Sociologija obrazovanja pdf

  • View
    1.903

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Transcript

  • 1. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2003). Sociologija obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod zaudbenike i nastavna sredstva.Na osnovu lana 25 Zakona o izdavakoj djelatnosti zabranjeno je u cjelostiili djelimino pretampavati ili neovlateno umnoavati/fotokopirati ovuknjigu.Prilikom citiranja odnosno navenja sadraja iz ove knjige nuno jepotovati APA-standarde, to znai da se direktno preuzeti tekst mora datipod znacima navoda sa oznakom stranice iz knjige, a vie od 500 rijei uzodobrenje autora.Knjigu u tvrdom povezu B5-formata sa 377 tranic moete navbaviti po cijeniod 40 KM (20 eura), na adresi distributera: IZDAVAKA KUA SUZI "BOOKS AND SOUNDS", D.O.O. Novice Cerovia bb, Banja Luka PIB: 402368130007 PDV broj: 402368130007 Matini broj: 11000967 rn: 56209900018986-87 (kod Razvojne banke Banja Luka) Tel-fax: 00387-51-307-821 E-mail: xbs@blic.net
  • 2. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2001). Sociologiuja obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Dr Nenad Suzi} SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA Srpsko Sarajevo, 2001. godine 1
  • 3. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2001). Sociologiuja obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Dr Nenad Suzi} Sociologija obrazovanja Izdava~ Zavod za ud`benike i nastavna sredstva Republike Srpske Srpsko Sarajevo Glavni i odgovorni urednik Ranko Batini} RecenzentiDr Nenad Kecmanovi}, profesor sociologije obrazovanja na U~iteljskom fakultetu u BeograduDr Milan Turja~anin, profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Lektor Milutin Vuji} Korektor Ranka Suzi} [tampa: GrafoMark Lakta{i 2
  • 4. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2001). Sociologiuja obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva. PREDGOVOR ! OD DEMOKRATIZACIJE OBRAZOVANJA KA OBRAZOVANJU ZA DEMOKRATIJU (Uz ud`benik prof dr Nenada Suzi}a Sociologija obrazovanja) Kriti~ka teorija dru{tva ve} odavno operi{e sintagmom politi~kapedagogija kao alarmantnim upozorenjem da su institucije kao {to su{kola, porodica, crkve, mediji i sl. postale jedan od klju~nih ideolo{kihaparata dr`ave (L. Altise). Dugogodi{nje i masovno, {to obavezno {toneophodno obrazovanje, kao sistematska i nerepresivna dresura mladihnara{taja, predstavlja naime, neuporedivo efikasniji mehanizam razvi-janja i njegovanja politi~kog konformizma nego {to je to klasi~ni dr`a-vni monopol, sa aparatima nasilja poput policije i vojske. Kao reakcijana tako shva}enu politi~ku pedagogiju, rodila se svojevrsna eman-cipatorska pedagogija. Ova pedagogija emancipacije se u konkretno-istorijskim uslovima postkomunisti~ke tranzicije artikulisala u okvirimane{to skromnije ali realnije orijentacije na obrazovanje za demokrati-ju, te tako danas i ovdje postala zna~ajna preokupacija kriti~ke socio-logije obrazovanja. Knjiga dr Nenada Suzi}a, profesora Filozofskog fakulteta u Banja-luci, iako klasi~no ud`beni~ki naslovljena kao Sociologija obrazova-nja, predstavlja ne samo prvo studijsko {tivo iz ove oblasti u RepubliciSrpskoj, nego, istovremeno, i prvi prilog obrazovanju za demokratiju,bez obzira {to se u tekstu eksplicite ne poziva na ovu sintagmu. Obra-zovanje za demokratiju ~italac ne}e, naime, na}i ni u jednom naslovu,podnaslovu i me|unaslovu, ali je implicite sadr`ano u svakom retku islovu ove vrijedne, zanimljive, pou~ne i stilski lijepo napisane knjige. Ivi{e od toga, obrazovanje za demokratiju je smisao, poruka i teorijskianga`man Suzi}evog djela. O ~emu se zapravo radi? Nakon pada Berlinskog zida i uru{avanja komunisti~kih re`ima uSovjetskom Savezu, isto~noevropskim zemljama i Jugoslaviji, na dnevnired su do{le politi~ka i ekonomska tranzicija i konsolidacija. Liberalnereforme ekonomije koje su podrazumijevale privatizaciju, preduzetni-{tvo i tr`i{te, izgledale su u mnogim aspektima nedohvatljive, neprivla-~ne, komplikovane, nejasne i neizvjesne, a zapadni eksperti su se kaosavjetnici isto~nih vlada razmilili od Moskve do Beograda. Demokrat-ske reforme politi~kog `ivota ~inile su se, napokon, svuda gotovosamorazumljive, te su po~ele odmah i spontano. Stranke su nicale kaope~urke poslije ki{e, mediji kao da su jedva ~ekali nezavisnost, rok za 3
