Utjecaj odlagališta

  • Published on
    12-Nov-2015

  • View
    8

  • Download
    2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekologija

Transcript

<ul><li><p>IZVORNI I ZNANSTVENI LANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS</p><p>UDK 630* 116 + 425 (001)</p><p>UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC </p><p>NA ONEIENJE OKOLIA</p><p>IMPACT OF THE PRUDINEC/JAKUEVEC LANDFILL </p><p>ON ENVIRONMENT POLLUTION</p><p>Damir BARI*, Valentina IVANI**</p><p>SAETAK: Neureena odlagalita otpada osnovni su problem zatite okoliau Hrvatskoj. U svezi navedenim, komunalni otpad i odlagalita kao Jakuevecprestavljaju za pojedine gradove iznimno velike trokove. Njihov utjecaj na oko-li je nepovoljan jer uzrokuje zagaenje voda, tla i zraka uz stalnu opasnost zazdravlje ljudi. Poetak rjeavanja problema zapoinje sanacijom neureenihodlagalita otpada. Nakon toga potreban je zaokret u odnosu prema otpadu.Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom sastavni je doprinos svihzakonskih mjera i propisa. U tom sustavu smanjuje se otpad i poveava uporaba,to donosi materijalnu i energetsku korist. Na razini grada Zagreba i cijele drave, u dananjim okolnostima provedba sustava daje viestruku korist u eko-lokom i gospodarskom pogledu. U radu je dan prikaz odlagalita otpada Jaku-evec, koje je sloeni difuzni izvor oneienja i veliki je problem u pogledumogueg tetnog utjecaja na sve elemente okolia, te je sanacija svakako bila neophodna. Zatita podzemnih voda i zatita zraka glavni su razlozi za ureenjeodlagalita. Odlagalite otpada Jakuevec-Prudinec sluilo je kao odlagalitekomunalnog, neopasnog i industrijskog otpada Grada Zagreba i njegove okolice.Nekontrolirano odlaganje otpada na podruju dananjeg odlagalita otpada za-poelo je 1965. godine, a 1995. godine prostor odlagalita zauzima 80 ha. U tomje razdoblju neprimjereno odloeno 4,5 milijuna m3 otpada, a do 2000. godinevolumen odloenog otpada iznosio je 8 milijuna m3. Sanacija neureene deponijeotpada u ureeno sanitarno odlagalite zavrena je krajem 2003. godine. Odla-galite Jakuevec-Prudinec je od 1965. godine do poetka devedesetih godinaprologa stoljea zauzelo i zagadilo gotovo milijun m3 tla (zemljanog materijala)i ozbiljno ugrozilo kakvou pitke podzemne vode. Ovim istraivanjem prikazan jeutjecaj odlagalita na podzemne vode te postupno irenje zagaenja premaistoku, to je potvreno pomicanjem granine linije zagaenja od Jakuevcaprema Mievcu, osobito u vrijeme promjenjivih hidrodinamikih uvjeta u vodo-nosnom sloju. U radu su prikazani rezultati istraivanja uzrono-posljedineveze izmeu odlagalita otpada Jakuevec i zagaenja podzemne vode (vidi slike15). Sastav organskih zagaivala na odlagalitu Jakuevec upuuje na to da jeondje uz komunalni otpad, odlagan i otpad industrijskog podrijetla, koji sadra -va brojne antropogene spojeve koji mogu nepovoljno utjecati na kakvou pod -zem ne vode. Stoga je nuno stalno praenje dominantnih antropogenih spojeva udeponiranom otpadu i procjednim vodama.