Utjecaj Blizine Kaveznog Uzgoja Riba Na

  • Published on
    13-Jul-2015

  • View
    74

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<p>UTJECAJ BLIZINE KAVEZNOG UZGOJA RIBA NA PRIRAST I INDEKS KONDICIJE DAGNJI(Mytilus galloprovincialis)Student: Ivan upan Mentor: prof.dr.sc. Roman Safner</p> <p>UZGOJ KOLJKAA NA JADRANU Uzgoj koljkaa na Jadranu ima dugu tradiciju Trenutna proizvodnja 3 000 tona dagnje i kamenice Cilj u iduem destljeu 20 000 tona koljkaa Mogunost:</p> <p>intezivnija proizvodnja nove lokacije postavljanje parkova koljaka u blizini kaveza za uzgoj riba - POLIKULTURA</p> <p>POLIKULTURA RIBE I KOLJKE Prednosti poveanje kvalitete medija u kojem se uzgaja riba poveanje prihoda mogunost uzgoja konzumne ili mlai dagnje bolja iskoristivost lokacija za marikulturu</p> <p> Mane pojaani obrataj na dijelovima kaveza za uzgoj ribe</p> <p>MATERIJAL I METODE Juna strana otoka Paman Akvatorij u kojem se godinje uzgaja cca 250 t </p> <p>bijele ribe Poetak pokusa u kolovozu 2005, zavretak u listopadu 2005. Primijenjena tehnologija uzgoja dagnji koja se koristi u komercijalnom uzgoju na Jadranu Za statistiku obradu provedena je jednosmjerna analiza varijance (ANOVA) i post hoc Tukey test</p> <p>ianj</p> <p>Lok 1Lok 2</p> <p>Lok 3</p> <p>Paman</p> <p>PRIRAST Ukupno 195 komadadagnji Ukupno 6 uzoraka (2 po lokaciji) Duine od 35 42,7 mm Markiranje oznakama za mekuce Mjerenje pominom mjerkom nakon dva mjeseca</p> <p>INDEKS KONDICIJE 19 uzoraka teine 0,5 kg Poetni uzorak uzet ukolovozu iz iste obratajne zajednice, sljedei u rujnu i listopadu sa svake lokacije Zaleivanje uzoraka nakon uzimanja Mjerenje po formuli:</p> <p>I. K. = masa prokuhanog mesa / masa prokuhanog mesa + masa ljuture x 100</p> <p>Mjerenje indeksa kondicije</p> <p>BIOLOGIJA DAGNJE Sistematika:Koljeno (Phylum): Razred (Classis): Red (Ordo): Porodica (Familia): Rod (Genus): Vrsta (Species):</p> <p>Mollusca (mekuci) Bivalvia (koljkai) Filibranchia (konastokrgai) Mytilidae (dagnje) Mytilus Mytilus galloprovincialis (dagnja mediteranska)</p> <p>BIOLOGIJA DAGNJE ivi u uzobalnoj zoni na kamenitoj podlozi,</p> <p>naseljava zonu plime i oseke Dagnje su odvojenih spolova, muke su mlijeno bijele ili krem boje, dok su enske naranasto crvenkaste boje Reprodukcija zapoinje vrlo rano, odrasle jedinke su vrlo plodne te isputaju od 10 25 milijuna jajaaca Oplodnja se zbiva u moru, pod utjecajem okolinih imbenika promjena temperature, saliniteta, hidrostatskog tlaka, ili mehanikih utjecaja Dagnja se hrani kontinuiranim filtriranjem morske vode; u sastavu obroka prevladava fitoplankton, fini organski detritus, razgraena organska tvar, anorganske estice te razliite bakterije</p> <p>PRIRAST DAGNJE Vaan zbog breg postizanja trineveliine Najvaniji ekoloki faktori: hrana sastav i koliina temperatura 1020C salinitet do 18 gustoa nasada</p> <p>INDEKS KONDICIJE Vaan zbog kvalitete mesa za konzumaciju Prikazuje odnos koliine mesa i ljuture dagnje Ovisi o: veliini jedinke godinjem dobu lokalnim okolinim uvjetima koliina dostupne hrane</p> <p> Najnie vrijednosti indeksa javljaju se uzimskom, a najvie u ljetnom periodu</p> <p>REZULTATI- PRIRAST9 dagnji je uginulo, a kod 74 dolo je do ispadanja markacijeLokacija Poetni broj dagnji u uzorku Uginule dagnje Broj ispalih markacija Zavrni broj dagnji u uzorku</p> <p>1 2</p> <p>65 65 65</p> <p>3 4 2</p> <p>25 23 26</p> <p>37 38 37</p> <p>Najmanji prirast izmjeren je na lokaciji 1 (1 mm), a najvei na lokaciji 3 (15,5 mm).Lokacija N</p> <p>3</p> <p>Raspon prirasta</p> <p>Median</p> <p>Srednja vrijednost prirasta</p> <p>St. dev.