Utjecaj pretilosti na motoričke sposobnosti učenika

  • Published on
    29-Jun-2015

  • View
    656

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

natjecanje smotra radova istraivakih biologija pretiost uenici utjecaj debljina BMI

Transcript

<p>Samostalni istraivaki rad za dravno natjecanje i smotru mladih biologa 2010. Viktorija Peria (VIII.) Tina Pei (VIII.) Sanka Mati Stipaniev, prof. </p> <p>Utjecaj pretilosti na motorike sposobnosti uenika</p> <p> OISTAVELIKA 22214ISTAVELIKA 022489011 IBENSKOKNINSKAUPANIJA</p> <p>Sadraj poglavlja</p> <p>Stranica Uvod Obrazloenje teme Materijal i metode rada Rezultati Rasprava Zakljuci Saetak Popis literature 3 4 6 10 16 17 18 19</p> <p>2 </p> <p>1. UVOD</p> <p>Jo od vremena renesanse debljina je bila pokazatelj dobroga materijalnog i socijalnog statusa, a nekima ak i simbol ljepote. No doba renesanse daleko je iza nas, a debljina kolske djece sve vie poprima epidemijske razmjere. Pretilost je posljedica neravnotee izmeu unosa i potronje energije, tj. u tijelo se unosi vie energije nego to je zaista treba.Viak energije u tijelu se pretvara u tjelesnu mast i pohranjuje u masne stanice. Jedan od pokazatelja stupnja uhranjenosti je indeks tjelesne masa. Indeks tjelesne mase predstavlja omjer tjelesne teine i tjelesne visine, a rauna se tako da se teina izraena u kilogramima podijeli s kvadratom visine u metrima. Vrijednost indeksa tjelesne mase ovisi o spolu i dobi djece. Za razliitu interpretaciju rezultata indeksa tjelesne mase kod djece i mladei navode se dva razloga: raspored tjelesne masnoe se mijenja s godinama raspored tjelesne masnoe je drukiji u djeaka i djevojica( Whitaker RC, 1997.) Tablica 1. Vrijednost BMI kod djece (Dega,2003.) Dob djeteta/ godine 11 12 13 14 Djeaci 16,0 - 19,0 16,5 - 19,7 17,0 - 20,5 17,6 - 21,2 Djevojice 16,0 - 19,5 16,5 - 20,2 17,1 - 21,0 17,6 - 21,7</p> <p>3 </p> <p>15</p> <p>18,3 -2 2,0</p> <p>18,2 - 22,3</p> <p>Pretila djeca imaju obino slabije sposobnosti u aktivnostima koje ukljuuju pokretanje ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i brzini pokreta udova. Pretila djeca izbjegavaju igre u kojima je potrebna vea tjelesna aktivnost, a time nastaje zatvoreni krug. Smanjena tjelesna aktivnost dovodi do smanjenog razvoja motorikih sposobnosti to utjee na daljnje smanjenje tjelesne aktivnosti koja rezultira dodatnim debljanjem.( Basaldua 2008.) Suvremen i brz nain ivota utjee na njegovu kvalitetu, ali i na nain prehrane. U mladih se esto nalaze poremeaji prehrane ili nepravilan odnos prema hrani premalo voa, povra i mlijenih proizvoda, premalo redovitih obroka. Uzrokom prekomjerne tjelesne teine moe biti bilo koji imbenik, sam ili vie njih u kombinaciji: prevelik unos hrane premala tjelesna aktivnist utjecaj socijalnih i psiholokih imbenika poremeaji metabolizma genetska predispozicija uzimanje nekih lijekova i hormona imbenici rizika za pretilost u djetinstvu su: prekomjerna teina jednog ili oba roditelja potekoe s kontrolom apetita prevelika teina u odnosu na visinu za dob porast tjelesne teine vie no to to dozvoljava krivulja rasta</p> <p>4 </p> <p>Roditelji imaju bitnu ulogu u stvaranju ili sprjeavanju nepoeljnih prehrambenih navika. Prirodna prehrana dojenjem moe ve u dojeneta pomoi stvaranju pravilnog mehanizma kontrole gladi i sitosti. Dijete ne treba nagraivati ni podmiivati slatkiima, a za utaivanje ei puno je zdravija voda od slatkih sokova. U kolskog djeteta roditeljska kontrola je sve slabija, ali i nadalje se mogu slijediti jednostavna pravila: jesti koliko je dovoljno baviti se tjelesnom aktivnou izbjegavati magine dijete pomoi na svaki nain pri savladavanju stresa.(Cigler,2003.)