Srednjovjekovni Pecati Iz Bosne i Hercegovine, 1970

  • Published on
    31-Dec-2014

  • View
    91

  • Download
    10

Embed Size (px)

Transcript

AKADEMLJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE D J E L.A Knjiga XXXVIII ODJELJENJE DRUSTVENIH NAUKA Knjiga 23. PAVAO v SREDNJOVJEKOVNI PECATI IZ BOSNE l HERCEGOVINE Urednik ANTO BABIC, redovni Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Herceg.ovine SARAJEVO 1970 ACADEMIE DES SCIENCES ET DES ARTS DE BOSNIE-HERZEGOVINE ==========-======= MONOGRAPHIES Tome XXXVIII SECTION DES SCIENCES SOCIALES Livre 23 .. PAVAO A N E L I LES SCEAUX MEDlEY AUX DE BOSNIE- HERZEGOVINE Redade!JX ANTO BABIC membre de l' Academie des sciences et des arts de Bosnie-Herzegovine SARAJEVO 1970 U V O D POSEBNU: DIO SADRZAJ Strana 5 bosanskih vladara (banovi: Matija Ninoslav, ,J?avao Mladen Stjepan II Tvrtko kraljev.i: Tvrtko I, Dabia, Jelena, Ostoja, Stjepan Ostoja, Stjepan; Tvrtko II Stjepan Toma, Stjepan . 9 bosanskih velikaa (Pavao Radoslav Pav- Ivani Juraj 48 humskih knezova (knez Miroslav, knez Andrija) 55 humskih velikaa (Stanislava Grgur Vuko- Sanko Bjeljak Ivani Augustin . 61 roda (Sandalj Vuk Vukac Stjepan, Radosav i Ostoja Stjepan Vla-dislav Vlatlw Stjepan 69 OPCI DIO kao pravna institucija 83 zapaanja (Tehnika slika) 86 analiza sUka (Vrste grbova, Pojedini elementi grba, grb grbov.i bosanskih kraljeva, Problem dravnog grba Bosne, formiranja grba kralJa Tvrtka I, Problem grba Humske zemlje, Razvoj grba po-rodice 92 Kulturnohistorijska analiza slika Kul-turni i stilski uticaji, Vladarski i dravni amblemi, Simbol kria, Ljudski likovi, Arhitektonski objekti, Oruje i bojna oprema, Ukrasi) 102 Analiza legenda (Legende na srpskohrvatskom jeziku, Pa-leografska zapaanja na legendama pisanim srpskohrvatskim jezi-kom, promjene u grafiji pojedinih slova, Legende na latinskom jeziku, Paleografska zapaanja na latinskim legendama) 120 Resume 123 Fotografski snimci (Popis fotografija, Likovne rekon-strukcije slika, Fotografije 125 UVOD srednjovjekovnih bosanskih vladara predstavljaju najcjelo- i grupu u jugoslavenskoj sfragistici. Usptrkos tome, sve do danas ovi nisu sistematski podaci o njima razbacani su i nalaze se u teko literaturi, neki nisu objavljivani, opisi slika su povrni i nekada a u legenda napravljeno je toliko greaka da gotovo i nema legende koja je do u detalje Osim toga, u bosanskoj sfragistici iskrsla je i nekoliko problema od pravilnog i pravo-vremenog rjeenja zavisi razumijevanje niza drugih pojava u kulturnoj historiji srednjovjekovne Bosne. Takvi su problemi npr.: prvo-bitni izgled i razvoj grba bosanskih banova i kraljeva, pojava i upotre-ba velikog dvostranog reforma kralja Ostaje itd. Od- nekoliko nalaza sa Bobovca zavisi od rjeenja problema. Zanimljiva je, iako malena, skupina humskih knezova Mi-roslava i Andrije, da se u njoj nalazi i najstariji pisan srp-skohrvatskim jezikom. Brojne velikake porodice, uglavnom gospodari pojedinih oblasti bosanske drave s kraja XLV i u XV imale su svoje pe- njima je, svakako, najbrojnije zastupljen rod koji je nekoliloo decenija u dxugoj poiovini XV i samostalno vladao u Hercegovini. Prvi koji je opisao i objavio jedan bosanski bio je srp-ski knjievnik i prosvjetitelj Pavle On je 1815. god. u Veneciji u posebnoj knjiici objavio povelju kralja Dabie (iz 1395. god.), te donio dobar crte i opiran opis velikog dvostranog bosanskih kraljeva. Prolo je gotovo 40 godina dok se pojavio u literaturi jo jedan opis bosanskog vladarskog 1854). Janko Safarik je u Glasniku Drutva srpske slovesnosti objavio bana Ninoslava. Osim toga, bosanske povelje arhiva, koji se tada nalazio u Safarik je biljeio i svoja zapaanja o a ovim biljekama se kasnije posluio i Aleksa 5 80-ih godina prolog razvila se nekim hrvatskim i madarskim polemika o izgledu nekadanjeg bosan-skog dravnog grba. U okviru te polemike objavljeno je nekoliko do ta-da nepoznatih bosanskih (manji bana Tvrtka iz 1357. god., Tvrtka II iz 1444, srednji Tvrtka II iz 1421, srednji Dabiin), a pojavio se i jedan falsificirani kralja Tvrtka I. Glavni protagonisti ove polemike bili su: Franjo Ivan te djeli- ime Vjekoslav i dr.1 Prvi i na sistemu zasnovan rad na bo-sanskih dao je poznati madarski Ljudevit Thall6czy. On je najprije u djelu Die osterreichischungarische Monarchie in Wort und Bild (Wien 1901.) objavio 14 bosanskih a kasnije je napi-sao i posebnu studiju i objavio je na madarskom jeziku 1909. god.2) To je, u stvari, Thall6czyeva studija iz bosanske sfrag[stike, koja po-sebno poglavlje u knjizi Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, objavljenoj 1914. god.3) Dobar dio podataka i iz te studije i danas ima svoju vrijednost. Najbolji, iako ne potpun, pregled bosanskih i humskih dao je Aleksa u djelu: Stari, srpski i grbovi, tampanom u Novom Sadu 1910. Tu je objav1jeno u svemu 37 reprodukCija (i opisa) bosanskih vladara i velikaa. djelo, uz recenziju Konstan-tina i danas predstavlja jedini sistematski pregled srpske i bosanske sfragistike. Vrijedno je zabiljeiti da je veliki bosanski Stjepana II Ko- prvi objavio Truhelka u GZM 1905. god." Najbolje i najiscrpnije opise bosanskih i humskih dao je u novije vrijeme dr Gregor u svojoj sjajnoj studiji Bosanske i humske povelje srednjega vijeka, objavljenoj u pet godita Glasnika Zemaljskog muzeja.6 teta je samo da uz tekst opisa nisu objavljeni i faksimili Kratak pregled bosanskih i humskih dao je pisac ovih redaka u Kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1966, 528-535). O bosanskim kao pravnoj instituciji u okviru diploma-tike pisao je Stanoje u svojim Studijama o srpskoj diplo-matici.7 1 Ova polemika se vodlla najprije u novinama - Obzoru i Agrammer Zeitungu, a zatim i u Archilv fiir sla!Vische PhilologJie (Ber.Un 1880, 342-349, 497--498, 501-510), Raidu aka-demije (Zagreb 1890, 1--45, 127-169), Arcllaolog.iJsc.he Alllrze1:genu (B>vjerovana zakonita OOEOOAE H NHICO/\E. Br. 27 Ovaj kratko opisuje samo Gr. Cremonik,l04 dok njegov fak-simil dosada nije bio objavljivan. simbol je ustaljeni grb - grad, odnosno dvo-rac sa tri kule. Detalji i ovdje pokazuju neke osobine: kule su neto vie nego u ostalih i posebno se raspoznaju bedemi. Pre-ma jedva vidljivim potezima, na lijevoj kuli se raspoznaju tri etae osim krunita i supstrukcije u bedemima, to da su manje kule imale po 5 etaa, a srednja je morala imati barem jednu vie. Ne-koliko poteza na lijevoj kuli pukazuju da su kule imale i prozore, i to bifore. Zupci na krunitima su i ovdje Na prvi pogled predstava simbola daje utisak solidnog zanatskog rada; ako se posmatra malo paljivije, u svakom de-talju se raspoznaje velika nesigurnost: ravni potezi kula ponekada kri-104' O. e., 116. 