Tehnicko crtanje SKRIPTA

  • Published on
    12-Oct-2015

  • View
    130

  • Download
    6

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Tehnicko crtaje-SKRIPTA

Transcript

<ul><li><p>Graevinski fakultet Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku </p><p> TEHNIKO CRTANJE i CAD </p><p> dr. sc. Nikola Klem, dipl. ing. el. dr.sc. eljko Koki, dipl. ing. arh. mr. sc. Irena Otkovic, dipl. ing. gra. </p><p>Osijek, 2006. </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 2</p><p> Saetak dijela predavanja iz predmeta Tehniko crtanje i AutoCad koji je sastavljen za potrebe izvoenja nastave po novom nastavnom programu usklaenom sa Bolonjskom deklaracijom koji se primjenjuje prvi puta u akademskoj godini 2005/06. </p><p>SADRAJ : </p><p>1. NAPUTCI ZA STUDENTE 2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI 3. TEHNIKO CRTANJE </p><p>3.1. UVOD 3.2. OLOVKE 3.3. TEHNIKE OLOVKE 3.4. PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE 3.5. RAPIDOGRAFI 3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI 3.7. CRTAA PLOA 3.8. TROBRIDNO MJERILO 3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE 3.10. FORMATI PAPIRA 3.11. SLAGANJE NACRTA 3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA 3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI 3.14. VRSTE PROJEKATA 3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA 3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA 3.17. KOTIRANJE NACRTA 3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA 3.19. PROSTORNI PRIKAZI 3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA 3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME 3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU </p><p>4. ZADATCI ZA VJEBE IZ AUTOCAD-a 5. LITERATURA </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 3 </p><p>1. NAPUTCI ZA STUDENTE Uvjeti za potpis Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30% izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama. Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu, kolokvijima i kontrolnim vjebama. Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine. Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi pristupiti vjebama. Studenti koji su redovito nazoili predavanjima i vjebama i koji su zadovoljili u provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe) ostvarit e pripadajuu ocjenu iz predmeta Tehniko crtanje i Cad. Oni studenti koji nisu zadovoljni postignutim uspjehom, mogu ocjenu popraviti izlaskom na ispit. Studenti su u obvezi imati INDEKS na vjebama, a predoenje INDEKSA je uvjet za pristupanje kolokvijima, kontrolnim vjebama i ispitu. Ispit Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj uionici. Napomene: 1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne </p><p>uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava nastava. </p><p>2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama. </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 4</p><p>2. PLAN PREDAVANJA I VJEBI </p><p>TEHNIKO CRTANJE I CAD plan rada 2006/2007. (2,2) </p><p>W PREDAVANJA VJEBE 1 </p><p>Vrste projekata i njihovih nacrta (Idejno rjeenje, idejni projekt, glavni projekt, izvoaki projekt, projekt odravanja, projekt ruenja. </p><p>1v </p><p>Nacrti u graditeljstvu: arhitektonski, graevinski, urbanistiki, geodetski, elektroinstalacije, strojarski, vodovod i kanalizacija, grijanje. </p><p>2 </p><p>Elementi nacrta, raspored elemenata na nacrtu, formati papira, razmjera, oznake, crte, rafure, opisi, peat, savijanje nacrta. </p><p>Upoznavanje sa razliitim projektima i razliitim nacrtima </p><p>3 </p><p>itanje planova itanje planova I KOLOKVIJ </p><p>4 </p><p>Uvod u raunalnu grafiku </p><p>4v=5p </p><p>Uvod u AutoCAD (pokretanje programa, podeavanje AutoCAD-a), Priprema za crtanje </p><p>6 </p><p>Zadavanje komandi. Zadavanje podataka, OSNAP. Primjer zadavanja podataka. </p><p>Vjeba prema predavanjima 5 (1) 01. 11. se gubi (srijeda) odrzati zajednicke vjezbe za dvije grupe ako treba drugi dan </p><p>7 </p><p>Crtanje osnovnih grafikih elemenata. Vjeba prema predavanjima 6 i poetak 7 (2/3) </p><p>8 </p><p>Globalni pregled slike Oznaavanje objekata. </p><p>Vjeba prema predavanjima 7 (3) </p><p>9 </p><p>Komande za modifikacije Rad sa hvataljkama </p><p>Vjeba prema predavanjima 8 i 9 (4) </p><p>10 </p><p>Komande za umnoavanje objekata. Sloeni objekti (polilinija i blok) </p><p>1. Kontrolna vjeba Vjeba prema predavanjima 10 (5) </p><p>11 </p><p>Text. Kotiranje. rafiranje. Vjeba prema predavanjima 11 (6) </p><p>12 </p><p>Alati. Iscrtavanje na papiru. Razmjena nacrta meu programima. Zajedniki rad. </p><p>2. Kontrolna vjeba Kompleksni nacrti (7/8) </p><p>13 </p><p>Demonstratura Kompleksni nacrti (8/9) </p><p>14 </p><p>Demonstratura Kompleksni nacrti (9) </p><p>15 </p><p>Demonstratura II KOLOKVIJ </p><p>Ocjena je: I kolokvij 30% + 2 kontrolne vjebe 10% + II kolokvij 60% </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 5 </p><p>3. TEHNIKO CRTANJE </p><p>3.1. UVOD Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta </p><p>temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi. Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma. Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na </p><p>meunarodnoj razini. Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci </p><p>mogli tumaiti odnosno koristiti. Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost </p><p>koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode graevinu. </p><p>3.2. OLOVKE </p><p> Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u smjesi od koje se proizvodi. </p><p> Slika 1. Poloaj olovke pri crtanju </p><p> Tvrdoa se oznauje meunarodnim oznakama : B (engl. Black: crno) i H (engl. Hard: tvrdo) Ispred slova slova stavljaju se brojke koje oznauju gradaciju tvrdoe: 4B, 5B, 6B - vrlo mekane olovke B, 2B, 3B - mekane olovke HB, H - srednje tvrde olovke 2H, 3H, - tvrde olovke 4H, 5H, 6H - vrlo tvrde olovke </p><p> Slika 2. Tvrdoa olovki na papiru </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 6</p><p> 3.3. TEHNIKE OLOVKE Postoje dvije osnovne vrste tehnikih olovaka : </p><p>- tehnika olovka s minom na pad promjera najee 2 mm i duljine 130 mm </p><p>Slika 3. Tehnika olovka s minom na pad - patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine. </p><p>Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti. Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj cjevici u kojoj se nalazi vrh mine. </p><p>Slika 4. Tehnika tankopotezna olovka s mehanizmom </p><p>3.4. PERO ZA PISANJE I PERO ZA TU </p><p>Slika 5. Pero za pisanje (redis pero) i pero za tu </p><p>Nekada se za tuiranje nacrta koristio puno jednostavniji pribor. Tu se u pera unosio u vidu nekoliko kapi i to vrlo esto. Novija generacija od ovih pera bila su grafos-pera koja su se zadrala u uporabi sve do 70-ih godina prolog stoljea zbog svojih vrlo preciznih mogunosti u crtanju razliitih debljina crta. </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 7 </p><p>3.5. RAPIDOGRAFI </p><p>Slika 6: - Rapidografi </p><p>Rapidografi su cjevasta tu-pera koja se danas koriste za crtanje i pisanje. Izumljeni su poetkom pedesetih godina prolog stoljea u tvornici Rotring. Rapidografi ostavljaju jednakomjeran trag tua odreene debljine na podlozi. Glava pera sastoji se od standardizirane cjevice i pomine iglice odreenih dimenzija, s kanaliima za protok tua. Debljina crte ovisi o promjeru cjevice kroz koju tu prolazi. </p><p>3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI </p><p>CRTAA DASKA</p><p>Slika 7. Crtaa daska, t-ravnalo i trokuti </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 8</p><p> Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina. T-ravnalo slui za povlaenje horizontalnih linija na papiru i za voenje trokuta. Moe biti plastino, metalno ili drveno s prozirnim plastinim bridom za tuiranje da bi se vidjele susjedne crte. Vrlo je vaan nepomian i vrst spoj glave i ravnala kako bi se osigurala trajna paralelnost crta na papiru. Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu. </p><p>Slika 8. Mogunost crtanja razliitih kutova </p><p>3.7. CRTAA PLOA Proizvode se ploe za crtanje za formate papira A3 i A4..Izraene su od vrste, nelomljive i elastine plastike koja vrsto prianja na ravnu podlogu. Na paralelno crtae ravnalo moe se uvrstiti glava koja omoguuje crtanje linija pod razliitim kutovima. </p><p>Slika 9. Crtaa ploa i dodatni pribor </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 9 </p><p>3.8. TROBRIDNO MJERILO Upotrebljava se za izradu tehnikih crtea u razliitim mjerilima. Moe biti plastino ili drveno. Zbog svog karakteristinog presjeka pomou njega moe se odmjeravati 6 razliitih mjerila. U graditeljstvu je najpogodnija kombinacija sljedeih mjerila : 1:20 (1:200) ; 1:25 (1:250) ; 1:50 (1:500) ; 1:75 (1:750) ; 1:100 (1:1000) i 1:125 (1:1250). </p><p>Slika 10. Trobridno mjerilo </p><p>3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima (g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri. </p><p>VRSTE PAPIRA</p><p>Tvrdi crtaci papir ili hammer </p><p>- papir slui za crtanje olovkom i tuem- to je bijel neproziran papir vrlo otporan na brisanje i korigiranje- proizvodi se u sljedecim debljinama odnosno gramaturama : 100, 150, 200, 250, 300 i 500 g/ m .2</p><p>Paus papir </p><p>- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m - vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje, - ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.