ugovori u vanjskoj trgovini

  • Published on
    02-Aug-2015

  • View
    572

  • Download
    80

Embed Size (px)

Transcript

PETRA KARANIKI MEUNARODNO POSLOVANJE1. VANJSKA TRGOVINA I VANJSKOTRGOVINSKO POSLOVANJEVANJSKA TRGOVINA je gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga sa inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara iz meu zemalja. U uem smislu, vanjska trgovina obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekat a iz razliitih zemalja pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koj a prelazi dravnu granicu. U irem smislu, vanjska trgovina, uz meunarodnu robnu razmjenu, obuhvaa i razmjenu g ospodarskih usluga (nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turis tiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet). Dok pod vanjskom trgovinom razumijevamo ukupnost razmjene jedne zemlje sa drugim zemljama, MEUNARODNU TRGOVINU moemo definirati kao ukupni opseg razmjene izmeu zem alja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tritu. Sveukupnost nazivamo razmjene roba i usluga sa inozemstvomPOSLOVIMA VANJSKOTRGOVINSKOG PROMETA.Unutarnja trgovina obuhvaa djelatnost trgovakog prometa unutar granica jedne zemlj e. Vanjska trgovina izlazi iz dravnog podruja i dobiva osobi inozemnosti. I unutarnja i vanjska trgovina obavljaju istu funkciju, a to je funkcija posredn ika izmeu proizvoaa i potroaa. Pritom trgovina (unutarnja i vanjska) trostruko posred uje: 1. INTERPERSONALNO 2. INTERLOKALNO 3. INTERTEMPORALNO1. INTERPERSONALNO POSREDOVANJE Trgovina posreduje izmeu proizvoaa i potroaa, tj. izmeu fizikih ili pravnih osoba koje se pojavljuju jedanput u svojstvu organizatora i izvritelja proizvodnog procesa n eke robe, a drugi put kao potroai na tritu. Rije je, dakle, o posredovanju izmeu osoba . 2. INTERLOKALNO POSREDOVANJE Pri takvom posredovanju trgovina povezuje mjesta proizvodnje i mjesta gdje je po tranja za robom.3. INTERTEMPORALNO POSREDOVANJE Pri takvom posredovanju trgovina preuzima sve poslove koje valja obaviti zbog to ga to postoji vremenski razmak od trenutka proizvodnje do trenutka potronje. Vrlo je rijedak sluaj da se roba nakon zavrenog proizvodnog procesa odmah iznosi na trite i prodaje. To se moe kod npr. lako pokvarljivih roba, hitno potrebnih lije kova i sl. Usklaivanjem vremenskih razlika, od zavretka proizvodnje do prodaje, trgovina omog uuje da se u pravom trenutku sa potrebnim koliinama roba izae na trite, bilo domae ili strano.Vanjskotrgovinsko poslovanje obuhvaa 3 glavne skupine aktivnosti: 1. Obavljanje redovnih radnji, kao to su: prijavljivanje i evidentiranje van jskotrgovinskih ugovora sa inozemstvom kod nadlene institucije, osiguranja i otpr ema robe, pribavljanje radnih dozvola, uvjerenja, potvrda, obavljanje carinskih formalnosti, 2. Usklaivanje vanjskotrgovinskog poslovanja sa neprestanim promjenama koje se dogaaju u vanjskotrgovinskom i deviznom sustavu vlastite zemlje i zemalja stra nih poslovnih partnera. 3. Financiranje izvoza i uvoza na kredit jer bez kreditiranja gotovo da i nema veih izvoznih i uvoznih poslova. Oni se mogu ostvariti uz angairanje sredstav a koje treba potraiti na domaem ili meunarodnom tritu kapitala, ukljuujui i meunarodn inancijske ustanove.Postoje 3 vrste imbenika koji ureuju vanjsku trgovinu: 1. DRAVNA TIJELA, od kojih posebnu ulogu ima ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu koje u suradnji sa ministarstvom financija predlae mjere vanjskotrgovins ke politike. 2. Posebne MISIJE, USTANOVE I ASOCIJACIJE ija je zadaa unapreivanje vanjske trgovine. 3. TRGOVAKA DRUTVA koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga.Vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na 3 naina: 1. U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN, pri emu sva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi, ali snosi i sve rizike, ukljuujui i mogui gub itak koji u tom poslu moe nastati. 