117-118. 53 vudaju, irina im je krunita kula su zupci samo visina bedema je nejednaka, linija portala nesigurna, a sitnijih detalja gotovo i nema. Legendu nije sasvim sigurno i u cjelini jer je u svome drugom dijelu nejasna. Najvjerovatnije je:cH nEV4N, lizveden!iisto kao i na velikom vojvodskom U legendi: t CH nevctmt:. OOEOOAE Cm1En4N4 !l'ilg1ixana su slova H i n, a zatim ctmt:. te 4 i N. Br. 50 Dru g !i ma li v oj v o ds k i p e alt Stj epanO'V sa- tl'e samo tila jedinidj ispravi, i to, mjed!lliO sa p:rvitm I!Illallim na povelji od 7. maja 1440. godine.130 Osim neznatllle rM:lilke u (du'ilna 2, l, ilr.itllia 1,7 cm), owj peoot se rta'2illi/lrutie od p1'Voga jo po ne!k!o!liiko si1milh detal!ja: sllovta m001.10grama d 'l.egenlde su runlitj1a, n-ema Br. so JligatJuq-e lkod slova H 1 n - u CH nEV-tm. Br. 51 Sr e d n j i her e e k i S t j e p a n o v p e a t je na de-vet isprava izdatih u vremenu od 1450-1466. godine.13l slika koncipirana je sasvim kao i na velikom voj-vodskom Bitna razlika je u dodatoj ljiljanovoj kruni iznad mo-nog.rama i u dd1elu legende, koja OtVdjeglasi: t CH ne V-tm t:. r ANet XEP 12t Or.:uwlllilk: o. e., 287-288; o. e., br. 51. To su prvi i pe- na povelji iz 1440. god. too CiremJOniik: o. e., 288. m 'ro su: 2 priznamce Old 5. juda 1450, 2 povelje od 19. jula 1453, ug-vor od 10. apiiill.a 1454, te prdrzm.amce Old: febnuara 1464, 17. novembra 1465, 5. decembra 1465, 25. feibi!Uiara 1466. god. (Cremoniik, GZM, 1952, 291-292, 294--295, 296, 297, 298; o. e., br. 61 i 62). 74 '-lErei cmHnelNCl. Osim toga, slova mOOIOig'l'ama su neto a unu-tranji prostor sa nonogramom opasan je po jednom i po je-dnom udubljenom krunom linijom. Br. 51 Br. 52 N a j i p e a t S t j e p a n a k a o h er e e g a po svojim karakteristikama dijametralno se razlikuje od svi:h ostalih njegovih pe- novinu predstavlja simbol u vidu potpunoga grba, a zatim - latinski jezik u legendi. Ovaj nije sa- ni na jednoj Stjepanovoj ispravi, nego samo na jednoj priznani-ci njegova sina Vlatka od 26. jula 1470. godine.132 Br. 52 simbol je pravi potpuni grb koji se sastoji od tita, kacige sa velom i Stit je u osnovi neto izdueni gornji mu je rub ravan, a donji razveden u tri Preko polja tita postavljene su tri desne kose pruge, koje vre funkciju lika. Stilt je sasvim lagano nagnut udesno, a na njegov liijevi kut postav-ljena je izduena kaciga sa velikim otvorom za Od na ka-cigi polazi plat - veo, koji se desno i lijevo od grba razvija u bujnu vijugavu lozu. Iznad uspravno izbija prednji dio grifona - la-132 Cremonik: o. e., 321; o. e., br. 73. 75 va, snanoga trupa, velike glave i nakostrijeene grive. U apama lav dri zastavu na kojoj se razabiru dva kria i tri (horizontalna i) paralel-na kraka. Iako je na ispravi koja je izdata tek 1470. godine, nema sumnje da je ovaj nastao prije 1465. godine, a moda i odmah po-slije 1448. godine. To je, svakako, najstariji potpuni grb velikakog ro-da i zajedno sa grbom najstariji potpuni grb na pod- srednjovjekovne H!umske zemlje i Hercegovine. Grifon _ lav u je vjerojatno odavno sluio kao jednostavni heraldi- simbol porodice treba samo da se podsjetimo na bra- iz 1437-1438. godine i popisa blaga Sandalja Hra- u kojemu se spominje Sandaljevo zlamenije, zatim - u istom blagu i neke figurine lava