Srednjovjekovni Pecati Iz Bosne i Hercegovine, 1970

  • Published on
    30-Dec-2014

  • View
    63

  • Download
    8

Transcript

AKADEMLJA NAUKA I UMJETNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE D J E L.A Knjiga XXXVIII ODJELJENJE DRUSTVENIH NAUKA Knjiga 23. PAVAO Đ Ć v SREDNJOVJEKOVNI PECATI IZ BOSNE l HERCEGOVINE Urednik ANTO BABIC, redovni č Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Herceg.ovine SARAJEVO 1970 ACADEMIE DES SCIENCES ET DES ARTS DE BOSNIE-HERZEGOVINE ==========-======= MONOGRAPHIES Tome XXXVIII SECTION DES SCIENCES SOCIALES Livre 23 .. PAVAO A N Đ E L I Ć LES SCEAUX MEDlEY AUX DE BOSNIE- HERZEGOVINE Redade!JX ANTO BABIC membre de l' Academie des sciences et des arts de Bosnie-Herzegovine SARAJEVO 1970 U V O D POSEBNU: DIO SADRZAJ Strana 5 č bosanskih vladara (banovi: Matija Ninoslav, ,J?avao ć Mladen ć Stjepan II ć Tvrtko ć kraljev.i: Tvrtko I, Dabiša, Jelena, Ostoja, Stjepan Ostoja, Stjepan; Tvrtko II ć Stjepan Tomaš, Stjepan š ć . 9 č bosanskih velikaša (Pavao ć Radoslav Pav- ć Ivaniš ć Juraj ć ć 48 č humskih knezova (knez Miroslav, knez Andrija) 55 č humskih velikaša (Stanislava ć Grgur Vuko- ć ć Sanko ć Bjeljak ć č ć Ivaniš ć Augustin ć . 61 č roda č (Sandalj ć Vuk ć Vukac ć Stjepan, Radosav i Ostoja š ć Stjepan č ć Vla- dislav ć Vlatlw ć Stjepan ć 69 OPCI DIO č kao pravna institucija 83 č zapažanja (Tehnika č ć č slika) 86 č analiza č sUka (Vrste grbova, Pojedini elementi grba, đ č grb ć č grbov.i bosanskih kraljeva, Problem državnog grba Bosne, č formiranja grba kralJa Tvrtka I, Problem grba Humske zemlje, Razvoj grba po- rodice č 92 Kulturnohistorijska analiza č slika č Kul- turni i stilski uticaji, Vladarski i državni amblemi, Simbol križa, Ljudski likovi, Arhitektonski objekti, Oružje i bojna oprema, Ukrasi) 102 Analiza legenda (Legende na srpskohrvatskom jeziku, Pa- leografska zapažanja na legendama pisanim srpskohrvatskim jezi- kom, č promjene u grafiji pojedinih slova, Legende na latinskom jeziku, Paleografska zapažanja na latinskim legendama) 120 Resume 123 Fotografski snimci č (Popis fotografija, Likovne rekon- strukcije č slika, Fotografije č 125 UVOD č srednjovjekovnih bosanskih vladara predstavljaju najcjelo- i č grupu u č jugoslavenskoj sfragistici. Usptrkos tome, sve do danas ovi č nisu sistematski đ podaci o njima razbacani su i nalaze se u teško č literaturi, neki č nisu ć objavljivani, opisi č slika su površni i nekada č a u č legenda napravljeno je toliko grešaka da gotovo i nema legende koja je do u detalje Č č Osim toga, u bosanskoj sfragistici iskrsla je i nekoliko č problema od č pravilnog i pravo- vremenog rješenja zavisi razumijevanje č niza drugih pojava u kulturnoj historiji srednjovjekovne Bosne. Takvi su problemi npr.: prvo- bitni izgled i razvoj grba bosanskih banova i kraljeva, pojava i upotre- ba velikog dvostranog č č reforma kralja Ostaje itd. Od- đ nekoliko č nalaza sa Bobovca đ zavisi od rješenja đ č problema. Zanimljiva je, iako malena, skupina č humskih knezova Mi- roslava i Andrije, ć da se u njoj nalazi i najstariji č pisan srp- skohrvatskim jezikom. Brojne velikaške porodice, uglavnom gospodari pojedinih oblasti bosanske države s kraja XLV i u XV ć imale su đ svoje pe- č đ njima je, svakako, najbrojnije zastupljen rod č koji je nekoliloo decenija u dxugoj poiovini XV ć i samostalno vladao u Hercegovini. Prvi č koji je opisao i objavio jedan bosanski č bio je srp- ski književnik i prosvjetitelj Pavle ć On je 1815. god. u Veneciji u posebnoj knjižici objavio