2. U SVOJE IME A ZA RAUN I PO NALOGU DRUGOGA (KOMITENTA NALOGODAVCA). U tom sluaju poduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao dobiva ugovorenu proviziju. Sva korist iz obavljenog posla prip ada komitentu za iji je raun posao obavljen, ali komitent snosi i sve rizike koji u tom poslu nastanu, ukljuujui i rizikeventualnog financijskog gubitka, osim rizika koji su nastali krivnjom v anjskotrgovinskog posrednika. 3. U TUE IME I ZA TUI RAUN, pri emu poduzee koje obavlja poslove posluje kao age nt (zastupnik svog komitenta nalogodavca), posredujui pri plasmanu njegove robe i li usluga. Zarada posrednika e ovisiti o vrijednosti ugovorenih i obavljenih posl ova u ime i za raun nalogodavca. Sva dobit pripada nalogodavcu, ali on snosi i sv e rizike osim onih nastalih krivnjom posrednika.2. ORGANIZACIJA VANJSKE TRGOVINEPod osnovnom oblicima na stupa na inozemnom tritu podrazumijevamo: 1. IZRAVAN I NEIZRAVAN (POSREDAN) IZVOZ 2. IZRAVAN I NEIZRAVAN (POSREDAN) UVOZ 3. TRANZITNA TRGOVINA 1. IZRAVAN (DIREKTAN) IZVOZ Ovaj tip izvoza prevladava pri izvozu investicijskih dobara i potronih dobara. Izravan izvoz zahtijeva dobro poznavanje stranog trita, osobito glede prom etnih mogunosti i strukture gospodarstva i stanovnitva. Posebno je vano njegovanje imida poduzea i njegovih proizvoda na inozemnom tritu putem promidbe, odravanjem stalne kvalitete proizvoda, Svaki izravan izvoz produuje proces prodaje i namee due rokove naplate nego da se roba prodaje domaem vanjskotrgovinskom poduzeu. Stoga se pri od luivanju za izravan izvoz mora voditi rauna i o zahtjevima stranih kupaca za kredi tiranjem. Prije odluke o izravnom izvozu je uputno analizirati hoe li spomenuti trokovi ka pitala vezani uz financiranje izvoza, kao i ostali trokovi, biti nadoknaeni predno stima to ih proizvoau donosi izravan izvoz u odnosu na konkurenciju. 2. NEIZRAVAN (POSREDAN) IZVOZ Kod neizravnog izvoza postoje 2 mogunosti: a) proizvoa svoju robu prodaje domaem specijaliziranom vanjskotrgovinskom podu zeu koje e onda za svoje ime i za svoj raun plasirati na inozemno trite b) proizvoa svoju robu za izvoz povjerava specijaliziranom vanjskotrgovinskom posredniku koji e tu robu izvesti uz naplatu odreene provizije.U prvom sluaju, proizvoa ograniava svoju izvozniku djelatnost na pripremu robe za izv oz, a trokove i rizike daljnje distribucije preputa domaem vanjskotrgovinskom poduz eu. U drugom sluaju, proizvoa se koristi samo uslugama specijaliziranoga vanjskotrgo vinskog poduzea koje e se pobrinuti za pronalaenje kupaca u inozemstvu, obaviti sve radnje da se izvoz uredno provede, osigurati naplatu za proizvoaa te naplatiti sv oju proviziju. Proizvoa se mora osloniti na sposobnost takvog vanjskotrgovinskog p osrednika o kojem ovisi i konani financijski rezultat.3. IZRAVAN (DIREKTAN) UVOZ Izravan uvoz se posebice primjenjuje pri uvozu sirovina i poluproizvoda iz zemal ja u razvoju jer se radi o narudbama velikih koliina i na dui rok. Izravan uvoz odr eene robe se moe obaviti i putem meunarodnih robnih aukcija. Osnovno je pravilo da izravan uvoz smanjuje ukupne trokove koji prate izvrenje pos la, a time utjeu i na smanjenje konane cijene uvozne robe.4. NEIZRAVAN (POSREDAN) UVOZ Neizravan uvoz katkad za kupca strane robe moe imati i odreene pogodnosti i to upr avo u onim okolnostima koje izravan uvoz ine riskantnijim i skupljim Uvoz preko specijaliziranog vanjskotrgovinskog poduzea se obavlja u sluajevima kad a je rije o nabavi manjih koliina robe iz inozemstva i kad se uvozna roba kupuje p ovremeno, odnosno neredovito.5. TRANZITNA TRGOVINA Pri tranzitnoj trgovini se isporuka robe ne obavlja neposredno izmeu uvoznika i i zvoznika u zemlji