Svijet ovisnosti - vodič za roditelje

  • Published on
    16-Dec-2016

  • View
    222

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

  • SVIJET OVISNOSTI VODIZARODITELJE

  • Izdava:

    Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar

    Sluba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti

    Voditeljica Slube:

    Mirjana Orban, dr.med., spec psihijatar,

    subspecijalist za alkoholizam i druge ovisnosti

    Priredile: mr. sc. Snjeana alamon, soc. radnica

    mr. sc. Lucija Sablji, soc. pedagoginja

    mr. Andreja Radi, soc. radnica

    Oblikovanje:

    Miljenko Grbi

    CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu

    Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 671373

    ISBN 978-953-6998-60-9

  • 1

    Dragi roditelji,

    zlouporaba sredstava ovisnosti kod mladih i rizici povezani s ovisnostima, velik su problem suvremenog drutva s kojim se najintenzivnije susreu roditelji.

    Grad Zagreb ve desetljeima podupire preventivne aktivnosti usmjerene na smanjivanje pojave svih oblika neprihvatljivog ponaanja kod mladih. Jedan od konkretnih oblika pomoi, ponajvie roditeljima, je i objavljivanje knjiice Svijet ovisnosti - vodi za roditelje. U knjiici e obitelji koje se suoavaju s problemom ovisnosti, osobe koje sumnjaju da imaju problem, ali i svi koji misle da se njima to ne moe dogoditi, pronai vrijedne informacije o sredstvima ovisnosti.

    U vodiu se na jednostavan, struan i precizan nain govori o osnovnim pojmovima vezanim uz probleme ovisnosti. Osim do sada poznatih sredstava ovisnosti navode se i neke nove supstance, odnosno ponaanja koja mogu izazvati ovisnost. Roditelji mogu pronai konkretne savjete kako reagirati i kome se obratiti u sluaju da njihova djeca pokazuju znakove zlouporabe ili ovisnosti.

    Svi zajedno najvie moemo uiniti u borbi protiv ovisnosti, u borbi za zdrav ivot.

    Djeca su nae najvee osobno i nacionalno blago, budunost za koju se treba boriti i u koju treba ulagati..

    Narod koji izgubi povjerenje u svoje mlade, nema budunosti. rekao je indijski voa Nehru.

    Va gradonaelnik, Milan Bandi

  • 2

  • Potovani roditelji,

    ova knjiica zamiljena je, kao to joj i naslov kae, kao vodi za vas koji elite doznati neto vie o problemu ovisnosti kod mladih. Ovisnost je javno zdravstveni problem, a mi svojim znanjem i iskustvom nastojimo utjecati na njegovo smanjenje.

    Svjesni smo da na ovom mjestu nije mogue odgovo riti na sva pitanja i pruiti sve informacije vezane uz ovo podruje stoga smo se odluili odgovoriti na ona koja nam vi najee postavljate.

    Sluba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti ovom knjiicom eli pomoi svima koji imaju problem, onima koji sumnjaju da imaju problem, kao i onima koji misle da se u njihovoj obitelji takvo to ne moe dogoditi.

    Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija tampar

    Dr. Zvonimir ostar

    3

  • 4

  • UVOD

    Veina roditelja u hodu ui kako biti roditelj, odnosno slijedi primjer

    vlastitih roditelja. Meutim, negativni utjecaji kojima su izloena

    djeca i mladi postaju sve raznolikiji i sve ih je tee prevladavati.

    Jedan od osobito osjetljivih problema jest sve ira zlouporaba alkohola

    i droga te, naroito u posljednjih nekoliko godina, problem kockanja,

    klaenja i prekomjerne uporabe interneta i razliitih igara.

    Djeca, obitelj i cijela zajednica izloeni su pritiscima koji su prije samo

    nekoliko desetljea bili gotovo nepoznati.

    Iz svega onoga to dosad znamo o nainima na koji se razvija ovi-

    snost namee se zakljuak da za ovaj problem osobito vrijedi izreka

    bolje sprijeiti nego lijeiti.

    Obitelj kao temeljna drutvena zajednica moe itekako pridonijeti

    sprjeavanju zlouporabe psihoaktivnih supstanci i drugih ponaanja

    koja mogu dovesti do ovisnosti. To se moe postii njegovanjem

    zdravih i snanih veza izmeu roditelja i djece, dobrom meusobnom

    komunikacijom, postavljanjem jasnih granica i pravila ponaanja te

    poznavanjem injenica o sredstvima i ponaanjima koja mogu izazvati

    ovisnost.

