Utjecaj Medija Na Drustvo

  • Published on
    02-Dec-2015

  • View
    101

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Utjecaj medija na drutvo</p><p>U Rijeci, 29.05.2012</p></li><li><p>to su to mediji? Medij spremnici, poiljaoci i alati za pohranu ili prijenos </p><p>informacija i podataka, esto sinonim za masovne i informacijske medije.</p><p> Masovni medij sve tehnologije kojima je primjena da prenesu novosti irokoj publici putem masovne komunikacije (televizija, radio, internet, filmovi, glazba ...), takoer izraz za organizacije koje upravljaju tim medijima (televizijske kue, novinske agencije ...).</p><p> Informacijski mediji dio masovnih medija kojima je namjena prenijeti informaciju generalnoj ili ciljanoj publici (novine, magazini, radio ...).</p></li><li><p>Mediji u drutvu Ve dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose </p><p>neki sadraj, ve su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio naeg vlastitog prirodno-umjetnog okruenja. Oni su prijatelji, neprijatelji, oboavani, omraeni. Oni nas uznemiravaju i vesele te prenose neko znanje ili predstavljaju zabavu.</p></li><li><p>Vrste i sadraj medija</p><p>Mediji koji utjeu na dananje drutvo su: tiskani mediji: novine, asopisi i druge tiskovine emitirani mediji: radijski i televizijski programi te </p><p>teletekst internet: internetski portali, elektronike </p><p>publikacije, forumi ...</p></li><li><p>Vrste i sadraj medija Programski sadraji medija</p><p> vijesti, miljenja, obavijesti, poruke i ostale informacije autorska djela umjetno-kulturne vrste znanstveni, obrazovni i informativni sadraji ostale potrebe javnosti</p></li><li><p>Koliko ovjek koristi medije? Radio </p><p> broj radio-prijemnika u kuanstvima je oko 90% oko 60% populacije su redoviti sluatelji radiopostaja najsluanije postaje imaju oko 240 tisua sluatelja dnevno</p><p> Televizija oko 98% kuanstava Hrvatske posjeduje TV prijemnik, a oko 23% </p><p>posjeduje vie od jednog televizijski program svakodnevno prati oko 87% populacije Hrvati prosjeno provode 3.5 sati dnevno pred televizijom</p></li><li><p>Koliko ovjek koristi medije? Novine </p><p> dnevne novine ita oko 80% starijih ljudi proizvodnja i utjecaj opada te ih zamjenjuju elektroniki mediji</p><p> Magazini i asopisi itanost pojedinog magazina u hrvatskoj iznosi najvie 14% populacije gotovo 36% Hrvata uope ne ita asopise</p><p> Internet 2003. godine oko 25% populacije koristi internet 2005. taj se postotak udvostruuje danas se internetom slui oko 80% populacije</p></li><li><p>Koliko ovjek koristi medije? Dnevna koritenost medija 2002. i 2006. godine u Americi:</p></li><li><p>Koliko ovjek koristi medije? Dnevna koritenost novina od 1972. do 2004. godine u </p><p>Americi:</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Od poetka primjene Gutenbergovog tiskarskog stroja 1439. </p><p>godine, mediji postaju dostupni iroj populaciji. Velika publika je izloena istim informacijama na temeljima </p><p>kojih grade predodbu o trenutanome stanju i zbivanjima svoje okoline.</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Herbert Marshall McLuhan</p><p> Kanadski filozof, kritiar, profesor engleske literature, komunikacijski teoretiar.</p><p> njegov rad se smatra temeljem studije teorije o medijima.</p><p> pojam globalnog sela, svijet povezan medijima do ruba apsolutne integracije u jednu cjelinu.</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Razvojem tehnologije iri se dostupnost medija, poevi od </p><p>masovnog tiska pa radio prijemnika sve do televizije koja, kao medij, dominira zadnjih par desetljea.</p><p> U novije vrijeme, sve vie glavnu ulogu izvora informacija preuzima internet.