Učenici s posebnim obrazovnim potrebama

  • Published on
    11-Jul-2015

  • View
    196

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

<p>UENICI S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA</p> <p>Uenikom s posebnim obrazovnim potrebama1 smatra se svako dijete koje ima te koe u uen ju (znatno vee od svojih vr njaka), zbog ega mu je potrebna posebna odgojno-obrazovna podr ka.2</p> <p>Prema va eoj orijentacijskoj Listi vrsta i stupnjeva te koa u razvoju (Pravilnik o osn ovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju, NN, 23/1991.) vrste te koa u razvoju su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. lo 7. 8. o teenje vida o teenje sluha poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine te koe u uenju tjelesni invaliditet i kronine bolesti mentalna retardacija poremeaji u pona anju uvjetovani organskim faktorima ili progredirajuim psihopato kim stanjem autizam postojanje vi e vrsta i stupnjeva te koa u psihofizikom razvoju</p> <p>Suvremena hrvatska kola pretpostavlja integraciju djece s posebnim obrazovnim pot rebama. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. (Vlada RH, 2003.), kao i Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. predviaju niz mj era u podruju obrazovanja usmjerenih odgojno obrazovnoj integraciji djece s posebnim obrazovnim potrebama: struno usavr avanje uitelja, meuresorna suradnja i suradnja s civilnim sektorom, osuvremenjivanje nast avnih planova i programa, mobilne slu be podr ke i dr.</p> <p>Konvencija o pravima djeteta3 zala e se za potpun i dostojanstven ivot djece s pose bnim obrazovnim potrebama u dru tvenoj zajednici. Odbor UN-a za prava djece, koji prati izvr enje Ko nvencije u zemljama lanicama, dao je Hrvatskoj 2004. godine preporuke za unapreenje prava i za tite djec e, te su one ukljuene i u Nacionalni plan aktivnosti za dobrobit, prava i interese djece (2006. 2012.), prihvaen od Vlade RH 22. o ujka 2006. Prema Planu razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010., usvojen om od strane Vlade RH 2005, predvieno je i za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama besplatno i obvezno osnovno kolsko obrazovanje, s te i tem kolovanja u blizini mjesta stanovanja, ime se osi gurava pravo djece na odrastanje u vlastitoj obitelji.</p> <p>Pretpostavke za ostvarivanje suvremenih pristupa uenicima s posebnim obrazovnim p otrebama, meu ostalim, podrazumijevaju promjene u terminologiji, uvoenju raznolikih sadr aja i oblika rada , osposobljenosti uitelja i promjene unutar zakonskih odredbi. Pozornost se usmjerava na mogunosti i potrebe uenika, individualizaciju odgojno obrazovnoga rada, te osiguravanje dodatne podr ke uenicima primjenom rehabi litacijskih programa, ukljuivanjem osposobljenih asistenata u nastavi i dr.</p> <p>Vodi kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard (u daljnjem tekstu HNOS) rabi te rminologiju u skladu sa suvremenim poimanjem ljudskih prava, kako se nazivljem ne bi podr avali stereotipi koji oznaavaju uenike s posebnim obrazovnim potrebama kao manje vrijedne.4</p> <p>Najvei broj uenika s posebnim obrazovnim potrebama potpuno je integriran u redovit e razredne odjele, i to tako da u jednom razrednom odjelu mogu biti najvi e tri uenika s posebnim obrazovni m potrebama. 1 U HNOS-u se rabi naziv djeca s posebnim obrazovnim potrebama umjesto djeca s t e koama u razvoju ili djeca s invaliditetom jer je iri, manje stigmatizirajui i prikladniji u podruju odgoja i ob razovanja. 2 DfEE(1996) Education Act 1996, London. 3 Konvencija o pravima djeteta meunarodni je dokument, usvojen na Glavnoj skup tini UN-a, 1989., koji sadr i univerzalne standarde koje svaka dr ava stranka Konvencije, tj. dr ava koja ju je potpisala i ra tificirala, mora jamiti svakom djetetu. Ratifikacijom Konvencije o pravima djeteta, 12. listopada 1992., Hrvatska je pre uzela obvezu njezina provoenja te obvezu izmjene i prilagodbe postojeih zakona i akata u skladu s tim meunarodnim dokumento m.