Utjecaj Prometa Na Razvoj Gospodarstva

  • Published on
    19-Dec-2015

  • View
    69

  • Download
    9

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ekonomija

Transcript

<p>SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADINEKONOMSKI FAKULTET ZAGREBZAJEDNIKI PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ</p> <p>Ivan Majurec</p> <p>UTJECAJ PROMETA NA RAZVOJ GOSPODARSTVAZAVRNI RAD</p> <p>Varadin, 2012. </p> <p>SVEUILITE U ZAGREBUFAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADINEKONOMSKI RAKULTET ZAGREBZAJEDNIKI PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ</p> <p>Ivan MajurecRedoviti studentBroj indeksa: 38489/09-RSmjer: Ekonomika poduzetnitvaPreddiplomski studij</p> <p>UTJECAJ PROMETA NA RAZVOJ GOSPODARSTVAZAVRNI RAD</p> <p>Mentor:Dr. sc. Vladimir Kovca, vii asistent</p> <p>Varadin, svibanj 2012.</p> <p>Sadraj</p> <p>1.Uvod22.Pojam i podjela prometa32.1. Pojam prometa32.2. Podjela prometa52.2.1. Teritorijalni promet i transport52.2.1.1. Nacionalni promet i transport52.2.1.2. Meunarodni promet i transport52.2.2. Promet prema predmetu prometovanja62.2.2.1. Teretni promet i transport62.2.2.2. Putniki promet i transport72.2.2.3. Specifini promet i transport72.2.3. Promet i transport prema mediju koji se koristi82.2.3.1. Vodni promet i transport82.2.3.2. Kopneni promet i transport82.2.3.3. Zrani i telekomunikacijski promet93. Ekonomski znaaj prometa103.1. Teretni promet i ekonomski razvoj103.2. Potronja energije u prometu143.3. Meunarodna razmjena183.4. Okoli i promet204. Stupanj razvoja prometa i gospodarski razvoj224.1. Stupanj motorizacije i prometna infrastruktura234.2. Prijevozni rad254.3. Zaposlenost u prometu265. Razvoj prometa u Hrvatskoj i utjecaj na gospodarstvo285.1. Geografski poloaj i prometni potencijali Hrvatske305.2. Prometna strategija Republike Hrvatske325.2.1. Planirane investicije prometne strategije Republike Hrvatske345.3. Promet i ostale gospodarske djelatnosti375.3.1. Promet i primarne djelatnosti375.3.2. Promet i sekundarne djelatnosti385.3.3. Promet i tercijarne djelatnosti396. Zakljuak407. Literatura41</p> <p>1. Uvod</p> <p>U uvodnom razmatranju posebna panja skrenuta je na korelaciju prometa i gospodarskog razvoja, kroz obiljeja prometa, oblika veza izmeu prometa i gospodarstva te prikaz stvarnih podataka prometnog udjela u gospodarstvu.Prvo bitno obiljeje prometa jest prijevozna usluga koja nastaje premjetanjem ljudi i robe, kojim kao usluga stvara korisni uinak. Drugo, meuovisnost prometne potranje i drutveno-gospodarskog razvitka koja se temelji na gospodarskoj aktivnosti. Porastom zaposlenosti, broja stanovnitva, dohotka, proizvodnje, raste potranja za prometom kao nezaobilaznim imbenikom povezivanja proizvodnje s potronjom. Ulaganjem u neprometne sektore izazvat e ekspanziju u gospodarstvu i poveati potranju za prometnim uslugama. Isto tako, porast gospodarske aktivnosti ovisi o veliini i kvaliteti prometnih kapaciteta. Komplementarnost i konkurentnost pojedinih prometnih grana pozitivno utjee na razvoj samog prometa i prometne usluge. Povezujui velike udaljenosti kroz vie etapa dolazi do mijeanja prijevoznih sredstava i usluga (komplementarnost), prevladavajui tako prostornu i vremensku prepreku. Konkurentnost se najvie oituje kroz trokove prijevoza uzrokovanih ne samo duljinom puta, teretom, terenskim uvjetima ve i tarifnom politikom, stimulirajui tako jednu vrstu prometa u nekom segmentu i pretvarati je u vie gospodarski isplativom. Utjecaj na drutveno ekonomski razvoj preko razmjetaja stanovnitva i