  • 5. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2001). Sociologiuja obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.raspisivanje slobodnih izbora bio je samo pitanje dana. U procesudemokratizacije prednja~ili su, naravno, doju~era{nji disidenti, ali su seu njega sa podjednakim poletom i bez kompleksa uklju~ili i oni koji suih u ime prethodnog re`ima do ju~e progonili, kao i velika ve}ina onihkoji su se tome aktivno ili samo pasivno prilago|avali. Me|utim, kao da su svi zaboravili vidovito upozorenje Ralfa Da-rendorfa da }e za dono{enje demokratskih ustava biti potrebno svega{est mjeseci, za stvaranje demokratskih institucija i uhodavanje demo-kratskih mehanizama samo {est godina, ali da }e za za`ivljavanjedemokratije u punom kapacitetu trebati mo`da ~ak i ~itavih {ezdesetgodina. Britanski lord kao da je htio da ka`e da za preno{enjedemokratije iz njene kolijevke va`i isto {to i za presa|ivanje englesketrave. Treba uzeti originalno sjeme, zalivati i {i{ati travu, kako to onirade. Ali to opet nije dovoljno, nego postupak treba ponavljati baremstotinjak godina. Pokazalo se, naime, da smo dobili demokratiju ali bezdemokrata, odnosno da demokratsko prestrojavanje sistema ostajepuka politi~ka forma ~iji sadr`aj treba tek da ispune demokratski na-strojeni gra|ani. Sa donekle izuzetkom ^e{ke, koja je u periodu izme|udva svjetska rata bila jedna od najrazvijenijih evropskih zemalja, nije-dna od postkomunisti~kih zemalja nije mogla da o`ivi kolektivnu me-moriju na zna~ajniju pretkomunisti~ku demokratiju, niti da obnovidemokratiju kao privremeno potisnuti na~in javnog `ivota. Naprotiv,bolj{evizam je bio taj koji je, lako satrv{i i zatrv{i tek rudimente libe-ralnog gra|anstva u nastajanju, nai{ao na plodno ruralno tlo zate~enihpatrijarhalno-feudalnih struktura. Nije bila rije~ samo o masama koje su pola do dvije tre}ine vijekatrenirale strogo}u re`ima u kome je klasa zamijenila dru{tvo, partijazamijenila klasu, rukovodstvo zamijenilo partiju, a vo|a zamijeniorukovodstvo, i to bez ograni~enja mandata, odnosno do`ivotno. Ni samielitni politi~ki promotori tranzicije nisu posjedovali zna~ajnije demo-kratsko iskustvo jer su bili, ako ne neprestano potpuno izop{teni, onouvijek i svugdje gurnuti na marginu javnog `ivota. Kako to dobro pri-mje}uje dr Nenad Suzi} u poglavlju Li~nost i vlast, o te i takvedemokratske ograni~enosti na{ politi~ki `ivot danas i ovdje spoti~e sena svakom koraku. Izrazita netolerantnost, odsustvo smisla za dijalog,nespremnost za koncesije, te{ko dola`enje do konsenzusa, manjak vje-{tine u javnom komuniciranju, nekompetentnost u obavljanju stru~nihposlova, li{enost senzibiliteta za empatiju, {to je najgore, nizak nivozate~ene demokratske politi~ke kulture, odnosno, bolje re~eno, visokstepen naslije|ene autoritarne politi~ke kulture, sve su to na ovomprostoru bili klju~ni uzroci rata 1992/95. godine. Ovda{nji narodi, kada 4
  • 6. Knjiga je objavljena pod naslovom:Suzi, N. (2001). Sociologiuja obrazovanja. Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.su prvi put stekli slobodu da biraju i da budu birani, umjesto zademokratski dijalog, opredijelili su se za krvave sukobe. Problem demokratije bez demokrata ili, variraju}i poznatu Diver-`eovu ideju demokratije bez naroda, javio se, naravno, ne manje i uostalim postkomunisti~kim zemljama. Insuficijencija demokratske svi-jesti i pona{anja u svakodnevnoj komunikaciji takozvanog prosje~nog~ovjeka, op{te je mjesto saplitanja politi~kog dijela tranzicije. Doslje-dno tome, i ideja obrazovanja za demokratiju javila se kao li~na reak-cija ili, preciznije, jedan od mogu}ih odgovora na pitanje kako bi seuop{te moglo i}i dalje. Utoliko vi{e {to demokratizacija nije irever-zibilna u procesu koji unaprijed garantuje uspjeh i isklju~uje nove stran-putice, bilo lijeve ili desne diktature. Naravno, obrazovanje i samo po sebi, odnosno obrazovanost op-{teg tipa, poma`e ~ovjeku da se orijenti{e u sve zamr{enijim lavirintimasavremene politike, kako je to dobro pokazao dr Suzi} u pogla