UHO-ORGAN SLUHA I RAVNOTEŽE SLUŠNI I SLUHA I RAVNOTEŽE ... Provodna oštećenja najčešće su uzrokovana upalama i ozljedama vanjskog i srednjeg uha, otosklerozom,

  • View
    216

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • UHO- ORGAN SLUHA I RAVNOTEE

    SLUNI I VESTIBULARNI SUSTAV

    Doc. dr. sc. Renata PecotiKatedra za neuroznanost

  • Uho (Organum vestibulocochleare)

    Sastoji se od 3 odsjeka: 1) vanjsko uho (auris externa): uka i vanjski zvukovod

    (meatus acusticus externus) Membrana tympani

    2) srednje uho (auris media): cavum tympani, cellulaemastoideae i tuba auditiva (Eustahijeva), malleus, incus, stapes, musculus stapedius, musculus tensor tympani

    Fenestra ovalis (vestibuli), fenestra rotunda (cochleae) 3) unutarnje uho (auris interna): organum vestibulare,

    organum spirale Corty; kotani i membranski labirint

  • Membranski dio organa ravnotee:

    3 polukruna kanalia (ductus semicirculares)

    Sacculus

    Utriculus

    Membranski dio slunog organa:

    Ductus cohlearis u punici

  • Prvi neuron slunog puta:

    bipolarne stanice spiralnog ganglija punice (u unutarnjemuhu)

    Prvi neuron vestibularnog puta:

    bipolarne stanice vestibularnog ganglija (u dnu unutarnjegzvukovoda (fundus meatus acustici interni) izvanunutarnjeg uha)

  • Unutarnji zvukovod sadri:

    Nervus vestibulocochlearis

    Nervus facialis

    Nervus intermedius

    Vasa labyrinthica

    Komunikacija perilimfe i cerebrospinalne tekuine!!

  • timpanostomija

  • Nervus vestibulocohlearis

    a) nervus cohlearis (30 000 40 000 aksona)

    b) nervus vestibularis ( 8 000 10 000 aksona): n. utriculoampullaris (n. vestib. superior): ramus utricularis, ramus ampullaris anterior, ramus ampullaris lateralis

    n. sacculoampullaris (n. vestib. inferior): ramus saccularis, ramus ampullae posterioris

  • Bubnjite

    Nalazi se izmeu bubnjia i unutarnjeg uha

    Dimenzije: 15 x 15 x 2-6 mm

  • Bubnji Tanka okrugla membrana Ukupna povrina je oko 85 mm2

    Fizioloki aktivna povrina je oko 55 mm2

    Pars flacida mlohavi dio koji se moe ispupiti prema van ili unutra

    Pars tensa ima podebljan rub (limbus membranae tympani) Granicu oznaava prominenta mallearis koju uzrokuje

    processus lateralis mallei, te striae membranae tympani anterior et posterior

    Nagnut je prema van i naprijed pod kutem 45 - 50 Gornja i stranja stijenka vanjskog zvukovoda prelaze u

    bubnjic pod kutem od oko 140 Prednja i donja stijenka prelaze pod kutem od oko 30

  • Eustahijeva sluna tuba

    Povezuje bubnjite (ostium tympanicum tubae auditivae) s nosnim dijelom drijela (ostium pharyngicum tubaeauditivae)

    Slui za: 1) izjednaavanje tlaka

    2) istjecanje sekreta iz unutr. uha udrijelo

  • Slune koice

    Malleus, incus, stapes

    Sindesmoza ovalnogproz. i stremena (stapes)

    Musculus tensor tympani i m. stapedius

    Povr.bubnj.=55mm2

    Povr.oval.proz.=3mm2

    Pojaanje=18x

    Sustav polugeslu.ko.=1,3x

    Ukupnopojaanje=22x

  • Cortijev organ

    Smjeten je u punici (cochlea)

    Punica ima tri zavojita stubita:

    1) Scala vestibuli (ispunjena perilimfom)