</p><p>K l j u n e r i j e i : procjedne vode, odlagalini plin, sustav gospodarenjaotpadom, grad Zagreb</p><p>*</p><p>Doc. dr. sc. Damir Bari, Zavod za ekologiju i uzgajanje uma, umarski fakultet Sveuili-</p><p>ta u Zagrebu, Svetoimunska 25, 10 000 Zagreb, E-pota: damir.barcic@zg.htnet.hr </p><p>**</p><p>Valentina Ivani, dipl. ing. agr. ure.krajobraza, E-pota: val.ivancic@gmail.com</p><p>347</p><p>umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359</p></li><li><p>D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359</p><p>348</p><p>1. UVOD Introduction</p><p>U podruju zatite okolia, otpad i odlagalita otpada</p><p>su zasigurno temeljni problem u Hrvatskoj. Naini odla-</p><p>ganja otpada razlikuju se, i neki od njih su povoljniji</p><p>glede ouvanja prirode i sastavnih dijelova okolia; tla,</p><p>zraka i vode. Osnovna podjela odnosi se na ureena i ne-</p><p>ureena odlagalita otpada. Otpad su prema Zakonu o</p><p>otpadu (NN 178/04) tvari i predmeti koje je pravna ili fi-zika osoba odbacila ili odloila, namjerava ih ili mora</p><p>odloiti. Otpad nastaje kao posljedica svih ljudskih ak-</p><p>tivnosti i u svim gospodarskim djelatnostima, a pred-</p><p>stavlja gubitak materijala i energije. Komunalni otpad je</p><p>prema Zakonu otpad iz kuanstva te otpad iz proizvodne</p><p>i/ili uslune djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu</p><p>slian otpadu iz kuanstava. Donosi trokove drutvu</p><p>koje treba osigurati njegovo sakupljanje, prijevoz i od-</p><p>govarajue zbrinjavanje kako bi se smanjili pritisci na</p><p>okoli. Otpad, tj. spojevi i tvari koje nastaju razlaganjem</p><p>uzrokuju emisije u vode, zrak i tlo, koje mogu utjecati na</p><p>zdravlje ljudi i okoli. Koliki e taj utjecaj biti ovisi o</p><p>koliini i svojstvima otpada te o nainu postupanja s</p><p>njim. Gospodarski rast i rastua potronja materijala re-</p><p>zultiraju stalnim porastom koliina otpada koji se biljei</p><p>u svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Go-</p><p>di nja koliina komunalnog otpada u Hrvatskoj je 1,2</p><p>mi lijuna tona, 279 kg komunalnog otpada po stanovniku</p><p>(R a d o v i i N u j i , 2003). Jedan od glavnih ciljeva u</p><p>tom smislu je smanjivanje i bolje iskoritavanje (opo-</p><p>raba) otpada. Stoga je uveden i novi nain na teorijskoj,</p><p>a kasnije i na praktinoj razini u postupanju s otpadom,</p><p>sustav gospodarenja otpadom. Sustav obuhvaa mjere</p><p>za smanjivanje i cjelovito gospodarenje s otpadom (M i -</p><p>l a n o v i et al. 2002). Gospodarenje otpadom uvijek</p><p>tre ba zapoeti mjerama sprjeavanja i smanjivanja na-</p><p>stanka otpada te postupanja s otpadom po gospodarskim</p><p>naelima. Prema P o t o n i k u (1997) takav pristup ute-</p><p>meljen na naelima odriva razvoja sadran je u cjelovi-</p><p>tom gospodarenju otpadom kroz koncept (I.V.O.)</p><p>Izbjegavanja (smanjenje) otpada, Vrednovanja (korite-</p><p>nje) neizbjenog otpada, Odstranjivanje (obrada i odla-</p><p>ganje) ostatnog otpada. </p><p>U tu svrhu poduzimaju se akcije: sakupljanja, privre-</p><p>menog skladitenja, obraivanja, materijalnog, biolo-</p><p>kog i energetskog iskoritavanja s predobradom i</p><p>obradom odvojeno sakupljnog otpadnog materijala,</p><p>zatim otvaranje, zatvaranje i saniranje graevina nami-</p><p>jenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom oneienih</p><p>povrina. Kod ve nastaloga otpada treba odabrati opti-</p><p>malnu metodu obrade ili konanoga zbrinjavanja, koja</p><p>e proizvesti najmanji rizik za ljudsko zdravlje i okoli.