</p> <p>5 </p> <p>2. OBRAZLOENJE TEME</p> <p>Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece loije u odnosu na populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema spolu. Rad predstavlja rezultat istraivanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59 djece koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda nae kole. Izvreno je mjerenje morfolokih karakteristika (visina i teina ) i razliitih motorikih sposobnosti ( brzina, snaga, vrijeme reakcije i ravnotea mjereni na improviziranoj Kistler Quattro jump force platformi ). Za svako dijete je izraunat indeks tjelesne mase, te je pojedinano svaki ispitanik uvrten u pojedinu skupinu prema stupnju uhranjenosti (nedovoljno uhranjeni, normalno uhranjeni i pretili). U tu svrhu se koristila tabilica BMI za dob i spol. Za oekivati je da e znatno loije motorike sposobnosti imati pretila djeca neovisno o spolu. Na osnovu rezultata bi se mogla razmotriti mogunost ukljuivanja takve djece u razliite izvannastavne aktivnosti u one sportove za koje imaju tjelesne predispozicije.</p> <p>6 </p> <p>3. MATERIJAL I METODE RADA</p> <p>Uzorak se sastojao od 59 uenika koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda nae kole. Prije poetka istraivakog rada zatraena je dozvola roditelja za odobrenje da se djeca ukljue u istraivanje. 59 uenika od ukupno 63 uenika viih razreda nae kole ukljueno je u istraivaki rad. Tablica 2. Uzorak ispitanika prema spolu i sportskim aktivnostima N= 59 Spol Izvankolske aktivnosti Djevojice 59,33% sportske 0% Djeaci 40,67% 79,17%</p> <p>Iz tablice je vidljivo da je u istraivanju sudjelovalo vie djevojica nego djeaka, ali su djeaci ee ukljueni u izvankolske sportske aktivnosti za razliku od djevojica. Djeci koja su podvrgnuta testiranju mjerene su morfoloke karakteristike (visina i tjelesna teina) , koriteni za izraunavanje indeksa tjelesne mase. Da bi se testirala sposobnost ravnotee ispitanika koritena su dva testa na platformi za ravnoteu te jedan stojei test za ravnoteu sa zatvorenim oima. Test lateralnog otklona - ispitanik stane na balansnu dasku sa stopalima postavljenima paralelno sa pivotom ploe.Mjerenje vremena zapoinje kada je ispitanik spreman, pusti ruke od potpore i</p> <p>7 </p> <p>zavrava kada jedna od strana ploe dotakne pod ili kada ispitanik na neki drugi nain izgubi ravnoteu.Zabiljeen je najbolji od tri pokuaja. (Slika 1.)</p> <p>Slika 1. Test lateralnog otklona Test otklona naprijed nazad, se izvodi na isti nain kao i test lateralnog otklona samo to ispitanik postavlja stopalo okomito na pivot ploe.(Slika 2.)</p> <p>Slika 2. Test otklona naprijed nazad Test ravnotee na jednoj nozi- ispitanik stane zatvorenih oiju na jednu nogu, a druga noga mu je podignuta. Cilj testa je stajati u tom poloaju 30 sekundi u minimalnom8 </p> <p>broju pokuaja. Ako ispitanik uspije stajati u toj poziciji 30 sekundi rezultat je jedan. Ako izgubi ravnoteu vrijeme se zaustavlja i nastavlja tek nakon to ponovno uspostavi ravnoteu zatvorenih oiju. Za svaki prekid rezultatu se dodaje jedan bod. Test repetitivnih pokreta nogu-u ovom testu ispitanik mora napraviti to vie naprijednatrag izmjena nogu skokom preko linije nacrtane na podu. Test traje 15 sekundi i broj promjene nogu je zabiljeen.</p> <p>9 </p> <p>4. REZULTATI</p> <p>Prvo smo odredili morfoloke karakteristike, teinu i visinu, koje su nam posluile da izraunamo ITM. Prema dobivenim podatcima odredili smo postotak pretile djece u naoj koli. Uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo sljedee podatke: 70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo premalu tjelesnu masu. Poveanu tjelesnu masu koja moe ukazivati na preddebljinu je imalo 15% djece dok je zapanjujui broj od ak 8% pretilih.