolokom kriteriju</p> <p>(Vilotijevi M.):</p> <p>Socijalni oblici</p> <p>Frontalni</p> <p>Grupni</p> <p>Rad u paru</p> <p>Individualni</p> <p>Individualizi rani</p> <p>6</p> <p>Neposredni oblici nastave7</p> <p> Su oni oblici u kojima nastavnik na klasian nain</p> <p>prenosi znanja i direktno rukovodi nastavnim procesom . Nastavnik izlae gradivo, objanjava i pokazuje primjere. On je glavni, a esto i jedini nosilac itavog procesa. Sam utvruje cilj i plan, bira metode i materijale te realizuje plan.</p> <p>Primjena u nastavi kulture ivljenja8</p> <p> Primjer: Nastavna tema: Kultura stanovanja, Nastavna jedinica: Uvod u kulturu stanovanja,</p> <p>Stan kao preduvjet za odvijanje porodinog ivota.</p> <p>Posredni oblici rada9</p> <p> Su takvi oblici u kojima nastavnik vodi, usmjerava i</p> <p>kontrolira obrazovni proces posrednim sredstvima. Razvili su se iz tihog rada ,</p> <p>koji se praktikovao u kombinovanim odjeljenjima malih kola .</p> <p>Primjena u nastavi kulture ivljenja10</p> <p> Primjer: Nastavna tema: Vanost prehrane Nastavna jedinica: Pripremanje zdravog sendia i</p> <p>vone salate vjeba.</p> <p>Frontalni oblik nastavnog rada11</p> <p> je takav organizacioni oblik</p> <p>u kome nastavnik istovremeno radi sa cijelim odjeljenjem. Karakterizira ga nastavni proces orijenitiran prema nastavniku. Aktivnost uenika manifestira se u sjedenju , sluanju , gledanju i pravljenju biljeaka,</p> <p>Prednosti Ekonominost Sistematinost Vei znaaj odgojnog rada Vlada takmiarski duh Komunikacija Kontrola uenika Radna disciplina</p> <p>12</p> <p>Nedostatci Prosjeni uenici su orjentir</p> <p>nastavniku. Uenici su u ulozi receptora. Rijetke prilike za praktinu primjenu znanja. Nastavnik se brzo umara.</p> <p>Primjena u nastavi kulture ivljenja13</p> <p> Pri obradi novog gradiva. Objanjavanju zadataka za samostalan rad uenika. Primjer: Nastavna tema:</p> <p>Kultura odjevanja Nastavna jedinica: Uvod u kulturu odjevanja odjevanje kroz historiju, Uloga odjevanja, Vrste materijala za izradu odjee.</p> <p>Grupni oblik rada14</p> <p> Grupna nastava je takav oblik rada u kome se odjeljenje</p> <p>dijeli na grupe, koje, svaka za sebe,ostvaruju postavljene nastavne zadatke i o rezultatu svoga rada obavjetavaju odjeljenski kolektiv . Nastavnik je aktivan u prvoj</p> <p>fazi asa kada se raspodjeljuju zadaci i daju uputstva,a zatim diskretno usmjerava rad i pomae grupama ako je potrebno.</p> <p>15</p> <p> Vrste grupnog rada: Prema nainu sastavljanja Prema vrsti rada zadataka Veliina grupe: Velike Male</p> <p> Vrste zadataka za grupni rad su:16 </p> <p>Diferencirani Istovrsni</p> <p> Strategije uspjeha za nastavnike su:</p> <p>Priprema Upute za rad: Dobre upute za rad trebale bi pokriti tri dimenzije:ta se sadrajno treba raditi u grupi? Kako pri tome grupa treba postupati u metodikom smislu? Koji se uspjeh oekuje od grupe na kraju radnog procesa?</p> <p>Podjela grupa Jednoznani kriteriji kvalitete</p> <p>Prednosti17</p> <p>Nedostatci Uenici esto ne zapaaju</p> <p> Aktivira sve uenike. Meusobna saradnja.</p> <p> Nastavnik pomae svim</p> <p>grupama. Nastavnik bolje upoznaje uenike. Uenici su u direktnom odnosu sa nastavnim sadrajem.</p> <p>bitno, a zapaaju nebitno. Uenici iskazuju svoju nesnalaljivost i nespretnost u razliitim situacijama. Manja ekonominost. Bez sredstava i radnih materijala se ne moe postii uspjeh.</p> <p>Primjena i primjeri grupnog oblika rada u nastavi kulture 18 ivljenja Primjer1: Metoda slagalica : Uenike podjeliti na etvorolane matine grupe. Svaka je grupa oznaena bojama(uta1, crtvena2, zelena3, plava4) a uenici u pojedinim grupama su oznaeni i slovom(a, b, c, d).</p> <p>Tokom rada uenici sa jednakim brojem se okupljaju i imaju zadatak prouiti zadani tekst. Trebaju ga proitati, porazgovarati o njemu s ostalim uenicima u grupi kako bi bili sigurni da su razumjeli. Nakon toga se vraaju u matinu grupu i pouavaju ostale lanove o novom sadraju, istraivanju i naenim odg. na postavljana pitanja.</p> <p>Primjer2: Vjeba iz udbenika osnovne kole u sklopu grupnog rada:19</p> <p>Zadatak vjebe - Razvijanje miroljubivih osobina kao to su:biti paljiv, miran, osjeajan, drueljubiv, praveda, jedinstven, nenasilan, potivanje razliitosti. Nain rada - grupni rad, broj grupa treba da odgovara broju zadatih koraka mira.Zadatak grupe - usmeno ili pismeno navesti primjere kako se moe postii kultura mira prema zadatom koraku. Pri radu slijedite upute iz ubenika i upute nastavnika.