</p><p>Na primjer, odlaganje moe imati potencijalno velik</p><p>utjecaj na vode i tlo zbog tekih metala u procjednim vo-</p><p>dama (B a r i et al. 2005), na zrak zbog emisije me-</p><p>tana, posebno ako se otpad odlae na nekontrolirana i</p><p>neureena odlagalita. Nastajanje otpada treba proma-</p><p>trati kao dio sveukupnog materijalnog ciklusa, kako bi</p><p>se mogle odabrati najbolje mogunosti glede smanjiva-</p><p>nja oneienja i kako bi se izbjeglo prebacivanje </p><p>nastanka otpada iz jednoga dijela ciklusa u drugi. Opti-</p><p>miranje koritenja prirodnih bogatstava i smanjenje na-</p><p>stanka otpada postie se poveanjem uinkovitosti</p><p>proizvodnje te promjenama potroakih navika. Naa-</p><p>lost u Hrvatskoj jo nema razvijenih odgovarajuih stati-</p><p>stika koje bi omoguile praenje indikatora povezanih s</p><p>materijalnim tokovima, niti se koja institucija sustavno</p><p>bavi ovim pitanjima.</p><p>1.1. Odlagalita otpada LandfillsOdlagalite otpada (deponija, smetlite) je graevina</p><p>namijenjena za trajno odlaganje otpada, kao organi zirane</p><p>komunalne djelatnosti. U sklopu odlagalita ot pada</p><p>mogu se nalaziti i graevine za skladitenje te obra iva-</p><p>nje otpada. Odlagalita se mogu podijeliti prema katego-</p><p>rijama, odnosno pravnom statusu, veliini, vrstama</p><p>odloenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoli i</p><p>opremljenosti.</p><p>Aktivna odlagalita prema S c h a l l e r i S u b a i </p><p>(2004), te F u n d u r u l j i i M u i n i u (2004) mogu se</p><p>razvrstati u pet kategorija na temelju pravnog statusa (po-</p><p>sjedovanje lokacijske, graevinske i uporabne dozvole):</p><p>1. Legalna ureena odlagalita otpada su graevine za(trajno) odlaganje otpada, predviene odgovaraju-</p><p>im prostorno-planskim dokumentima i sagraene u</p><p>skladu s vaeim propisima, a rade uz odobrenje na-</p><p>dlenog tijela na temelju provedene procjene o utje-</p><p>caju na okoli te ishoenih dozvola. Razlikuju se:</p><p>1a potpuno legalizirana ureena odlagalita koja</p><p>posjeduju sve tri dozvole, 1b djelomino legalizi-</p><p>rana ureena odlagalita koja raspolau barem jed-</p><p>nom dozvolom, a u fazi su ishoenja preostalih, </p><p>1c ureena odlagalita u postupku legalizacije</p><p>koja nemaju nijedne dozvole, ali su zapoela postu-</p><p>pak ishoenja prve od njih (lokacijska dozvola)</p><p>2. Slubena odlagalita otpada su velika odlagalita nakoja komunalna poduzea ili koncesionari na teme-</p><p>lju odluke nadlenog tijela lokalne uprave i samou-</p><p>prave redovito i organizirano dopremaju i odlau</p><p>komunalni otpad. Nisu opremljena ureenom grae-</p><p>vinom za odlaganje otpada i ne posjeduju nijednu od</p><p>potrebnih dozvola. Uspostavljen je samo djelomian</p><p>nadzor i provode se neke mjere zatite okolia. Pred-</p><p>viena su dokumentima prostornog ureenja.</p><p>3. Odobrena odlagalita djeluju na temelju odgovara-jueg odobrenja nadlenog tijela lokalne samou-</p><p>prave. Na njih otpad dovoze manji koncesionari ili</p><p>sami proizvoai otpada. Nisu opremljena uree-</p></li><li><p>D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359</p><p>349</p><p>1.2. Odlagalita i zatita okolia Landfills and environmental protection</p><p>nim graevinama, nisu predviena dokumentima</p><p>prostornog ureenja.