proizvoaa i kupca ve preko tranzitnog trgovca u nekoj treoj zemlji .Prema sjeditu tranzitnog trgovca moe se razlikovati: a) PASIVNA TRANZITNA TRGOVINA b) AKTIVNA TRANZITNA TRGOVINA Kod aktivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje st ranu robu kupcu u nekoj treoj zemlji. Kod pasivne tranzitne trgovine inozemni tranzitni trgovac (posrednik) prodaje robu iz neke tree zemlje ili prodaje robu proizvedene u inozemstvu kupcu u nekoj treoj zemlji. Nekad se putem tranzitne trgovine najee prodavala roba u balama (vuna, duhan, pamuk,), a danas se tranzitna trgovina protee na razliite proizvode k oji se nabavljaju povoljno i u velikim koliinama (roba iroke proizvodnje, serijski proizvodi,).Posredovanjem u tranzitnoj trgovini tranzitni trgovci ostvaruju velike za rade. Tranzitni trgovci obino imaju svoja sjedita u meunarodnim trgovakim sreditima i jakim prometnim voritima, pogotovo u veim pomorskim lukama. Tranzitna trgovina se najee provodi sa zemljama koje imaju nekonvertibilnu nacionalnu valutu.SPECIJALIZIRANA TRITA I POSEBNI OBLICI TRGOVANJA U MEUNARODNOJ RAZMJENI Razvojem meunarodne trgovine specijalizirala su se posebna trita i oblikovali poseb ni naini trgovanja. 1. MEUNARODNI SAJMOVIMeunarodni sajam predstavlja oblik organiziranog trita, odnosno mjesto na kojem dol azi do prostorne i vremenske koncentracije ponude i potranje robe ponuaa iz cijelog a svijeta. Oni omoguuju i domaim i inozemnim proizvoaima izlaganje njihovih proizvoda kupcima, a kupcima upoznavanje sa najnovij im stanjem i dostignuima u proizvodnji. Meunarodna sajamska prodaja se obavlja na posebno ureenom prostoru sa objektima paviljonima, tandovima, ureajima i drugom opremom p otrebnom za izlaganje proizvoda. Osobitost meunarodnog sajma je u tome to se izloena roba ne prodaje ve se ostvaruje neposredni susret prodavatelja i potencijalnih kupaca. Na tim sajmovima ne mora biti izloena sva roba jer se sajamska prodaja moe obaviti i na temelju prospekata, nacrta, kataloga iz kojih kupac doznaje sva bitna svoj stva proizvoda koje eli kupiti. Meunarodni sajmovi se dijele na: a) OPE MEUNARODNE SAJMOVE b) SPECIJALIZIRANE MEUNARODNE SAJMOVE c) MEUNARODNE SALONE I IZLOBENa opim meunarodnim sajmovima se izlae i nudi roba iroke i proizvodne potronje iz cij eloga svijeta (npr. proljetni i jesenski Meunarodni zagrebaki velesajam). Na specijaliziranim meunarodnim sajmovima se izlau i prodaju skupine proizvoda odreene gospodarske grane (npr. elektronike, medicinske opreme, tekstila,). Na meunarodnim salonima i izlobama se izlau pojedini proizvodi koji su zanimljivi za odreeni krug potroaa (npr. salon automobila u Parizu,).2.MEUNARODNE AUKCIJEMeunarodne aukcije su organizirana i specijalizirana trita za aukcijsku prodaju ve likih koliina odreene robe koja se prodaje onom kupcu koji za robu ponudi najviu ci jenu. Osnova aukcijskog trita je javno nadmetanje potencijalnih kupaca koje se obavlja na javnim i unaprijed odreenim i poznatim mjestima. Karakteristino je za aukcije da se na njima prodaje roba ija kvaliteta nije ujednae na, koja ima svoju individualnu specifinu vrijednost i koja nije zamjenjiva pa su stoga predmet aukcije najee primarni proizvodi (sirova vuna, drvo, krzno sirova koa ,). Na aukcijskom tritu se takoer prodaje i havarirana roba, tj. roba koja je bila oteena u pomorskom prijevozu, kao i roba koju kupac odbija preuzeti jer ne odgovara pr opisanoj kvaliteti. Na aukcijama se prodaju i nezamjenjivi predmeti velike umjetnike ili povijesne vrijednosti (umjetnike slike poznatih svjetskih majstora, antikviteti,). Predmetom aukcijske prodaje moe biti i zaplijenjena roba i stvari, odnosno roba koja je oduzeta njenom vlasniku na temelju sudske odluke. Vrste meunarodnih aukcija: a) STALNE I POVREMENE b) SUDSKE I IZVANSUDSKE c) SLOBODNE I PRISILNE