</p> <p>1 2</p> <p>37 38</p> <p>1,0 13,6 2,4 13,3</p> <p>9,1 7,6</p> <p>8,3 7,5</p> <p>3,0 2,1</p> <p>3</p> <p>37</p> <p>3,0 15,5</p> <p>7,8</p> <p>8,2</p> <p>2,7</p> <p>Vrijednosti individualnog prirasta</p> <p>Analizom varijance (ANOVA) nije utvrena statistiki znaajna razlika u prirastu izmeu tri lokacije (F = 0,89; P = 0,412).</p> <p>REZULTATIINDEKS KONDICIJE - KOLOVOZ</p> <p> Srednja vrijednost</p> <p>indeksa kondicije poetnog uzorka bila je 19,2N 30 Raspon 12,8 26,7 Srednja vrijednost 19,2 Median 19,1 St. dev. 3,5</p> <p>- RUJAN</p> <p> Utvrena je statistiki znaajnarazlika izmeu indeksa kondicije na pojedinim lokacijama (F = 4,30; P = 0,016) Post hoc testom (Tukey test) utvreno je da je na prvoj lokaciji indeks kondicije bio znaajno vei nego na drugoj i treoj lokaciji (1&gt;2=3).</p> <p>- LISTOPAD</p> <p> Utvrena je statistiki</p> <p>znaajna razlika izmeu vrijednosti indeksa kondicije na pojedinim lokacijama (F = 30,09; P = 0,000) Post hoc testom (Tukey test) utvreno je da je na lokaciji 1 indeks kondicije bio najvii, na lokaciji 2 nii te na na lokaciji 3 najnii (1&gt;2&gt;3).</p> <p>RASPRAVA Rezultat kaveznog naina uzgoja jepoveani unos duika i fosfora te poviena koncentracija metabolikih nusprodukata i organske tvari u blizini uzgajalita Uklanjanjem vika organske tvari poboljava se kvaliteta medija u kojem se uzgaja riba, a dagnjama se osigurava dodatni izvor hrane</p> <p>RASPRAVA Utvreno je da blizina kaveznog uzgojariba nije utjecala na brzinu rasta dagnji Razlozi: sezona ljetni i jesenski period ogranienost probavnog sustava</p> <p>RASPRAVA Znaajne razlike izmeu ispitanih skupina utvrene su kod vrijednosti indeksa kondicije Moemo pretpostaviti kako je tona hipoteza da blizina kaveznog uzgoja utjee na indeks kondicije dagnje Iz poveanja indeksa kondicije na lokaciji udaljenoj 70 m od kaveza u odnosu na najudaljeniju lokaciju u listopadu vidljiv je utjecaj kaveznog uzgoja na ishranu dagnje i na neto veoj udaljenosti od uzgajalita</p> <p>RASPRAVA Istraivanja ukazuju kako kavezni uzgoj riba zasigurno utjee na nain prehrane dagnje Iako poveana koliina hrane u morskoj okolini u ljetnom periodu ne utjee na prirast dagnji ona ipak uzrokuje znaajno poveanje indeksa kondicije Nastavak istraivanja trebao bi pokazati u kojoj mjeri blizina kaveznog uzgoja riba utjee na prirast i indeks kondicije dagnje u zimskom periodu, kada je koliina prirodne hrane u moru uobiajeno niska</p> <p>ZAKLJUCI Uzgoj dagnji na naim prostorima ima dugu</p> <p>tradiciju; tehnologija uzgoja je relativno zastarjela, a proizvodnja niska Uzgajalita riba predstavljaju potencijalno iskoristive lokacije za uzgoj koljkaa i ribe u polikulturi U ljetnom periodu zbog prisutnosti dovoljne koliine prirodne hrane nije uoeno da je blizina kaveznog uzgoja utjecala na brzinu rasta dagnji Razlike uoene u indeksu kondicije upuuju kako poveana koliina hranjivih tvari utjee na poveanje indeksa kondicije dagnje, naroito u mjesecima kada nema dovoljno fitoplanktona u moru</p> <p>KRAJ HVALA NA POZORNOSTI!</p>