</p> <p>4 Prijedlog Orijentacijske liste prema novim strunim preporukama: 1. uenici s o teenj em vida, 2. uenici s o teenjem sluha, 3. uenici s poremeajima glasovno-jezino-govorne komunikacije, 4. uenici s mot orikim poremeajima i kroninim bolestima, 5. uenici sa sni enim intelektualnim sposobnostima, 6. uenici s poremeajim a pa nje/hiperaktivnosti, 7. uenici sa specifinim te koama uenja, 8. uenici s poremeajima u pona anju i emocionalnim porem ma, 9. uenici s poremeajima iz autistinog spektra. Izvor: Alcott, M. (2001): An introduction to ch ildren with special educational needs, Hodder &amp; Stoughton, London; prilagodba od strane recenzentske skupine HNOS-a (Ig ri, Seku ak-Gale ev, Ba i, krinjar, Turalija, Pribani, Bla i, Oberman-Babi, 2005.)</p> <p>Pravilnikom o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu u osnovnoj koli (NN, 74/99.) utvreno je da razredni odjel u koji je ukljuen jedan uenik s posebnim obrazovnim po trebama mo e imati najvi e ukupno 28 uenika, razredni odjel u koji su ukljuena dva uenika s posebnim obr azovnim potrebama mo e imati najvi e 26 uenika, a razred s tri uenika s posebnim obrazovnim potrebama mo e imati najvi e 24 uenika. Pravilnikom o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23 /91.) utvreni su primjereni oblici kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama.</p> <p>U slijedeem tekstu navodi se Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju (NN, 23/91), koji je jo na snazi, te se stoga navode oblici odgojno-obrazovnoga r ada koje je prema preporukama HNOS-a potrebno prilagoditi u skladu s iskazanim potrebama tijekom n jihove 15-godi nje primjene.</p> <p>Uenici s lak im te koama u razvoju u pravilu se ukljuuju u redovite razredne odjele te svladavaju redovite nastavne programe uz individualizirane postupke s obzirom na posebne potrebe koj e uenik ima ili prilagoene programe sukladne njihovim sposobnostima.</p> <p>Oblici rada koji se nude unutar osnovno kolskog odgoja i obrazovanja za uenike s po sebnim obrazovnim potrebama provode se u:</p> <p>Redovitim osnovnim kolama a. potpuna integracija (redoviti razredni odjeli) .. po redovitom programu uz individualizaciju .. po prilagoenom programu</p> <p>b. djelomina integracija .. redoviti razredni odjeli .. posebni razredni odjeli</p> <p>predmeti iz podruja kultura obrazovni predmeti po posebnom programu</p> <p>c. posebni odjeli s posebnim programima</p> <p>Posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama .. po redovitom programu .. po prilagoenom programu .. po posebnom programu</p> <p>Za uenike sa senzorikim i motorikim o teenjima (vida, sluha, tjelesna o teenja) koji s otpuno integrirani u redovite razredne odjele organizira se nakon nastave produ eni struni postupak u sk upinama od 6 do 10 uenika.</p> <p>Uenici s lakom mentalnom retardacijom bez utjecajnih te koa u razvoju koluju se u sus tavu djelomine integracije u posebnim razrednim odjelima u kojima svladavaju nastavne sadr aje hr vatskoga jezika, matematike i prirode i dru tva, dok nastavne sadr aje likovne i glazbene kulture te tehnike i tj elesne i zdravstvene kulture svladavaju u redovitom razrednom odjelu, uglavnom po prilagoenom programu.</p> <p>Sukladno Pravilniku o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju za uenike s veim te koama osnovno kolovanje ostvaruje se u posebnim odgojno obrazovnim ustanovama te u ustanovama zdravstva, socijalne skrbi i pravosua.</p> <p>Posebni nastavni programi izraeni su za uenike u kojih je prisutna mentalna retard acija kao primarna ili kao pratea te koa. Planiranje, programiranje i neposredni odgojno-obrazovni rad s tim uen icima izvode uitelji defektolozi (edukatori rehabilitatori). Ti razredni odjeli imaju od 5 do 9 uenika , s obzirom na vrstu i stupanj te koa.