</p><p>4. Dogovorna odlagalita otpada su, uglavnom, neure-eni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu</p><p>predvieni odgovarajuim prostorno-planskim do-</p><p>kumentima i za koje nije proveden postupak pro-</p><p>cjene utjecaja na okoli. Ona ne raspolau nijednom</p><p>od neophodnih dozvola, ali djeluju uz znanje ili u</p><p>dogovoru s lokalnom samoupravom. Uglavnom nisu</p><p>u sustavu slubeno organiziranog dovoza otpada ov-</p><p>latenih osoba, na tim lokacijama otpad se povre-</p><p>meno poravnava i prekriva inertnim materijalom.</p><p>5. Divlja odlagalita otpada smetlita su manji ne-ureeni prostori koji nisu predvieni za odlaganje</p><p>otpada, a formirali su ih najee graani bez pret-</p><p>hodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspo-</p><p>lau nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo</p><p>djelovanje, a otpad uglavnom individualno dovoze</p><p>graani, bez ikakvih mjera zatite i nadzora.</p><p>Osnovni elementi kod izgradnje ureenog odlagali-</p><p>ta otpada su: 1. Temeljno tlo, 2. Temeljni zatitni sus -</p><p>tav, 3. Tijelo odlagalita, 4. Zavrni pokrov, 5. Sustav</p><p>za otplinjavanje.</p><p>U izvedbi ovih elemenata koriste se sljedei geosin-</p><p>tetski materijali:</p><p>1. Geotekstili polimerni materijali za razdvajanje</p><p>dva geomehaniki razliita materijala, za filtriranje</p><p>i dreniranje, za zatitu drugih geosintetika.</p><p>2. Geomree polimerni materijali koji slue za armi-</p><p>ranje, zatitu od erozije.</p><p>3. Geomembrane nepropusne polimerne folije koje</p><p>slue za sprjeavanje prolaza tekuina ili plinova.</p><p>4. Geokompoziti - razliiti geosintetiki materijali koji</p><p>se koriste za dreniranje.</p><p>Svakim se danom tone komunalnog otpada odlau na</p><p>ve prepune deponije ili se nelegalno odlau na divlja</p><p>odlagalita. Odlagalita otpada su mjesta na kojima se</p><p>otpad vremenom potpuno neutralizira, razgradi i mine-</p><p>ralizira, a da se pritom odvijaju vie ili manje intenzivni</p><p>kemijski, fizikalni i mikrobioloki procesi razgradnje,</p><p>pri emu se oslobaa vodena para, razliiti plinovi i </p><p>toplina. Intenzitet tih procesa ovisi o sastavu otpada, sa-</p><p>draju vlage, udjelu i vrsti organskih tvari, nainu odla-</p><p>ganja otpada, gradnji odlagalita, te o meteorolokim</p><p>imbenicima. Odlagalite otpada Jakuevec sloeni je</p><p>difuzni izvor oneienja i veliki je problem u pogledu</p><p>mogueg tetnog uinka na sve elemente okolia, te je</p><p>sanacija koja je provedena svakako bila neophodna. Po-</p><p>vezanost oneienja zraka i tetnih uinaka na zdravlje</p><p>ljudi tema su mnogobrojnih epidemiolokih studija, a</p><p>sve je vea pozornost usmjerena upravo nastanku </p><p>subkroninih i malignih bolesti pri niskim razinama</p><p>oneienja, ali i pri dugotrajnoj izloenosti. Osim one-</p><p>ienja zraka, eluat je u svakom sluaju izvor problema</p><p>na odlagalitima. Eluat je zagaena procjedna voda (fil-</p><p>trat) deponija koja se procijedila kroz slojeve odloenog</p><p>otpada i na taj nain prikupila velike koliine otopljenih</p><p>i suspendiranih tvari, ukljuujui proizvode biokemij-</p><p>skih reakcija (M i l a n o v i , 1992).