Utjecaj Prometa Na Razvoj Gospodarstva

  • Published on
    19-Dec-2015

  • View
    69

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekonomija

Transcript

SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADINEKONOMSKI FAKULTET ZAGREBZAJEDNIKI PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Ivan Majurec

UTJECAJ PROMETA NA RAZVOJ GOSPODARSTVAZAVRNI RAD

Varadin, 2012.

SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADINEKONOMSKI RAKULTET ZAGREBZAJEDNIKI PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Ivan MajurecRedoviti studentBroj indeksa: 38489/09-RSmjer: Ekonomika poduzetnitvaPreddiplomski studij

UTJECAJ PROMETA NA RAZVOJ GOSPODARSTVAZAVRNI RAD

Mentor:Dr. sc. Vladimir Kovca, vii asistent

Varadin, svibanj 2012.

Sadraj

1.Uvod22.Pojam i podjela prometa32.1. Pojam prometa32.2. Podjela prometa52.2.1. Teritorijalni promet i transport52.2.1.1. Nacionalni promet i transport52.2.1.2. Meunarodni promet i transport52.2.2. Promet prema predmetu prometovanja62.2.2.1. Teretni promet i transport62.2.2.2. Putniki promet i transport72.2.2.3. Specifini promet i transport72.2.3. Promet i transport prema mediju koji se koristi82.2.3.1. Vodni promet i transport82.2.3.2. Kopneni promet i transport82.2.3.3. Zrani i telekomunikacijski promet93. Ekonomski znaaj prometa103.1. Teretni promet i ekonomski razvoj103.2. Potronja energije u prometu143.3. Meunarodna razmjena183.4. Okoli i promet204. Stupanj razvoja prometa i gospodarski razvoj224.1. Stupanj motorizacije i prometna infrastruktura234.2. Prijevozni rad254.3. Zaposlenost u prometu265. Razvoj prometa u Hrvatskoj i utjecaj na gospodarstvo285.1. Geografski poloaj i prometni potencijali Hrvatske305.2. Prometna strategija Republike Hrvatske325.2.1. Planirane investicije prometne strategije Republike Hrvatske345.3. Promet i ostale gospodarske djelatnosti375.3.1. Promet i primarne djelatnosti375.3.2. Promet i sekundarne djelatnosti385.3.3. Promet i tercijarne djelatnosti396. Zakljuak407. Literatura41