trajnih promjena u namjeni povrina pridonosi unutranjem i regionalnom razvoju stvarajui i razvijajui tako prometnu mreu potrebnu za poveanu ekonomsku aktivnost. Najupadljiviji primjer je izgradnja radijalnih i zaobilaznih cesta u blizini velikih gradova, tako su te ceste omoguile razvitak okolnih povrina. Uz pozitivne i stimulacijske utjecaje prometa na gospodarstvo sve vie panje se pridodaje zatiti okolia i negativnom utjecaju na ljudsku okolinu. Buka, oneiavanje zraka i vodotoka, prometne nesree, naruavanje prirodnog krajolika su neka od vanijih tetnih utjecaja na okoli i ljudsku okolinu. [Padjen, 1978, str. 3-5]Promet obuhvaa sve transportne i telekomunikacijske usluge koje ostvaruju uinak kao gospodarske djelatnosti. Kroz gospodarske djelatnosti promet se oituje u gospodarstvu neke zemlje kao udio u strukturi BDP-a, koji ini oko 7% u Republici Hrvatskoj (5-8% u drugim zemljama). Koliko je vaan promet, govori i podatak da oko 8% ukupno zaposlenog stanovnitva Republike Hrvatske, zaposleno u prometnim djelatnostima ukljuujui i telekomunikacije. Uz ekonomsku stranu, zaposlenost je vie socijalnog karaktera, stoga promet daje mogunost svojom aktivnou i ekspanzijom (kroz grane prometa, novim tehnologijama, telekomunikacijskim novitetima), poveanje zaposlenosti u nekom gospodarstvu. Najznaajniji socijalni uinak promet ostvaruje poveanjem ivotnog standarda, putem smanjenja trokova to omoguuje veu kupovinu i potronju razliitih roba. Time poveava uvjete stanovanja, prehrane, zabave, rekreacije i razinu kulture puanstva [avrak, 2003, str. 26]. Kapitalno gledano, investiranje u promet iznosi iznad 10%, to je vrlo utjecajan postotak gledano s aspekta ukupnih investicija u Hrvatskoj. Postotak investicija varira ovisno o stupnju razvoja pojedine zemlje, to znai da tranzicijske zemlje ulau neto vie u razvoj prometa (u Republici Hrvatskoj je 2000. godine stopa bila 14,30%). Kroz prijevoz ljudi i robe, prijenos informacija, smanjenja trokova, teritorijalno irenje, promet utjee na trite (unutar zemlje i inozemno trite) i poveava konkurentnost gospodarstva u meunarodnoj robnoj razmjeni i odnosima s inozemstvom.[footnoteRef:2] [2: Dravni zavod za statistiku: Ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu prema namjeni i NKD-u 2007. U 2010. (NKD Nacionalna klasifikacija djelatnosti, verzija 2007.).] </p> <p>Kada su u pitanju veze i meusobni utjecaj prometa i gospodarstva mogue je nabrojiti mnoge, stoga e biti prikazane etiri osnovne: 1) promet omoguava odvijanje procesa reprodukcije[footnoteRef:3]; 2) prometne grane su veliki potroai produkcije ostalih sektora; 3) promet je bitan imbenik poveanja specijalizacije i drutvene podjele rada; 4) promet snano djeluje na drutveno-politike aspekte razvitka. [avrak, 2003, str. 17] [3: Reprodukcija: obnavljanje proizvodnih sredstava, kapitala i vrijednosti u procesu proizvodnje.] </p> <p>Proizvodnja u nekom gospodarstvu, bilo proizvoda ili usluga, mora biti stalna i kontinuirana. Koliko je vano prenositi proizvode iz jednog mjesta na drugo, toliko je i vana njihova konkurentnost. Konkurentnost proizvoda i usluga postie se na mnoge naine, ali promet ima utjecaj na visinu cijena proizvoda, kroz visinu prijevoznih trokova ili uspjenosti njihova reduciranja. Tako promet utjee na povezivanje proizvodnje s potranjom. Kako gospodarska aktivnost ovisi o procesu reprodukcije i prometnoj potranji, tako i promet ovisi o gospodarskoj aktivnosti i procesu reprodukcije. Promet je potroa ostalih sektora, najvie goriva (industrija) i prometne infrastrukture (graevinarstvo). Potronja