</p> <p>Stupanjuhranjenosti5 9 normalno neuhranjeni4 preddebljina9 pretili 41</p> <p>4</p> <p>Slika 3. Stupanj uhranjenosti ispitanika Udio pretilih djeaka je puno vei nego udio pretilih djevojica u svim dobnim kategorijama. Najvei postotak pretilih se javlja kod djeaka osmog razreda. Postavlja</p> <p>10 </p> <p>se pitanje to je tome uzrok, da li uzrok treba traiti u druenju s kompjuterom i televizijom. To pitanje ostavit emo za neka druga istraivanja.Brojispitanika Visinacm Masakg ITM 24djeaka 162.3 56.41 21.20 35djevojica 160.7 52.78 20.19</p> <p>Tablica 1. Prosjena visina, teina, te indeks tjelesne mase ispitanika U tablici 2 moemo vidjeti stupanj uhranjenosti djece prema indeksu tjelesne mase podijeljeno po dobu i spolu.Iz tablice se vidi da je navei postotak pretilih javlja kod uenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojica nemamo pojavu pretilnosti niti u jednoj dobnoj skupini. Najvei broj uenika s poveanom tjelesnom masom javlja se kod uenika estoga i uenica petoga razreda. Najvei postotak neuhranjene djece je kod uenika osmoga razreda i uenica petoga razreda, a onih normalno uhranjenih kod uenika sedmoga i uenica osmoga razreda s veim postotkom kod djevojica. DOB I SPOL ( % ) Stupanj uhranjenosti prema ITM-u 5r. M Neuhranjeni Normalna uhranjenost Poveana tjelesne masa Pretili 17 49 17 17 5r. 25 50 25 0 6r. M 12 52 24 12 6r. 12.5 75 7r. M 0 60 7r. 8 84 8 0 8r. M 20 40 20 20 8r. 0 91 9 0</p> <p>12.5 20 0 20</p> <p>11 </p> <p>Tablica 2 Stupanj uhranjenosti uenika prema ITM podijeljen po spolu i razredu u postotcima</p> <p>Sljedei na korak je bio povezati vrijednost indeksa tjelesne mase i bavljenja sportom. Naime, indeks tjelesne mase se uope statistiki ne razlikuje znaajno izmeu djece koja se bave sportom i onih koji se ne bave. Taj podatak nas navodi na zakljuak da osim tjelesne aktivnosti kljunu ulogu u odravanju normalnog stupnja uhranjenosti ima prehrana i nain provoenja slobodnog vremena izvan kole. Zanimalo nas je razlikuju li se mjerene motorike sposobnosti u djece poveane tjelesne mase od onih normalnog stupnja uhranjenosti te na koje od mjerenih motorikih sposobnosti poveana masa znaajnije utjee i u kojoj mjeri.Djevojice Srednja vrijednost Repetitivni pokreti nogu(n) Lateralni otkloni(s) Naprijed 3.29 natrag otkloni(s) Ravnotea 3 1 7 3 1 10 1.32 11.73 4.09 1.89 64.05 3.11 1.07 14.22 4.27 1.06 62.03 22 15 30 Minimum Maksimum Djeaci Srednja vrijednost 23 9 32 Minimum Maksimum</p> <p>12 </p> <p>u 30 sek(n)</p> <p>Tablica 3. Osnovni pokazatelji mjerenih motorikih sposobnosti</p> <p>Iz tablice se moe zakljuiti da kada smo promatrali mjerene motorike sposobnosti u cjelini, stupanj uhranjenosti znaajnije smanjuje odreene motorike sposobnosti u djeaka nego u djevojica.30 25 20 15 djevojice 10 5 0 neuhranjeni normalno uhranjeni poveana tjelesnateina pretili djeaci</p> <p>Slika 4. Rezultati repetitivnih pokreta nogu prema stupnju uhranjenosti</p> <p>Iz prikazanih grafova je vidljivo da je kod djeaka pretila skupina imala najloije rezultate. Kod djeaka skupina niske tjelesne teine ima loije vrijednosti od normalno uhranjenih.</p> <p>13 </p> <p>7 6 5 4 3 2 1 0 neuhranjeni normalno uhranjeni poveanatjelesna teina pretili djevojice djeaci</p> <p>Slika 5. Rezultati za lateralni otklon prema stupnju uhranjenosti4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 Category1 Category2 Category3 Category4 djevojice djeaci Series3</p> <p>Slika 6. Rezultati za naprijed-natrag otklon prema stupnju uhranjenosti</p> <p>14 </p> <p>4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 0,5 0 Category1 Category2 Category3 Category4 djevojice djeaci Series3</p> <p>Slika 7. Rezultati za ravnoteu u 30 sek. Iz ovih grafikona je vidljivo da pretili uenici imaju neto loije rezultate od normalno uhranjenih na testovima ravnotee. Djevojice s poveanom tjelesnom masom imaju bolje rezultate u oba testa otklona</p> <p>15 </p> <p>5. RASPRAVA</p> <p>Prema dobivenim podatcima uvidom u odnos indeksa tjelesne mase i dobi dobili smo sljedee podatke: 70% djece su bili normalno uhranjeni , dok je 6 % djece imalo premalu tjelesnu masu. Poveanu tjelesnu masu koja moe ukazivati na preddebljinu je imalo 15% djece dok je zapanjujui broj od ak 8% pretilih. Udio pretilih djeaka je puno vei nego udio pretilih djevojica u svim dobnim kategorijama. Najvei