    Na ovom mjestu govorit e se o psihoaktivnim supstancama koje se

    najee zlorabe, o novim drogama, ali i o nekim ponaanjima koja

    mogu imati jednako tetne posljedice kockanje, klaenje, zlouporaba

    interneta i kompjutorskih igara.

    5

  • 6

    Moe se postaviti pitanje kakve veze ima zlouporaba, primjerice

    alkohola i kockanja? U svijetu i kod nas strunjaci se sve ee

    susreu s osobama koje zbog ponaanja kao to su kockanje,

    klaenje i slino, trpe jednake ili veoma sline posljedice kao i oni koji

    zlorabe psihoaktivne supstance.

    Zlouporaba psihoaktivnih supstanci, kockanje, klaenje i slina ponaanja nose sa sobom mnotvo problema pa roditelji esto trebaju pomo u prevladavanju ovih opasnosti koje prijete zdravlju i dobrobiti djece, ali i njihovih obitelji. U tu svrhu nastala je ova broura.

    U njoj e roditelji moi nai osnovne informacije o tome to je ovisnost, to ju moe izazvati, kakve su posljedice, zato mladi ponekad biraju sredstva i ponaanja koja do nje mogu dovesti, kako na vrijeme uoiti i sprijeiti ovaj problem, odnosno kako ga lake prevladati ako se pojavi te gdje mogu potraiti pomo.

  • 7

    TO JE OVISNOST?

  • 8

    Ovisnost je psihiko i/ili fiziko stanje naviknutosti na neke psiho- aktivne supstance, ponaanja ili situacije. ovjek moe biti ovisan o jelu, glazbi, kupovanju, kockanju, lijekovima, duhanu, alkoholu i drogama.

    Ovisnosti mogu biti razliite, a svaka od njih ima svoj znaaj, stupanj intenziteta, psiholoke, socijalne i ekonomske dimenzije. Na ovom mjestu govorit emo o ovisnosti o psihoaktivnim supstancama (legalnim i ilegalnim) te ovisnosti o ponaanjima (kockanje, klaenje, zlouporaba interneta i kompjutorskih igara).

    Psihoaktivne supstance Psihoaktivne supstance imaju psihoaktivan uinak odnosno na razliite naine djeluju na sredinji ivani sustav, a preko njega na emocije, miljenje, ponaanje i fizioloke funkcije ovjeka. U zakonskom smislu psihoaktivne supstance se mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: legalne i ilegalne.

    Kava, duhan i alkohol najpoznatije su legalne psihoaktivne supstance. U ovu skupinu mogu se svrstati i neki lijekovi koji, ako ih se uzima bez medicinski opravdanih razloga, takoer predstavljaju psihoaktivne supstance (sedativi, analgetici, steroidi itd.). Svaka pretjerana i neopravdana uporaba ovih sredstava postaje zlouporaba.

    Ilegalne psihoaktivne supstance ili droge u pravilu nemaju medicinsku uporabu. Zbog toga je svaka uporaba ovih tvari zlouporaba.

    Ovoj skupini pripadaju marihuana, hai, LSD, amfetamin, metamfe-tamin, MDMA, kokain i heroin kao najzastupljenije droge kod nas te arobne gljive i GHB koji su, nasreu, neto rjei.

    Zbog sve ire ponude novih droga ovdje e se govoriti i o sintetskim kanabinoidima i inhalantima. Ljepila, aceton, benzin i druge lako hla-pljive tvari lako su dostupna sredstva koja, ako se zloupotrebljavaju, mogu imati negativan psihoaktivni uinak kao i ostale psihoaktivne supstance.

  • 9

    PonaanjaKlaenje, kockanje, pretjerana uporaba interneta i razliiti oblici igara na raunalu su ponaanja koja zasluuju posebnu pozornost u sprjeavanju razvoja ovisnosti. Pogreno bi bilo svako pojavljivanje ovakvih ponaanja promatrati kao ovisniko i loe. Niti je svako kockanje znak ovisnosti, niti je uporaba interneta ili igranje kompju-torskih igara uvijek znak za uzbunu. Sasvim je mogue utvrditi kada takva ponaanja ne prelaze granicu zabave, rekreacije ili obinog ubijanja dosade. S druge strane, jednako bi pogreno bilo ne obratiti pozornost na injenicu da nemali broj adolescenata vidi u klaenju i kockanju jednostavan i lak nain zarade. Ne uviaju da je novani dobitak (ako ga uope i ima) zapravo pri dnu ljestvice dobitaka koje ove aktivnosti pruaju.

    Kada se konzumiranje psihoaktivnih supstanci ili prakticiranje nekih aktivnosti (kockanje, klaenje i sl.) razvije u neodoljivu ili teko savladivu elju da se ponovi, tada govorimo o ovisnosti. Psihoaktivne supstance mogu izazvati psihiku i/ili fiziku ovisnost, te razvoj tolerancije. Ovisnost o ponaanjima je psihike naravi.