</p><p>2</p><p>Ozalid papir </p><p>- kemijskim putem je pripremljen za kopiranje crtea izradenih na paus papiru- umnoava se suhim nacinom pomocu amonijaka- crvenkaste je ili plavkaste boje sa crvenim ili crnim crtama.</p><p>Transparentni papir </p><p>- vrsta je prozirnog papira za kopiranje- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira, a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune. - u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste instalacija na istim tlocrtima.</p><p>Papir za skiciranje ili skicn papir </p><p>- prozirni tanki i savitljivi papir teine 20-40 g/ majcece se proizvodi u rolama.</p><p>2</p><p> n</p><p>Pisaci papir </p><p>- prizvodi se od sulfitne celuloze, a upotrebljava se za izradu listovnog papira najbolje kvalitete- teine je 50-100 g/m , a to je deblji bolje podnosi brisanje.2</p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 10</p><p> 3.10. FORMATI PAPIRA Veliine papira su normirane i odgovaraju DIN normama (Deutsche Industrie Norm) koje se primjenjuju kao meunarodni standard. Formati se oznauju slovom i brojem. irine i duljine razliitih formata papira imaju sljedee karakteristike: </p><p>- odnos irine i duljine je 1: 2 = 1:1,414 (stranica kvadrata prema njegovoj dijagonali) </p><p>- iz veeg se formata na manji prelazi sustavom raspolavljanja - omjer povrina susjednih formata je 2:1. Najvei format A0 ima povrinu 1 m2, A1 </p><p>ima povrinu od 0,5 m2, itd. </p><p>Format A Format A gotove mjere u mm sirove mjere u mm </p><p>A0 841 x 1189 A0 880 x 1230 A1 594 x 841 A1 625 x 880 A2 420 x 594 A2 450 x 625 A3 297 x 420 A3 330 x 450 A4 210 x 297 A4 240 x 330 A5 148 x 210 6 105 x 148 </p><p>A7 74 x 105 A8 52 x 74 </p><p> Tablica 1. Formati papira </p><p> Vei formati papira reda A kupuju se u sirovim dimenzijama. Na rubovima se esto piu zabiljeke ili se raspisuje rapidograf. Formati papira reda B upotrebljavaju se za knjige asopise i broure, a formati reda C i D upotrebljavaju se za izradu papirne konfekcije (mape, omotnice, fascikli, kuverte i sl.). </p><p>3.11. SLAGANJE NACRTA </p><p>Savijanje crtea, kako bi se oni uvezali u projekte, precizno je odreeno posebnim pravilima. Uredno sloeni nacrti omoguuju omoguuju njihovo lae i jednostavnije itanje. Svi formati nacrta vei od A4 savijaju se i dovode na format A4. Prilikom savijanja stranica na kojoj je sastavnica mora da bude sa gornje strane savijenog crtea. Na taj nain moe se jednostavnim listanjem presavijenih crtea znati koji se sadraj nalazi na papiru bez rastvaranja crtea. </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 11 </p><p>420</p><p>185</p><p>185</p><p>210</p><p>105105</p><p>297</p><p>255</p><p>25</p><p>SASTAVNICA</p><p>Slika 11. Slaganje papira formata A3 </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 12</p><p>700</p><p>185</p><p>185</p><p>210</p><p>420</p><p>25</p><p>5</p><p>25</p><p>185185</p><p>297</p><p>123</p><p>6060</p><p>SASTAVNICA</p><p>Slika 12. Savijanje veeg formata papira </p><p>3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA U razliitim vrstama projekata prikazuju se graevine ili predmeti razliitih veliina. Budui da njihova stvarna veliina uglavnom prevelika za prikazivanje na ogranienom formatu papira, graevne ili predmeti crtaju se u odreenim mjerilima. Smanjiti graevinu na crteu u nekom mjerilu znai smanjiti sve njene dimenzije onoliko puta koliko navedeno mjerilo iznosi. O mjerilu ovisi duljina crta na crteu, a ne veliina graevine ili predmeta u naravi. Mjerilo predouje odnos veliina na crteu prema istim tim veliinama u naravi. Bez obzira u kojem mjerilu se crte crta u njega se uvijek unose stvarne veliine. </p></li><li><p>Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD </p><p> 13 </p><p> Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se </p><p>broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta. Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12 cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u centimetrima. </p><p>MJERILO = 1:2</p><p>MJERILO = 1:5</p><p>MJERILO = 1:10</p><p>MJERILO = 1:25</p><p>MJERILO = 1:1</p><p>MJERILO = 1:50</p><p>MJERILO = 1:100 </p><p>Slika 13. - Mjerila </p></li><li><p>Gr...</p></li></ul>