    2) Scala media = ductus cochlearis, sadri Cortijev sluniorgan (ispunjena endolimfom)

    3) Scala tympani (ispunjena perilimfom)

    Helicotrema mali otvor na vrhu punice kroz koji valpokrenute perilimfe prelazi iz scala vestibuli u scalatympani i ide prema okruglom prozoriu

  • Potporne stanice Cortijevog organa

    1) unutarnje granine stanice2) unutarnje prstaste stanice3) unutarnje stupiaste stanice (5600 stanica s bazom na zona arcuata

    bazilarne membrane)4) vanjske stupiaste stanice (oko 3800 stanica s bazom na granici

    zone arcuate i zone pectinate)5) vanjske falangealne stanice (Deitersove st.)6) vanjske granine stanice7) Hensenove potporne stanice8) Klaudijeve potporne stanice9) Bottcherove stanice

  • Osjetne stanice Cortijevog organa

    1) unutarnje stanice s dlaicama

    2) vanjske stanice s dlaicama

  • Zonulae occludentes spojevi vrnih dijelova stanica, tvoremembranu reticularis

    Membrana reticularis kroz nju u endolimfu stre dlaiceosjetnih stanica

    Tijekom pomicanja bazilarne membrane dolazi do deformacije jedino dlaica osjetnih stanica

  • Osjetne stanice Cortijevog organa

    UNUTARNJE Vraste (kao tip I. vestib) Ima ih oko 3 500 U jednom su nizu 50 60 stereocilija u 2-3 ravna reda Blago dodiruju pokrovnu membranu Na njima zavrava oko 95%

    aferentnih aksona slunog ivca(periferni nastavci bipolarnih neuronaspiralnog ganglija) koji se ne granaju

    Aferentni aksoni zavravaju izravno, a eferentni prave aksoaksonskesinase sa aferentnim (presinaptinhibicija)

    VANJSKE Stupiaste, vitke (kao tip II.) Ima ih oko 12 000-19 000 U 3 do 5 nizova 60-120 stereocilija u 3-7 redova

    oblika V ili W s konkavitetom premamodiolu

    Povijanje prema lat.+++ Povijanje prema med.--- U izravnom i tijesnom dodiru s

    pokrovnom membranom Na njima zavrava oko 5% aferentnih

    aksona slunog ivca koji se obilnogranaju

    Svaki akson podrai oko 10 stanica Aferentni i eferentni aksoni izravno

    zavravaju na bazi stanica

  • Organ ravnotee

    Kotani dio: canales semicirculares ossei + vestibulum Stranji kanali 22 mm, puni krug Prednji 18-20mm, 2/3 kruga Lateralni 14-15 mm, kruga Vestibulum jajasto predvorje izmeu bubnjita i

    unutarnjeg zvukovoda Na medijalnoj stijenci ulaze periferni nastavci bipolarnih

    stanica vestibularnog ganglija Na lateralnoj stijeci nalaze se fenestra ovalis i fenestra

    rotunda

  • Membranski dio: ductus semicirculares, sacculus, utriculus

    Sastoji se od tri sloja: membrana propria, membranabasilaris, te jednoslojni epitel

    Prirastao je uz kotani na pet mjesta: 3 cristae ampullares, macula sacculi, macula utriculi

  • Crista ampullaris

  • Macula utriculi

    Poloena je vodoravno odgovara na vodoravno ubrzanje

  • Macula sacculi

    Poloena okomito odgovara na okomito ubrzanje

  • Osjetne stanice

    Stanice s dlaicama Stanice I.tipa vraste, aferentna vlakna zavravaju

    izravno, a eferentna dolaze iz nucleus vestibularis lateralis i ine aksoaksonske sinapse s aferentnim vlaknima

    Stanice II.tipa stupiaste, aferentni I eferentni aksonizavravaju izravno na bazalnom dijelu stanica

  • Zvuk

    Tlani val, nastaje uslijed titranja nekog tijela, iri se zrakom (glas, ton)

    Frekvencija se mjeri Hz: ljudsko uho uje od 20 do 20 000Hz, najosjetljiviji je na 1000 4000 Hz