  • 10

    Fizika ovisnost znai da je organizam osobe koja konzumira psihoaktivnu supstancu postao naviknut, odnosno da su te supstance postale nune kako bi tijelo funkcioniralo. Prestanak uzimanja supstance izaziva tjelesne simptome razliitog intenziteta (bolove u kostima, miiima, groznicu, znojenje, ubrzan rad srca, muninu, razdraljivost, nesanicu itd.).

    Psihika ovisnost podrazumijeva ovisnost o osjeajima koje izaziva neka supstanca ili ponaanje. Javlja se gotovo neodoljiv psihiki poriv da se supstanca ponovno uzme, odnosno ponovi ponaanje, bilo zbog osjeaja zadovoljstva, bilo da se otkloni nelagoda i tjeskoba. Psihoaktivna supstanca ili neko ponaanje postaje bitan, esto domi-nantan sadraj ivota, a udnja za njima znaajka ponaanja.

    Tolerancija znai potrebu za sve veom koliinom psihoaktivne supstance kako bi se postigao eljeni uinak.

    Redovito uzimanje psihoaktivnih supstanci ili ponavljanje nekog (negativnog) ponaanja postaje za osobu nuno da bi mogla rela-tivno normalno funkcionirati. S vremenom nastaju trajne negativne promjene ponaanja i odnosa prema okolini. Psihoaktivne supstance /ponaanje postaje imbenik organizacije ivota. Svi naini da se udovolji porivu postaju tada prihvatljivi. Kaznena djela kao to su preprodaja droga, krae, razbojstva, prostitucija nerijetko postaju uobiajen, svakodnevni nain ponaanja. Ovisnik se postupno orijen-tira prema marginama drutva, zanemarujui obitelj, prijatelje, rad, drutvene obveze i vlastito zdravlje.

  • 11

    KOJA SE SREDSTVA NAJEE ZLOUPOTRE-BLJAVAJU?

  • 12

    Veina je ljudi barem ula za neke psihoaktivne supstance koje mogu izazvati teke fizike i psihike posljedice u osoba koje ih uzimaju. Ovdje emo ukratko navesti one psihoaktivne supstance koje se najee zloupotrebljavaju, njihove znaajke i posljedice. Takoer emo ukazati na neke znakove koji upuuju na njihovu moguu zlouporabu.

    Alkohol i duhan su legalne i socijalno prihvatljive psihoaktivne supstance, ali ne i za maloljetnike, jer su zbog faze razvoja i ranjivosti mozga adolescenta za njih vie tetne, a uvedene u stil ivota u toj dobi opasne za razvoj mentalnih poremeaja i raniju pojavu ovisnosti.

    AlkoholAlkohol je najee zloupotrebljavana psihoaktivna supstanca u Hrvatskoj (kao i u Europi) pa je i alkoholizam najea bolest ovisnosti. Prva psihoaktivna supstanca koju adolescenti konzumiraju u svom ivotu je upravo alkohol (prosjena dob prvog konzumiranja je 13,7 godina). Poznato je da rano konzumiranje alkohola, kao i uestalo pijenje znai povean rizik od eksperimentiranja s drugim psi-hoaktivnim supstancama. Djeca koja odrastaju u obitelji alkoholiara imaju etiri puta vee izglede da i sami postanu ovisnici.

    Znaajke: alkoholna pia se dobivaju vrenjem i destilacijom iz voa ili iz drugih biljnih tvari, djelovanje poinje relativno brzo (ovisno o koliini i koncentraciji alkohola u piu).

    Nain zlouporabe: oralno, ponekad u kombinaciji s lijekovima ili drugim psihoaktivnim supstancama.

    Znakovi zlouporabe: otean govor, loa koordinacija pokreta, sma-njena mogunost brzog reagiranja (naroito opasno kod upravljanja automobilom), gubljenje ravnotee, smanjena otrina vida, smanjena samokontrola, povremeni gubitci pamenja, mogua verbalna i fizi-ka agresivnost.

  • 13

    Posljedice: oteenja probavnog sustava i ivanog sustava, otee-nje krvoilnog i reprodukcijskog sustava, povean rizik od nezgoda, nasilnosti i samoubojstva, problemi sa zakonom, pojava ovisnosti.

    Kao i kod duhana, rana konzumacija alkohola poveava rizik za konzu-maciju i razvoj ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima.

    Obratiti pozornost: zadah po alkoholu, oteana verbalna komunika-cija, jutarnji mamurluk, povraanje, prazne boce od alkoholnih pia.