povelju kralja Dabiše ć ć (iz 1395. god.), te donio dobar crtež i opširan opis velikog dvostranog č bosanskih kraljeva. Prošlo je gotovo 40 godina dok se pojavio u č literaturi još jedan opis bosanskog vladarskog č 1854). Janko Safarik je u Glasniku Društva srpske slovesnosti objavio ć č bana Ninoslava. Osim toga, ć bosanske povelje č arhiva, koji se tada nalazio u č Safarik je bilježio i svoja zapažanja o č a ovim bilješkama se kasnije poslužio i Aleksa ć 5 80-ih godina prošlog ć razvila se đ nekim hrvatskim i madžarskim č ž č polemika o izgledu nekadašnjeg bosan- skog državnog grba. U okviru te polemike objavljeno je nekoliko do ta- da nepoznatih bosanskih č (manji č bana Tvrtka iz 1357. god., č Tvrtka II iz 1444, srednji č Tvrtka II iz 1421, srednji č Dabišin), a pojavio se i jedan falsificirani č kralja Tvrtka I. Glavni protagonisti ove polemike bili su: Franjo č Ivan č ć te djeli- č Šime ć Vjekoslav ć i dr. 1 Prvi ć i na đ sistemu zasnovan rad na č bo- sanskih č dao je poznati madžarski č Ljudevit Thall6czy. On je najprije u djelu Die osterreichischungarische Monarchie in Wort und Bild (Wien 1901.) objavio 14 bosanskih č a kasnije je napi- sao i posebnu studiju i objavio je na madžarskom jeziku 1909. god.2) To je, u stvari, Thall6czyeva studija iz bosanske sfrag[stike, koja č po- sebno poglavlje u knjizi Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter, objavljenoj 1914. god. 3 ) Dobar dio podataka i č iz te studije i danas ima svoju vrijednost. Najbolji, iako ne potpun, pregled bosanskih i humskih č dao je Aleksa ć u djelu: Stari, srpski č i grbovi, štampanom u Novom Sadu 1910. Tu je objav1jeno u svemu 37 reprodukCija (i opisa) č bosanskih vladara i velikaša. ć djelo, uz č recenziju Konstan- tina č i danas predstavlja jedini sistematski pregled srpske i bosanske sfragistike. Vrijedno je zabilježiti da je veliki bosanski č Stjepana II Ko- ć prvi objavio ć Truhelka u GZM 1905. god." Najbolje i najiscrpnije opise bosanskih i humskih č dao je u novije vrijeme dr Gregor ć š u svojoj sjajnoj studiji »Bosanske i humske povelje srednjega vijeka«, objavljenoj u pet godišta Glasnika Zemaljskog muzeja. 6 šteta je samo da uz tekst opisa nisu objavljeni i faksimili č Kratak pregled bosanskih i humskih č dao je pisac ovih redaka u Kulturnoj historiji Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1966, 528-535). O bosanskim č kao pravnoj instituciji u okviru diploma- tike pisao je Stanoje ć u svojim Studijama o srpskoj diplo- matici.7 1 Ova polemika se vodlla najprije u Č novinama - Obzoru i Agrammer Zeitungu, a zatim i u č č Archilv fiir sla!Vische PhilologJie (Ber.Un 1880, 342-349, 497--498, 501-510), Raidu aka- demije (Zagreb 1890, 1--45, 127-169), Arcllaolog.iJsc.he Alllrze1:genu (B>vjerovana zakonita« č OOEOOAE H NHICO/\E. Br. 27 Ovaj č kratko opisuje samo Gr. Cremošnik,l04 dok njegov fak- simil dosada nije bio objavljivan. č simbol je ć ustaljeni grb ć - grad, odnosno dvo- rac sa tri kule. Detalji i ovdje pokazuju neke č osobine: kule su nešto više nego u ostalih č i posebno se raspoznaju bedemi. Pre- ma jedva vidljivim potezima, na lijevoj č kuli se raspoznaju tri etaže osim kruništa i supstrukcije u bedemima, što č da su manje kule imale po 5 etaža, a srednja je morala imati barem jednu više. Ne- koliko poteza na lijevoj kuli pukazuju da su kule imale i prozore, i to bifore. Zupci na kruništima su i ovdje č Na prvi pogled predstava č simbola daje utisak solidnog zanatskog rada; đ ako se posmatra malo pažljivije, u svakom de- talju se raspoznaje velika nesigurnost: ravni potezi kula ponekada kri- 104' O. e., 116. 