postotak pretilih javlja kod uenika sedmog i osmoga razreda, dok kod djevojica nemamo pojavu pretilnosti niti u jednoj dobnoj skupini. Najvei broj uenika s poveanom tjelesnom masom javlja se kod uenika estoga i uenica petoga razreda. Najvei postotak neuhranjene djece je kod uenika osmoga razreda i uenica petoga razreda, a onih normalno uhranjenih kod uenika sedmoga i uenica osmoga razreda s veim postotkom kod djevojica. Kada smo promatrali mjerene motorike sposobnosti u cjelini, stupanj uhranjenosti znaajnije smanjuje odreene motorike sposobnosti u djeaka nego u djevojica. Kod djeaka pretila skupina je imala najloije rezultate, dok kod djeaka skupina niske tjelesne teine ima loije vrijednosti od normalno uhranjenih. Pretili uenici imaju neto loije rezultate od normalno uhranjenih na testovima ravnotee. Djevojice s poveanom tjelesnom masom imaju bolje rezultate u oba testa otklona.</p> <p>16 </p> <p>6. ZAKLJUCI</p> <p>Na poetku naeg istraivakog rada za oekivati je da e znatno loije motorike sposobnosti imati pretila djeca neovisno o spolu. Nakon uvida u sve rezultate moemo rei da se rezultati naeg istraivakog rada razlikuju od rezultata istraivanja</p> <p>provedenih prije. Svi slini radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno loije motorike sposobnosti imaju djeca s poveanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.). Rezultati naeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene motorike sposobnosti djevojica u odnosu na djeake iste dobi. Djeca bi se trebala ukljuivati u sportkske aktivnosti u kojima zbog svojeg izgleda i loijih sposobnosti se nee osjeati loije. U redukciji tjelesne mase najvanije je provoditi aktivnosti aerobnog tipa, te bi djecu trebalo ukljuivati u plivanje, ples, tranje...U ovim sportskim aktivnostima razlike izmeu pojedinaca su manje vidljive pa e moda i program biti vie motivirajui. Stoga na zakljuak je da sportski programi koji se nude u kolama morali bi sadravati i aktivnosti u kojima se djeca poveane tjelesne mase nee osjeati nedovoljno sposobnima, a moda ak i neke sportove u kojima je bitna ravnotea kao pokazatelj koji je najmanje pod utjecajem tjelesne masa.</p> <p>17 </p> <p>7. SAETAK</p> <p>Pretila djeca imaju obino slabije sposobnosti u aktivnostima koje ukljuuju pokretanje ili podizanje vlastite tjelesne mase, ali su pokazala dobre rezultate u snazi, koordinaciji i brzini pokreta udova. Cilj ovoga rada bio je utvrditi koje su sposobnosti kod pretile djece loije u odnosu na populaciju djece normalnog indeksa tjelesne mase (ITM), te da li postoje razlike prema spolu. Rad predstavlja rezultat istraivanja provedenog 2009. godine na uzorku od 59 djece koji su polaznici 5, 6, 7 i 8-og razreda nae kole. Nakon uvida u sve rezultate moemo rei da se rezultati naeg istraivakog rada razlikuju od rezultata istraivanja provedenih prije. Svi slini radovi do sada su potvrdili hipotezu da znatno loije motorike sposobnosti imaju djeca s poveanom tjelesnom masom ( Volver ,2000.). Rezultati naeg rada su pokazali manji utjecaj indeksa tjelesne mase na mjerene motorike sposobnosti djevojica u odnosu na djeake iste dobi.</p> <p>18 </p> <p>8. LITERATURA</p> <p>1. Alebi I, Vranei D. Hrana pod povealom. Profil 2006; 135 143. 2. Antoni Dega K, Kai Rak A, Mesaro Kranjski E, Petrovi Z, Capak K. Stanje uhranjenosti i prehrambene navike kolske djece u Hrvatskoj. Pead Croat 2004; 48(1) : 9-15. 3. Basaldua N, Chiquete E. Common predictors of excessive adiposity in children from a region With high prevalence of overweight. Ann Nutr Metab 2008; 52(3): 227232. 4. Kiefer I, Kunze M. Mravljenje. Medicinska naklada Zagreb 2005; 10-18. 5. Volver A, Viru A, Viru M. Improvement of motor abilities in pubertal girls. J Sports Med Phys Fitness 2000; 40(1): 17-25. 6. Whitaker RC, Whright JA, Pepe MS, Seidel KD, Dietz WH. Predicting obesity in young adulthood from childhood and parental obesity. New E...</p>