    DuhanDuhan je druga najee konzumirana psihoaktivna supstanca, a prosjena dob prvog konzumiranja je 13,8 godina.

    Znaajke: duhan je zeljasta biljka iji se osueni listovi prerauju za daljnju konzumaciju. Biljka duhana proizvodi alkaloid nikotin u korijenu, a odlae ga u listovima. Nikotin djeluje kao stimulans i jedan je od najvanijih faktora odgovornih za stvaranje ovisnosti o duhanu.

  • 14

    Nain zlouporabe: duhan se u pravilu konzumira puenjem, odno-sno udisanjem dima zapaljenog duhanskog lia u cigareti, cigari ili luli. Duhanski dim je smjesa tvari koje nastaju nepotpunim izgara-njem duhanskog lia na visokoj temperaturi. Sueni duhan se pone-kad koristi kao dodatak marihuani.

    Znakovi zlouporabe: kod osoba koji su tek poele konzumirati duhan ne primjeuju se psihofiziki/vanjski znakovi zlouporabe. Nakon nekog vremena uoavaju se promjene na koi, noktima i usnoj upljini. Tako su usta suha, a prsti i nokti uti. esto se javlja kaalj, pogotovo u jutarnjim satima.

    Posljedice: duhan izaziva jaku psihiku ovisnost. Povijesno gledano ovisnost o duhanu je uvijek bila najtea za lijeenje. Danas se smatra da je puenje glavni rizini imbenik za razvoj raka bronha i plua, grkljana, drijela, usne upljine, jednjaka, bubrega, mokranog mjehura i guterae. Kod puaa je povean rizik za razvoj bolesti srca i krvnih ila, a iznimno visok za koronarne bolesti. U trudnoi teti zdravlju majke i djeteta.

    Rano konzumiranje duhana (u djetinjstvu i adolescenciji) poveava rizik za konzumaciju i razvoj ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima.

    Obratiti pozornost: zadah na duhan, prazne ili pune kutije cigareta, ostaci duhana i papir za zamatanje cigareta. Adolescenti esto potroe veinu deparca za kupovinu cigareta.

  • 15

    Inhalanti (ljepila, benzin, aceton i sline lako hlapljive tvari)

    Prema ESPAD istraivanju provedenom 2011. godine kod nas gotovo 28% djece u dobi od 15 i 16 godina je izjavilo da je imalo iskustva s inhalantima.

    Znaajke: lako dostupna sredstva, ima ih u gotovo svakom domain-stvu. Najee ih uzimaju djeca u dobi od 12 do 13 godina. Hlapljive tvari kroz plua ulaze u krvotok i vrlo brzo postiu uinak.

    Nain zlouporabe: sredstva se najee stavljaju u plastinu ili papirnatu vreicu koja se prislanja na nos i usta te se udiu i snifaju pare.

    Znakovi zlouporabe: djelovanje slino poetnom djelovanju alkoho-la, prazan pogled, pospan izgled, euforija bez jasnog razloga, katkad nasilniko ponaanje, mogunost javljanja halucinacija.

  • 16

    Posljedice: tekoe u pamenju i koncentraciji, ozbiljna oteenja mozga, anemija, poveana opasnost od guenja.

    Obratiti pozornost: odjea snifera poprima znakovit miris po lje-pilu ili drugom sredstvu koje se uzima. Iz kue nestaju tube ljepila, boja, lakova i slino. Obino se kod djeteta moe pronai zbirka plastinih vreica a moe se pojaviti osip oko nosa i usta.

    Marihuana (trava, ia, mara) i hai (it)Prema ESPAD istraivanju provedenom 2011. godine u Hrvatskoj, 18% djece u dobi od 15 i 16 godina izjavilo je kako je imalo iskustva s marihuanom.

    Znaajke: marihuana i hai se dobivaju od indijske konoplje. Meu konzumentima marihuane esto se moe uti kako je marihuana zdrava, da se u svijetu rabi kao lijek i slino. Istina je, da se me-dicinska marihuana (u obliku tableta, inhalatora i otopina, a iznimno puenjem jer je sedam puta kancerogenija od duhana) ponekad pri-mjenjuje kao pomono sredstvo kod nekih tekih bolesti (bolnih sta-nja u zavrnoj fazi malignih bolesti AIDS-a), ali nikada kod mentalnih poremeaja. U svim drugim situacijama i oblicima, marihuana i hai su viestruko tetne ilegalne psihoaktivne supstance koje nemaju medicinsku primjenu. Djelovanje poinje ubrzo nakon konzumiranja, a traje od jednog do tri sata.

  • 17

    Nai...