d) AUKCIJE ROBE U REDOVITOJ TRGOVINI e) AUKCIJE ROBE U NEREDOVITOJ TRGOVINI Stalne aukcije se odravaju redovito na nekom odreenom mjestu i u odreeno vrijeme, u sezoni pristizanja pojedinih proizvoda koji se na takvim aukcijama prodaju. Smj etene su u odreenim trgovinskim sreditima i imaju svoja pravila. Povremene aukcije se odravaju prema potrebi i obino jednokratno. Razlozi odravanja su posljedica nepredvienih dogaaja koji prodavatelja prisiljavaju na aukcijsku prodaju svoje robe (prodaja havarirane robe, robe sa grekom,). Sudske i prisilne aukcije organizira neki slubeni organ uprave na temelju provede nog zakonskog postupka, ali prisilne aukcije mogu biti provedene i iz drugih raz loga (lakopokvarljiva roba, roba sa grekom,).Poslovanje na meunarodnim aukcijama Meunarodne aukcije posluju kao veletrgovaka drutva, sa svojom upravom, objektima i drugom opremom potrebnom za urednu i redovitu te nadziranu aukcijsku prodaju. Aukcionator ili licitator je osoba ili organizacija koja priprema i organizira aukcijsku prodaju robe za raun drugih osoba putem javnog nadmetanja.Aukcijska prodaja i kupnja robe se obavlja preko aukcijskih posrednika. Prodajni posrednici, zaposleni na aukcijama, su vrsni poznavatelji robe kojom se na aukc iji trguje. Nabavni posrednici su takoer vrsni poznavatelji robe kojom se trguje, a takoer su iskusni poznavatelji aukcijskih obiaja, uvjeta rada, naina i tehnike trgovanja i i maju svoje stalno mjesto na aukciji. Upoznavanje zainteresiranih kupaca sa aukcijom i datumom njezina odravanja se oba vlja publiciranjem ili slanjem aukcijskih lista. Aukcijska lista sadri: a) naziv i mjesto odravanja aukcije b) datum odravanja c) ima i naziv onoga tko provodi aukciju d) opis robe koja dolazi na aukciju e) opis svake pojedinana partije robe prema vrsti i kvaliteti f) naznaku mjesta gdje se roba nalazi i vrijeme kada se roba prije aukcije moe razgledati g) uvjete prodaje koji su obvezni za sve kupce i prodavatelje Posebno se odreuju uvjeti primanja robe na aukcije, a propisuje ih aukcija prodav ateljima koji dopremaju robu na aukciju. Poetak aukcijskog poslovanja poinje tako da prodavatelji alju ili sami dovoze robu na aukcijsko skladite. Aukcijski posredn ici razvrstavaju robu u pojedinane partije priblino sline kvalitete. To su tzv. a ukcijski lotovi, a roba sortirana u lotove omoguuje bolji pregled i laku prodaju. Aukcijski sastanak zapoinje u odreeni sat i na odreenome mjestu, uz uvjete prodaje i kupnje utvrene u objavljenoj aukcijskoj listi. Voditelj aukcijskog sastanka obj avljuje poetak rada aukcijskog mjesta i daje rije aukcijskom posredniku. Nadmetanje na aukciji poinje kada rukovoditelj aukcijskog sastanka objavi poetnu c ijenu, a zainteresirani kupci nude na vie sa time da se moraju pridravati minimalne razlike od zadnje ponuene cijene. Ako nitko ne ponudi viu cijenu i ako je zadnja ponuena cijena via od poetne, rukovoditelj aukcijskog sastanka proglaava ponuaa najv ie cijene kupcem partije robe koja se licitirala, navodei njegovo ime i postignutu cijenu. Nakon zavrene aukcije, aukcijski posrednik prima od aukcionatora aukcijsku zakljun icu koja sadri najvanije podatke o zakljuenom poslu i kojom se potvruje obavljena ku poprodaja na aukciji.3.BURZE I BURZOVNO POSLOVANJEBurza je stalno i organizirano trite na kojem se redovito trguje zamjenjivim, odno sno tipiziranim robama prema standardnoj oznaci, uslugama, vrijednosnim papirima i novcem. To je i mjesto (zgrada) gdje se sastaju kupcii prodavatelji koji prema posebnim uzancama sklapaju kupoprodajne poslove.pravilimaiPrema predmetu poslovanja burze se dijele na: a) ROBNE BURZE, na kojima se prodaje roba proizvedena u velikim koliinama, s tandardizirana i zamjenjiva (penica, kukuruz,) b) BURZE USLUGA, na kojima se prodaju usluge prijevoza, osigu r...