1. Uvod

U uvodnom razmatranju posebna panja skrenuta je na korelaciju prometa i gospodarskog razvoja, kroz obiljeja prometa, oblika veza izmeu prometa i gospodarstva te prikaz stvarnih podataka prometnog udjela u gospodarstvu.Prvo bitno obiljeje prometa jest prijevozna usluga koja nastaje premjetanjem ljudi i robe, kojim kao usluga stvara korisni uinak. Drugo, meuovisnost prometne potranje i drutveno-gospodarskog razvitka koja se temelji na gospodarskoj aktivnosti. Porastom zaposlenosti, broja stanovnitva, dohotka, proizvodnje, raste potranja za prometom kao nezaobilaznim imbenikom povezivanja proizvodnje s potronjom. Ulaganjem u neprometne sektore izazvat e ekspanziju u gospodarstvu i poveati potranju za prometnim uslugama. Isto tako, porast gospodarske aktivnosti ovisi o veliini i kvaliteti prometnih kapaciteta. Komplementarnost i konkurentnost pojedinih prometnih grana pozitivno utjee na razvoj samog prometa i prometne usluge. Povezujui velike udaljenosti kroz vie etapa dolazi do mijeanja prijevoznih sredstava i usluga (komplementarnost), prevladavajui tako prostornu i vremensku prepreku. Konkurentnost se najvie oituje kroz trokove prijevoza uzrokovanih ne samo duljinom puta, teretom, terenskim uvjetima ve i tarifnom politikom, stimulirajui tako jednu vrstu prometa u nekom segmentu i pretvarati je u vie gospodarski isplativom. Utjecaj na drutveno ekonomski razvoj preko razmjetaja stanovnitva i trajnih promjena u namjeni povrina pridonosi unutranjem i regionalnom razvoju stvarajui i razvijajui tako prometnu mreu potrebnu za poveanu ekonomsku aktivnost. Najupadljiviji primjer je izgradnja radijalnih i zaobilaznih cesta u blizini velikih gradova, tako su te ceste omoguile razvitak okolnih povrina. Uz pozitivne i stimulacijske utjecaje prometa na gospodarstvo sve vie panje se pridodaje zatiti okolia i negativnom utjecaju na ljudsku okolinu. Buka, oneiavanje zraka i vodotoka, prometne nesree, naruavanje prirodnog krajolika su neka od vanijih tetnih utjecaja na okoli i ljudsku okolinu. [Padjen, 1978, str. 3-5]Promet obuhvaa sve transportne i telekomunikacijske usluge koje ostvaruju uinak kao gospodarske djelatnosti. Kroz gospodarske djelatnosti promet se oituje u gospodarstvu neke zemlje kao udio u strukturi BDP-a, koji ini oko 7% u Republici Hrvatskoj (5-8% u drugim zemljama). Koliko je vaan promet, govori i podatak da oko 8% ukupno zaposlenog stanovnitva Republike Hrvatske, zaposleno u prometnim djelatnostima ukljuujui i telekomunikacije. Uz ekonomsku stranu, zaposlenost je vie socijalnog karaktera, stoga promet daje mogunost svojom aktivnou i ekspanzijom (kroz grane prometa, novim tehnologijama, telekomunikacijskim novitetima), poveanje zaposlenosti u nekom gospodarstvu. Najznaajniji socijalni uinak promet ostvaruje poveanjem ivotnog standarda, putem smanjenja trokova to omoguuje veu kupovinu i potronju razliitih roba. Time poveava uvjete stanovanja, prehrane, zabave, rekreacije i razinu kulture puanstva [avrak, 2003, str. 26]. Kapitalno gledano, investiranje u promet iznosi iznad 10%, to je vrlo utjecajan postotak gledano s aspekta ukupnih investicija u Hrvatskoj. Postotak investicija varira ovisno o stupnju razvoja pojedine zemlje, to znai da tranzicijske zemlje ulau neto vie u razvoj prometa (u Republici Hrvatskoj je 2000. godine stopa bila 14,30%). Kroz prijevoz ljudi i robe, prijenos informacija, smanjenja trokova, teritorijalno irenje, promet utjee na trite (unutar zemlje i inozemno trite) i poveava konkurentnost gospodarstva u meunarodnoj robnoj razmjeni i odnosima s inozemstvom.[footnoteRef:2] [2: Dravni zavod za statistiku: Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema namjeni i NKD-u 2007. U 2010. (NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.).]

Kada su u pitanju veze i meusobni utjecaj prometa i gospodarstva mogue je nabrojiti mnoge, stoga e biti prikazane etiri osnovne: 1) promet omoguava odvijanje procesa reprodukcije[footnoteRef:3]; 2) prometne grane su veliki potroai produkcije ostalih sektora; 3) promet je bitan imbenik poveanja specijalizacije i drutvene podjele rada; 4) promet snano djeluje na drutveno-politike aspekte razvitka. [avrak, 2003, str. 17] [3: Reprodukcija: obnavljanje proizvodnih sredstava, kapitala i vrijednosti u procesu proizvodnje.]