117-118. 53 vudaju, širina im je č kruništa kula su č zupci samo č visina bedema je nejednaka, linija portala nesigurna, a sitnijih detalja gotovo i nema. Legendu nije ć sasvim sigurno i u cjelini č jer je u svome drugom dijelu nejasna. Najvjerovatnije č je:cH nEV4N, lizveden!iisto kao i na velikom vojvodskom č U legendi: t CH nevctmt:. OOEOOAE Cm1En4N4 !l'ilg1ixana su slova H i n, a zatim ctmt:. đ te 4 i N. Br. 50 Dru g !i ma li v oj v o d•s k i p e alt St•j epanO·'V sa- Č tl'e samo tila jedinidj ispravi, i to, mjed!lliO sa p:rvitm I!Illallim č •na povelji od 7. maja 1440. godine.130 Osim ·neznatllle rM:lilke u č (du'Žilna 2, l, šilr.itllia 1,7 cm), owj peoot se rta'2illi/lrutie od p1'Voga još po ne!k!o!liiko si1milh detal!ja: sllovta m001.10grama d 'l.egenlde su •ružnlitj1a, n-ema Br. so JligatJuq-e lkod slova H 1 n - u č CH nEV-tm. Br. 51 Sr e d n j i her e e š k i S t j e p a n o v p e č a t č je na de- vet isprava izdatih u vremenu od 1450-1466. godine.13l č slika koncipirana je sasvim č kao i na velikom voj- vodskom č Bitna razlika je u dodatoj ljiljanovoj kruni iznad mo- nog.rama i u dd1elu legende, koja OtVdjeglasi: t CH ne V-tm t:. r ANet XEP· 12t Or.:uwšlllilk: o. e., 287-288; ć o. e., br. 51. To su prvi i ć pe- č na povelji iz 1440. god. too CiremJOŠniik: o. e., 288. m 'ro su: 2 priznamce Old 5. juda 1450, 2 povelje od 19. jula 1453, ug- vor od 10. apiiill.a 1454, te prdrzm.amce Old: febnuara 1464, 17. novembra 1465, 5. decembra 1465, 25. feibi!Uiara 1466. god. (Cremošniik, GZM, 1952, 291-292, 294- -295, 296, 297, 298; ć o. e., br. 61 i 62). 74 '-lErei cmHnelNCl. Osim toga, slova mOOIOig'l'ama su nešto ć a unu- trašnji prostor sa nonogramom opasan je po jednom č i po je- dnom udubljenom kružnom linijom. Br. 51 Br. 52 N a j ć i p e č a t S t j e p a n a k a o h er e e g a po svojim karakteristikama dijametralno se razlikuje od svi:h ostalih njegovih pe- č č novinu predstavlja č simbol u vidu potpunoga grba, a zatim - latinski jezik u legendi. Ovaj č č nije sa- č ni na jednoj Stjepanovoj ispravi, nego samo na jednoj priznani- ci njegova sina Vlatka od 26. jula 1470. godine.13 2 Br. 52 č simbol je pravi potpuni grb koji se sastoji od štita, kacige sa velom i č Stit je u osnovi nešto izduženi č gornji mu je rub ravan, a donji razveden u tri ž ć Preko č polja štita postavljene su tri desne kose pruge, koje vrše funkciju č lika. Stilt je sasvim lagano nagnut udesno, a na njegov liijevi kut postav- ljena je izdužena kaciga sa velikim otvorom za č Od č ć na ka- cigi polazi plašt - veo, koji se desno i lijevo od grba razvija u bujnu vijugavu lozu. Iznad č ć uspravno izbija prednji dio grifona - la- 132 Cremošnik: o. e., 321; ć o. e., br. 73. 75 va, snažnoga trupa, velike glave i nakostriješene grive. U šapama lav drži zastavu na kojoj se razabiru dva križa i tri (horizontalna i) paralel- na kraka. · Iako je č na ispravi koja je izdata tek 1470. godine, nema sumnje da je ovaj č nastao prije 1465. godine, a možda i odmah po- slije 1448. godine. To je, svakako, najstariji potpuni grb velikaškog ro- da č i zajedno sa grbom ć najstariji potpuni grb na pod- č srednjovjekovne H!umske zemlje i č Hercegovine. Grifon _ lav u č je vjerojatno ć odavno služio kao jednostavni heraldi- č simbol porodice č treba samo da se podsjetimo na č bra- ć š ć č iz 1437-1438. godine i popisa blaga Sandalja Hra- ć u kojemu se spominje Sandaljevo »zlamenije«, zatim - u istom blagu i neke »figurine« »lava