resursa prometa, omoguuje alokaciju resursa drugih sektora i njihovu efikasniju upotrebu ili troenje. Tehnologija omoguuje vee iskoritenje i efikasnost na svim podrujima, tako i u prometu kroz prijevozna sredstva, prijevozne oblike, komunikaciju i prijenos informacija. Teritorijalna podjela rada i teritorijalna ekspanzija omoguena je razvojem prometa i njegovih djelatnosti, a najvie dolazi do izraaja u razvijenim zemljama zbog visokog stupnja razvoja prometa, teritorijalne povezanosti i ekonomske aktivnosti. Zemlje koje imaju razvijenu prometnu mreu i promet u cjelini omogueno je putovati radnicima na posao udaljen i do sto kilometara od mjesta stanovanja [avrak, 2003, str. 21]. Iako je znatnija efikasnost u razvijenim zemljama, ne moe se rei da promet nema uinka u nerazvijenim i zemljama u tranziciji. Jedan je od vanih aspekata pokretaa ekonomske aktivnosti i poveanja standarda. Kao to je ve spomenuto da promet utjee na proizvodnju, poveanje ivotnog standarda, ujedinjavanje regija i teritorija, kulturoloko i obrazovno uzdizanje, zaposlenost, mobilnost ljudi i roba, ire gledano promet utjee na drutvenu i politiku domenu neke zemlje. Drutveni (socijalni) ve su spomenuti, a neki politiki svakako su zanimljivi. Uloga prometa u poveanju obrambene sposobnosti zemlje je jedan od temeljnih prednosti vojne moi neke zemlje. Svojom mreom, tehnologijom, sredstvima, organizacijom sastavni je dio obrambene moi i snage svake vojske [avrak, 2003, str. 26]. Uz agresivnu politiku stranu, komunikacijski promet pridonosi jaanju kulture, jezika, meusobnom razumijevanju naroda i spajanju regija u gospodarske jedinke koje tee zajednikoj efikasnosti i boljitku.</p> <p>2. Pojam i podjela prometa</p> <p>2.1. Pojam prometa</p> <p>Kako bi bila to bolje prikazana funkcija prometa u gospodarstvu, potrebno je krenuti od same definicije. U literaturama se spominje vie termina na tematiku prometa, stoga je vano razjasniti dva: promet i prijevoz ili transport. Semantiki gledano, promet i prijevoz nisu istoznanice, pa ih se treba definirati posebno. Za bolju klasifikaciju prometne djelatnosti i prometa kao sustava, ire razumijevanje prometa kao termina je potrebno za daljnje razmatranje. Prijevoz je specijalizirana djelatnost koja pomou prometne suprastrukture[footnoteRef:4] i infrastrukture omoguuje proizvodnju prometne usluge. Savladava vremensku i prostornu udaljenost prevozei ljude, robu i energiju [Zelenika, 2006, str. 14]. Ovdje se moe uoiti kako prijevoz zapravo omoguuje alokaciju resursa, premjetanje ljudi i energije iz jednog mjesta na drugo u nekom vremenskom razmaku (cilj je u to manjem). Operacije[footnoteRef:5] koje prethode samom razmjetaju i one poslije procesa transporta nisu obuhvaene, stoga je to ue shvaanje prometa. Za rije prijevoz koristi se jo i transport koja je prevedenica s engleskog jezika. [4: Prometna suprastruktura obuhvaa sva prijevozna sredstva, ureaje i objekte koji su mobilni i vezani uz stvaranje prometne usluge (sredstva mehanizacije za utovar i istovar, prijevozna sredstva).] [5: Utovar, istovar, pretovar, sortiranje, smjetaj, slaganje, punjenje i pranjenje i sl. [Zelenika, 2006, str. 15]] </p> <p>Promet je samostalna oblast drutvene proizvodnje koja se bavi prijenosom ljudi, dobara, i vijesti s jednog mjesta na drugo. Promet je iri pojam od pojma prijevoza (transporta), jer osim pojma prijevoza obuhvaa i pojam komunikacija [Padjen, 1978, str. 298]. U irem smislu promet znai odnose meu ljudima, pa je to drutveni promet. Moe se govoriti o