    Frekvencija odreuje visinu zvuka Amplituda odreuje glasnou, mjeri se dB: 100 dB moe

    otetiti slune stanice Prozodija = melodinost govora

  • Titraji stremena u ovalnom prozoriu prenose se na sva tri odjeljka punice

    Razlika tlaka izmeu scala vestibuli i scala tympani pretvara se u oscilacije membrane basilaris

    Zvuk se moe izravno voditi kroz kost titranjemsljepoone kosti; uloga u dijagnostici

  • Tijekom titranja bazilarne membrane stereocilije se pomiui izazivaju sinusoidne promjene membranskog potencijalaosjetne stanice.

    Za vrijeme depolarizacije otputa se ekscitacijskineurotransmiter u sinapsu s primarnim aferentnim vlaknomte nastaje akcijski potencijal.

  • Bazilarna membrana

    Za niske frekvencije najosjetljivija uz helikotremu

    Za vie frekvencija osjetljivija blie bazi punice (ovalniprozori)

  • Osjetne stanice Cortijevog oragana imaju razliitaelektromehanika svojstva uvjet za osjetljivost na tonoodreenu frekvenciju zvuka

  • Ispitivanje sluha

    Akumetrija usporeuje se sluh ispitivane osobe sa sluhomosobe koja uredno uje tako da se glazbena ugaalicazatitra i naizmjence stavlja ispred uha ispitanika i ispitivaa

    Ukoliko ispitivana osoba uje zvuk krae nego osobaurednog sluha - nagluhost

    Moe se utvrditi nagluhost i vrsta nagluhosti (provodna iliperceptivna), ali ne i jaina nagluhosti!

  • Glazbene ugaalice

  • Pokus po Weberu

  • Pokus po Rinneu

    1. Zatitrati ugaalicu2. Primaknuti uhu ispitanika3. Kad vie ne uje prislonimo drak na mastoidni nastavak sljepoone kosti4. Ukoliko ispitanik sada opet uje (kotana vodljivost bolja od zrane)

    postoji PROVODNA NAGLUHOST

  • Pokus po Schwabachu

    Dokazuje perceptivnu nagluhost

    Usporeuje se kotana vodljivost ispitanika s ispitivaem

    Ugaalica se naizmjence stavlja na mastoidni nastavakispitanika i ispitivaa

    Ukoliko ispitanik uje krae postoji PERCEPTIVNO OTEENJE

  • Tonska audiometrija

    Za odreivanje tonog praga sluha u cijeloj frekvenciji

  • Audiogram Noramalni sluhpoinje oko 0-25dB.

    Blagi gubitaksluha 30-40dB

    Umjerenugubitak sluha45-65 dB

    Jaki gubitaksluha 70-85 dB

    Izrazito jakigubitak sluhaiznad 90dB

  • Strukture sredinjeg slunog sustava Rombencefalon: nuclei cochlearis, nucleus olivaris superior

    lateralis et medialis, nucleus corporis trapezoidei, nuclei lemnisci lateralis, colliculi inferiores

    Diencefalon: corpus geniculatum mediale (CGM) Modana kora: primarno (Brodmanovo polje 41 i 42),

    sekundarno sluno polje (Wernickeovo tj. Brodmanovo polje22)

    Uzlazni snopovi aksona: corpus trapezoideum, striaeacusticae dorsales, lemniscus lateralis, radiatio acustica

    Silazni snopovi aksona: tractus olivocochlearis, projekcija izkorteksa u donje kolikule, iz donj.kolikula u kohlearne jezgrete iz sklopa gornje olive u kohlearne jezgre

    Komisurni snopovi: commissura nuclei lemnisci lateralis, commissura colliculi inferioris, corpus callosum

  • Sluni put

  • Prvi neuron slunog puta

    bipolarne stanice spiralnog ganglija punice (u unutarnjemuhu)

  • Drugi neuron slunog puta

    U nucleus cochlearis dorsalis homogen