</p> <p>Za uenike koji zbog bolesti nisu u mogunosti du e vrijeme polaziti nastavu ustrojava se tzv. nastava u kui koju provode uitelji i struni suradnici kole koju uenik polazi. Takoer se organizira i nastava za uenike koji se nalaze na du em bolnikom lijeenju, npr. na onkolo kim, psihijatrijskim odjelima i s l., koju provode uitelji i struni suradnici najbli e osnovne kole.</p> <p>Uenici s umjerenom, te om i te kom mentalnom retardacijom, s autizmom te oni s kombin iranim veim te koama u razvoju osposobljavaju se prema posebnim nastavnim planovima i programim a u sklopu posebnih odgojno-obrazovnih podruja (briga o sebi, komunikacija, upoznavanje u e i ire okolin e, socijalizacija, razvoj kreativnosti, radni odgoj, tjelesna i zdravstvena kultura te izobrazba u obavlja nju poslova). Uenicima s veim te koama u razvoju omogueno je kolovanje do 21. godine ivota.</p> <p>Zakoni i pravilnici vezani uz kolovanje osoba s posebnim potrebama NAZIV PREMA L. ZAKONA NARODNE NOVINE Zakon o osnovnom kolstvu</p> <p>l. 60, 61, 62 odnosi se na djecu s te koama u razvoju Narodne novine, broj 59/90., 27/93. 7/96., 59/01., 114/01., 69/03., 75/06. Pravilnik o osnovno kolskom odgoju i obrazovanju uenika s te koama u razvoju Temeljem lanka 60. stavka 2. i lanka 61. stavka 2. Zakona o osnovnom kolstvu Narodne novine, broj 59/90 i 23/91 Glasnik, 7 8/91 Pravilnik o upisu djece u osnovnu Temeljem lanka 44. stavka 5. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90) Narodne novine, broj 13/91. Pravilnik o broju uenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu te odgojno-obrazovnoj grupi Na osnovi lanka 38., stavka 4. Zakona o osnovnom kolstvu (Narodne novine, broj 59/90., 27/93. i 7/96.) kolu</p> <p>Narodne novine, broj 74/99. Naputak za rad strunoga tima za opservaciju djece s te koama u razvoju</p> <p>Glasnik MZO -a 2/93. Nastavni planovi i programi odgoja i kolovanja uenika s te koama u razvoju</p> <p>Glasnik MZO -a 4. 9. 1996.</p> <p>Zbog neujednaenih uvjeta rada u razliitim sredinama i kolama, prije svega u opremi, kadrovima i arhitektonskoj pristupanosti, radit e se na njihovu ujednaavanju.</p> <p>Sustavnim strunim usavr avanjem uitelja i strunih suradnika osigurava se potrebna raz ina kompetentnosti za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama, od prepoznavanja njihovih posebno sti, izbora najprikladnijih didaktiko-metodikih pristupa i oblika rada do vrjednovanja uspje nos ti, vodei rauna o potencijalima i potrebi za uspjehom svakog uenika.</p> <p>Suradniki rad na planiranju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s uenicima s poseb nim potrebama ukljuuje uitelje, ostale uenike, strune suradnike, ravnatelje, obitelj, lokalnu zajednicu, u druge i medije i nu na je pretpostavka u planiranju i izvoenju rada s uenicima s posebnim obrazovnim potreba ma.</p> <p>Individualizirani odgojno-obrazovni programi</p> <p>HNOS preporuuje izradbu Individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP) za uenike s posebnim obrazovnim potrebama, polaznicima redovite osnovne kole. Individualizirani rad s uenicima s posebnim</p> <p>obrazovnim potrebama podrazumijeva potrebu izradbe pojedinanih nastavnih programa (IOOP). Programi imaju razliite razine, ovisno o odgojno obrazovnim potrebama uenika, a sadr avaju cilj eve, sadr aje, metode, rokove, vrjednovanje i osobe zadu ene za njegovu provedbu. Program izrauju uitelj i struni suradnici sebnim obrazovnim potrebama trebaju biti upoznati.