Proizvodnja u nekom gospodarstvu, bilo proizvoda ili usluga, mora biti stalna i kontinuirana. Koliko je vano prenositi proizvode iz jednog mjesta na drugo, toliko je i vana njihova konkurentnost. Konkurentnost proizvoda i usluga postie se na mnoge naine, ali promet ima utjecaj na visinu cijena proizvoda, kroz visinu prijevoznih trokova ili uspjenosti njihova reduciranja. Tako promet utjee na povezivanje proizvodnje s potranjom. Kako gospodarska aktivnost ovisi o procesu reprodukcije i prometnoj potranji, tako i promet ovisi o gospodarskoj aktivnosti i procesu reprodukcije. Promet je potroa ostalih sektora, najvie goriva (industrija) i prometne infrastrukture (graevinarstvo). Potronja resursa prometa, omoguuje alokaciju resursa drugih sektora i njihovu efikasniju upotrebu ili troenje. Tehnologija omoguuje vee iskoritenje i efikasnost na svim podrujima, tako i u prometu kroz prijevozna sredstva, prijevozne oblike, komunikaciju i prijenos informacija. Teritorijalna podjela rada i teritorijalna ekspanzija omoguena je razvojem prometa i njegovih djelatnosti, a najvie dolazi do izraaja u razvijenim zemljama zbog visokog stupnja razvoja prometa, teritorijalne povezanosti i ekonomske aktivnosti. Zemlje koje imaju razvijenu prometnu mreu i promet u cjelini omogueno je putovati radnicima na posao udaljen i do sto kilometara od mjesta stanovanja [avrak, 2003, str. 21]. Iako je znatnija efikasnost u razvijenim zemljama, ne moe se rei da promet nema uinka u nerazvijenim i zemljama u tranziciji. Jedan je od vanih aspekata pokretaa ekonomske aktivnosti i poveanja standarda. Kao to je ve spomenuto da promet utjee na proizvodnju, poveanje ivotnog standarda, ujedinjavanje regija i teritorija, kulturoloko i obrazovno uzdizanje, zaposlenost, mobilnost ljudi i roba, ire gledano promet utjee na drutvenu i politiku domenu neke zemlje. Drutveni (socijalni) ve su spomenuti, a neki politiki svakako su zanimljivi. Uloga prometa u poveanju obrambene sposobnosti zemlje je jedan od temeljnih prednosti vojne moi neke zemlje. Svojom mreom, tehnologijom, sredstvima, organizacijom sastavni je dio obrambene moi i snage svake vojske [avrak, 2003, str. 26]. Uz agresivnu politiku stranu, komunikacijski promet pridonosi jaanju kulture, jezika, meusobnom razumijevanju naroda i spajanju regija u gospodarske jedinke koje tee zajednikoj efikasnosti i boljitku.

2. Pojam i podjela prometa

2.1. Pojam prometa

Kako bi bila to bolje prikazana funkcija prometa u gospodarstvu, potrebno je krenuti od same definicije. U literaturama se spominje vie termina na tematiku prometa, stoga je vano razjasniti dva: promet i prijevoz ili transport. Semantiki gledano, promet i prijevoz nisu istoznanice, pa ih se treba definirati posebno. Za bolju klasifikaciju prometne djelatnosti i prometa kao sustava, ire razumijevanje prometa kao termina je potrebno za daljnje razmatranje. Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture[footnoteRef:4] i infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. Savladava vremensku i prostornu udaljenost prevozei ljude, robu i energiju [Zelenika, 2006, str. 14]. Ovdje se moe uoiti kako prijevoz zapravo omoguuje alokaciju resursa, premjetanje ljudi i energije iz jednog mjesta na drugo u nekom vremenskom razmaku (cilj je u to manjem). Operacije[footnoteRef:5] koje prethode samom razmjetaju i one poslije procesa transporta nisu obuhvaene, stoga je to ue shvaanje prometa. Za rije prijevoz koristi se jo i transport koja je prevedenica s engleskog jezika. [4: Prometna suprastruktura obuhvaa sva prijevozna sredstva, ureaje i objekte koji su mobilni i vezani uz stvaranje prometne usluge (sredstva mehanizacije za utovar i istovar, prijevozna sredstva).] [5: Utovar, istovar, pretovar, sortiranje, smjetaj, slaganje, punjenje i pranjenje i sl.