</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Sloboda govora i pravo na informaciju su jedni od </p><p>temeljnih prava svakog ovjeka u suvremenome svijetu.</p><p> Masovni mediji nove generacije lak pristup informacijama te vie izvora pitanje neovisnost i objektivnost medija</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Lak pristup informacijama te vie izvora</p><p> Velika raznolikost vrsta medija ini pristup informacijama laki.</p><p> Velik broj razliitih izvora iste informacije ini informaciju sigurnijom.</p><p> Velik izbor vrsta informacija za zadovoljenje svake potrebe.</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Neovisnost i objektivnost medija</p><p> Autor u nekoj mjeri uvijek unosi svoja miljenja i poglede na situaciju.</p><p> Organizacije masovnih medija sve vie zauzimaju neko stajalite, bilo politiko ili drutveno te prilagoavaju informaciju u svoju korist.</p><p> Utrka za gledanou rezultira neprovjerenim i presenzacionaliziranim informacijama.</p><p> Financijska ovisnost.</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Tiskovni medij</p><p> Senzacionalistiki naslovi dominiraju naslovnicama esto su vanije informacije zasjenjene nebitnim </p><p>dogaajima radi udvaranja iroj publici Lako arhiviranje te pruanje pogleda u prola vremena Specijalizacija odreenome polju informacija</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Radio</p><p> Dominira umjetniko-kulturalni sadraj Senzacionalistike vijesti zasjenjuju relevante </p><p>informacije Lak pristup i efektivno upozorenje za ozbiljne dogaaje</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Televizija</p><p> Jedan od najkoritenijih medija zahvaljujui svome audio-vizualnom nainu predstavljanja informacije</p><p> Uglavnom provjerene informacije Informacije podlone orijentaciji u korist pruatelja Senzacionalizam Velika koliina sadraja Sklon stvaranju ovisnosti</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Internet</p><p> Sloboda govora pojedinaca koji inae ne bi imali medij za izraavanje svojeg miljenja</p><p> Nesigurne informacije Velik broj izvora iste informacije Lak pristup Velika koliina sadraja Neovisniji od ostalih medija</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Cenzura</p><p> Svaka informacija nije primjerena svakoj publici titi odreene skupine od tetnih informacija Vritelji cenzure mogu skriti informacije koje im tete ili </p><p>ne idu u korist iroko prisutna u veini medija Trenutani pokuaji prema potencijalnoj cenzuri </p><p>interneta (S.O.P.A., A.C.T.A. ...)</p></li><li><p>Utjecaj na drutvo Utjecaj medija na odgoj</p><p> kultura edukacija jezik potreba za cenzurom neprimjerenog sadraja ali esti </p><p>neuspjeh u njoj</p></li><li><p>Zakljuak ovjek svoje gledanje na svijet oko sebe oblikuje na temelju </p><p>informacije koje ima o njemu. Kontrolom informacije koja se prua ljudima utjee se na </p><p>njihovu predodbu svijeta. Masovni mediji pruaju lak pristup informacijama te </p><p>povezuju svijet ali takoer namee ljudima odreene stavove.</p><p> Mediji, kao posao, esto dolaze u sukob izmeu pruanja kvalitetne usluge i zarade.</p></li><li><p>Literatura http://en.wikipedia.org http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306926.html http://www.nacional.hr/clanak/113073/marshall-mcluhan-</p><p>prorok-globalnog-sela-u-internetu http://civicyouth.org/PopUps/FactSheets/FS07_MediaUse.pdf</p></li><li><p>Ima li pitanja?</p><p>Utjecaj medija na drutvoto su to mediji?Mediji u drutvuSlide 4Slide 5Koliko ovjek koristi medije?Slide 7Slide 8Slide 9Utjecaj na drutvo:Slide 11Slide 12Slide 13Slide 14Slide 15Slide 16Slide 17Slide 18Slide 19Slide 20Slide 21ZakljuakLiteraturaIma li pitanja?</p></li></ul>