</p><p>Razvoj urbanizacije i industrijalizacije utjecao je na</p><p>poveanje problema sakupljanja i dispozicije vrstih</p><p>otpadaka. Rjeavanje tog problema utjee na zdravlje</p><p>ljudi kao i kvalitetu ovjekova okolia. Izravne opasno-</p><p>sti su: irenje toksinih tvari i plinova, zatim bakterija,</p><p>virusa, plijesni, opasnost nastanka poara uslijed depo-</p><p>nijskih plinova. Neizravne opasnosti predstavlja ire-</p><p>nje neugodnih mirisa, praine i pojava glodavaca, ptica</p><p>i kukaca osobito na neureenim odlagalitima. Nekon-</p><p>trolirana smetlita trebaju se ili napustiti uz sanaciju, ili</p><p>sanirati za daljnju uporabu. Daljnje odlaganje putem</p><p>deponiranja zahtijeva poznavanje razliitih postupaka</p><p>koji omoguuju pravilno planiranje, projektiranje, iz-</p><p>gradnju i eksploataciju deponija uz kontrolu njegovog</p><p>utjecaja na ovjekov okoli. Najveu opasnost pred-</p><p>stavljaju otpaci odloeni na divljim, nekontroliranim</p><p>odlagalitima, gdje dolazi do zagaenja gotovo svih di-</p><p>jelova ovjekova okolia, posebno voda, povrinskih i</p><p>podzemnih. Na taj nain odlagalite otpada predstavlja</p><p>izravnu opasnost za zdravlje ljudi. Danas se nastoji sve</p><p>vie primijeniti model sanitarnog deponija uz sve veu</p><p>primjenu reciklae tj. odvajanja korisnog otpada i to na</p><p>mjestima njegovog nastanka, a koji se tada koristi kao</p><p>sekundarna sirovina.</p><p>Pravilno projektiranje i izgraene deponije pred-</p><p>stavljaju objekte koji daju najveu sigurnost glede tet-</p><p>nog utjecaja na okoli, uz uvjet da su provedene sve</p><p>mjere vezane uz planiranje, realizaciju, eksploataciju i</p><p>ureenje. Budui da deponije egzistiraju na otvorenom,</p><p>izloene su atmosferskim utjecajima, a s izgradnjom</p><p>deponije nastoji se to manje naruiti prirodna ravno-</p><p>tea u okoliu. Stoga je potrebno provesti i niz preven-</p><p>tivnih mjera koje su povezane s problematikom voda,</p><p>bilo kao zatita od tetnog djelovanja ili zatita voda od</p><p>zagaenja. Osnovni problemi odlagalita su procjedne</p><p>vode i stvaranje deponijskog plina.</p></li><li><p>D. Bari, V. Ivani: UTJECAJ ODLAGALITA OTPADA PRUDINEC/JAKUEVEC NA ONEIENJE ... umarski list br. 78, CXXXIV (2010), 347-359</p><p>350</p><p>Procjedne vode izravno ugroavaju povrinske i </p><p>pod zemne vode na podruju i u okolici odlagalita.</p><p>Procjedne vode mogu biti oneiene organskim tva-</p><p>rima i zasiene anorganskim spojevima. U njima se </p><p>nalaze nedoputene koncentracije koliformnih i pato-</p><p>genih bakterija, zatim mogue su koncentracije cija-</p><p>nida, te soli tekih metala. Jedna od mjera zatite je da</p><p>se filtrat ne uputa u podzemne vode prije nego se on</p><p>proisti. Filtrat se moe uputati u podzemne vode</p><p>preko zona aeracije koje predstavljaju prirodne filtre ili</p><p>se pak moe vriti uputanje filtrata u dublje hidrogeo-</p><p>loke slojeve preko upojnih bunara, ali samo ako za to</p><p>postoje povoljni uvjeti.</p><p>Zatita podzemnih voda obavlja sei ureenjem ne-</p><p>propusne podloge deponija i odvodnjom filtrata do naj-</p><p>nieg mjesta, odakle se odvodi na tretman. Sve to ovisi</p><p>o lokaciji na kojoj se nalazi deponija, tj. o geolokoj</p><p>podlozi. Stoga bi kod izrade deponije trebalo voditi ra-</p><p>una da se ona locira tamo gdje nije potrebna izgradnja</p><p>umjetne nepropusne podloge, a ako to nije sluaj, po-</p><p>trebno je postaviti umjetnu zatitu za spreavanje do-</p><p>tjecanja bonih voda sa zonom deponiranja, ime se</p><p>ujedno i sprjeava zagaenje podzemnih voda. Veliki</p><p>problemi javljaju se u ravniarskim podrujima, na ve-</p><p>likim aluvi...</p></li></ul>

Recommended

View more >