</p> <p>kole, o emu roditelji/staratelji uenika s p</p> <p>IOOP se izrauje za sve uenike s posebnim obrazovnim potrebama temeljem Rje enja Ured a dr avne uprave i Odluke uiteljskog vijea kole. Predvia se mogunost uvoenja novih oblika rada koji obog ju postojee, a mogu se provoditi i izvan same kole. Bonus nastava kao novi oblik rada predstavlj a ponudu zamjenskih</p> <p>aktivnosti za predmete koji veinom zasnivaju na apstraktnom mi ljenju, a odnosi se na stjecanje radnih vje tina uenika vi ih razreda. Posebno je korisna za male sredine radi sprjeavanja upuivanja d jece u specijalizirane institucije i izdvajanja iz djetetu bliske sredine. Blok sat olak ava organizaciju bonus nastave. Sadr aje planira kola u suradnji s roditeljima, uenikom i slu bama kao to su zavodi za zapo ljavanje, ob rtnike kole, obrtnike radionice, kolske zadruge, specijalizirane ustanove za djecu s posebnim p otrebama, a sukladno uenikovim mogunostima i ponudama lokalne zajednice u kojoj bi sutra trebali biti z aposleni. Uenicima kojima nije potrebna sadr ajna prilagodba pristupa se samo prilagoenim i primjereni m metodama rada.</p> <p>Izradba individualiziranog odgojno-obrazovnoga programa temelji se na procjeni s posobnosti, interesa i potreba uenika (jakih strana), a tek potom na procjeni podruja koja treba razvijati. Etape s u izradbe individualiziranoga programa inicijalna procjena, odreenje nastavnih predmeta i s adr aja, razine usvajanja sadr aja, vremenske dimenzije (kratkoroni i dugoroni ciljevi i zadatci), izbor metod a, individualiziranih postupaka, sredstava i pomagala, praenje i ocjenjivanje postignua uenika. Planiranj e i praenje uspje nosti programa provodi se mjeseno. Ako kola nema strunjaka odgovarajuega profila, du na je o sigurati primjerenu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu suradnjom sa strunjacima izvan ustanove i ovla tenim institucijama.</p> <p>Svi dokumenti i prilozi praenja uenika ula u se u mapu uenika. Na kraju svake kolske godine struni tim i uitelji postignuima, kao i preporuke za daljnji rad.</p> <p>kole du ni su izraditi pisano izvje </p> <p>Od uitelja se oekuje da omogui svakom ueniku da bude uspje an.</p> <p>Procesi decentralizacije predviaju vei stupanj aktivnog ukljuivanja lokalne zajedni ce u planiranje, izvedbu i financiranje kolovanja uenika s posebnim obrazovnim potrebama, te osiguravanje raz liitih oblika podr ke. Mo e se oekivati poveanje broja posebnih odjela pri redovitim kolama, to e osigurati o im uenicima kolovanje bez izdvajanja iz obitelji. Posebne ustanove postaju potpora redovitim pomoi. kolama pru anjem rehabilitacijske strune</p> <p>Preporuke u odgoju i obrazovanju uenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovit oj osnovnoj koli</p> <p>.. Osnivanje lokalnih mobilnih timova (psiholog, pedagog, defektolog odgovarajue specijalnosti) i .. Osposobljavanje uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potrebama .. Osiguranje strunoga tima u koli i razvijanje modela struna podr ke kola pod posebni m uvjetima redovnim kolama .. Ukljuivanje asistenata u nastavi (osposobljenih za rad s uenicima s posebnim ob razovnim potrebama) .. Izmjene i obogaivanje programskih sadr aja i oblika rada (diferencirana, bonus n astava, nastava u kui i bolnici) .. Opremanje kole potrebnim didaktikim i rehabilitacijskim sredstvima i pomagalima .. Osiguranje pristupanosti (arhitektonske zapreke, prijevoz)</p> <p>Ravnatelji kola, uitelji i strune slu be odgovorni su za uspje nost kolovanja djece s p sebnim obrazovnim potrebama, a roditelji, izvan kolski suradnici, srodne institucije i cijela lokaln a zajednica postaju aktivni sudionici u procesu njihova kolovanja i osposobljavanja.</p> <p>UVODNE NAPOMENE ZA ZA RAD S UENICIMA S POSEBNIM OBRAZOVNIM POTREBAMA*</p> <p>Osnovno kolovanje uenika s posebnim obrazovnim potrebama jedinstveni su dio sustav a odgoja i obrazovanja u okviru kojeg im treba omoguiti zadovoljavanje specifinih potreba (Zakon o osnovn om kolstvu, l. 58.- 63., NN br. 69. /2003.)</p> <p>Pretpostavke za ostvarenje HNOS-a za uenike s posebnim obrazovnim potrebama su: - pristupanost kole (bez arhitektonskih barijera, prijevoz uenika, osobni asistent, asistent u nastavi,) - edukacija uitelja za rad s uenicima s posebnim obrazovnim potreb...</p>