</p> <p> Prvi korak - Stvaranje kulture mira u uionici - Zadatak prve</p> <p>grupe mira u koli. Zadatak 2</p> <p>20</p> <p> Drugi korak - Kultura mira iz uionice se prenosi na kulturu</p> <p> Trei korak - Kulturu mira prenosimo u nau porodicu etvrti korak - irimo kulturu mira na sredinu ivljenja. Svaka</p> <p>grupa dobiva veliki papiur na kome upisuje sadraje navedenih koraka, zadataka, obaveze i naine njihova provoenja. Na kraju preko svog predstavnika grupa prezentira uraeno. kraju kolske godine.</p> <p> Ostali koraci mira - Uestvujte u obiljeavanjuDana mira na</p> <p>Rad u paru21</p> <p> je takav nastavni oblik u kome dobijeni zadatak izvravaju</p> <p>dva uenika. U paru se moe ostvariti jedinstvo ali postoje dvije jednake opasnosti: </p> <p>potpuno sroivanje potpuno neslaganje.</p> <p>22</p> <p> Obzirom na sposobnosti</p> <p>uenika u paru razlikujemo: </p> <p>instruktivni rad zajedniki rad u paru.</p> <p> Prema vrsti radnih zadataka razlikujemo rad u</p> <p>razrednom odjeljenju: </p> <p>svi parovi rade isti zadatak, svaki par radi poseban zadatak, grupa parova radi na istom zadatku.</p> <p>Prema: Ivan de Zan</p> <p>Tok asa primjenom metode rada u paru23</p> <p>Pripremanje uenika</p> <p>Upoznavanje sa naputcima za rad</p> <p>Rad parova na rjeavanju zadatak</p> <p>Izvjee parova o uraenom</p> <p>Zavrni rad - provjera uinkovitosti rada</p> <p>Prednosti24</p> <p>Nedostatci Ograniena saradnja na samo da uenika. Mogua pojava suparnitva i izbijanja sukoba.</p> <p> Doprinosi razvijanju drugarskih odnosa. Povoljno utie na socijalizaciju. Uenici se ue da potuju tue miljenje.</p> <p>Primjena i primjer rada u paru u nastavi kulture ivljenja25</p> <p> Primjer: Vjeba - Vezanje kravate. Pripremna radnja - uenici se pridruuju u parove i</p> <p>pripremaju kravatu. Aktivnost 1 - Nastavnik praktino</p> <p>pokazuje vezivanje kravate na jednom ueniku. Objanjava postupke pri vezanju kravate.</p> <p>26</p> <p> Aktivnost 2 - Parovi uenika zauzimaju mjesta i</p> <p>dogovaraju se ko je model, a ko vee kravatu(u ponovljenom postupku vezivanja kravate mijenjaju uloge). Zadatak - Prema nauenim radnjama u koli i skici u</p> <p>knjizi, ponoviti i uvjebati vezivanje kravate.</p> <p>Individualni oblik rada27</p> <p> Individualni oblik nastavnog rada je takav oblik u kome</p> <p>svaki uenik u odjeljenju samostalno radi svoj zadatak.</p> <p> Individualni rad je najstariji</p> <p>oblik uenja uopte.</p> <p> Zadaci mogu biti: </p> <p>isti za sve uenike mogu biti i razliiti.</p> <p>Prednosti Uenik je u neposrednom</p> <p>28</p> <p>Nedostatci Nemogunost komunikacije sa drugim uenicima Otuivanje od rada pri susretu sa potekoama. Mala uinskovitost pri obradi novih nastavnih sadraja.</p> <p>odnosu sa nastavnim sadrajem. Uenici razvijaju svoju</p> <p>samostalnot. Stjeu samopouzdanje.</p> <p>Primjena individualnog rada u nastavi kulture 29 ivljenja Primjer u vidu individualne vjebe iz nastavne jedinice</p> <p>Savremena porodica: Zadatak 1: Na listu svoje sveske nacrtaj uvean crte br.1 i u prazne krugove upii svoje lanove.</p> <p>Individualizirani oblik rada30</p> <p> Rad je prilagoen svakom pojedinom ueniku. Zahtjevi za individualiziranim</p> <p>radom proizlaze iz razlika koje postoje meu uenicima iste dobi i istog razreda. Nastavnik mora da izabere oblike i materijale za</p> <p>individualizaciju, nakon ega uenik na materijalima radi samostalno po svojim mogunostima i sopstvenim tempom.</p> <p>Aspekti individualizacije: Sadrajna ( tematska )</p> <p>31</p> <p>Didaktiko - metodika</p> <p>Medija i tehnologija</p> <p>Individualizacija prema dometu i tempu rada</p> <p>Primjena individualiziranog oblika rada u nastavi kulture ivljenja32</p> <p> Primjenjuje se kod nadarenih uenika, kao i kod</p> <p>uenika koji zaostaju u radu ili kod uenika sa ispod prosjenim sposobnostima. U oba sluaja nastavnik je duan gradivo prilagoditi uenikovim sposobnostima, te pripremiti adekvatna sredstva za rad. Nastavno gradiov je duan pripremiti sadrajno, didaktiki I metodiki.</p> <p>33</p>