robnome, nerobnome, turistikome, deviznome, platnome, trgovinskome prometu koji ima ekonomski i financijski smisao. U uem smislu obuhvaa transport, ali i operacije u vezi s transportom robe i putnika [Zelenika, 2006, str. 15]. Neto potpuniju definiciju prometa daje Zelenika (2006), koristei pritom operacije koje prethode i slijede transportu (ve spomenute kod definiranja pojma prijevoza). Potrebno je spomenuti dvije karakteristike prometa, a to su njegova fiksna i mobilna komponenta. Fiksna komponenta ili infrastruktura je dugotrajna i teko se mijenja (ceste, pruge, aerodromi), dok je mobilna komponenta kratkotrajna i fleksibilna u smislu prenamjene i mijenja se iskljuivo zbog zastarjelosti i troenja (automobili, lokomotive, avioni). U ovom radu panja je posveena prometu u cjelini, promet u irem smislu, koji obuhvaa prijevoz (transport) ljudi i robe, telekomunikacije i potanske poiljke, pa e se koristiti termini prikladni za odreenu djelatnost. Komunikacije[footnoteRef:6] prenose, pomou tehnikih sredstava, vijesti, tekst, podatke, slike (), odnosno oznaavaju prijevoz potanskih poiljki. Komunikacijski promet prenosi znakove, signale, tekst, slike, zvuk ili priopenja svake vrste preko ianih, radio, optikih ili drugih elektromagnetskih sustava. Komunikacijski promet obuhvaa telekomunikacije i potanske aktivnosti. Telekomunikacija je prenoenje vijesti, izvjetaja, slika na daljinu pomou ica ili beino. Telekomunikacije su vane iz aspekta prometne usluge i telekomunikacijskog prometa. Pa moemo i definirati, telekomunikacijski promet je skup telekomunikacijskih usluga (prijenos, odailjanje i prijem), telekomunikacijskih poslovnih jedinica, sredstava za rad (infrastrukture i suprastrukture), tehnologija i ljudskih potencijala [Zelenika, 2006, str. 189]. [6: Komunicirati (lat. communicare) znai priopiti, iznositi ili iznijeti u javnost, biti u vezi s nekim ili dopisivati se. [Ani, Klai i Domovi, 2002, str. 717]] </p> <p>Promet u irem smislu je sustav sastavljen od vie dijelova koji su povezani u veoj ili manjoj mjeri te je on podsustav vieg ranga, u ovom sluaju gospodarskog sustava. Sustav je skup meusobno povezanih elemenata (dijelova, procesa, podsustava), koji funkcioniraju po odreenim pravilima, usmjerenih prema odreenom cilju, a ine relativno samostalnu cjelinu [Zelenika, 2006, str. 37]. Prometni sustav ine prometni sustavi nieg ranga (cestovni promet, eljezniki promet, telekomunikacijski promet, zrani promet), a oni pak imaju svoje podsustave koji su nositelji i proizvoai prometne usluge. Bez sustavnog pristupa i organizacije prometa nije mogue organizirati i provesti prometnu uslugu. </p> <p>2.2. Podjela prometa[footnoteRef:7] [7: [Zelenika, 2006, str. 135-46]] </p> <p>elimo li ui dublje u sam prometni sustav i prometnu djelatnost potrebno je pristupiti klasifikaciji prometa i transporta. Spominju se mnoge klasifikacije i podjele prometa i transporta, koje nisu od velike vanosti za prikaz utjecaja prometnog sustava na cjelokupno gospodarstvo, pa e biti panja stavljena na podjelu prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja, predmetu prometovanja i vrsti medija[footnoteRef:8] koji se koristi. [8: Medij: posrednik, ono kroz to se prenosi djelovanje, pomono sredstvo i sredstvo usporeivanja. [Ani, Klai i Domovi, 2002, str. 865]] </p> <p>2.2.1. Teritorijalni promet i transport</p> <p>Podjela prometa prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja istie dvije vrste prometa i transporta: 1) nacionalni promet i transport; 2) meunarodni promet i transport.</p> <p>2.2.1.1. Nacionalni promet i transport</p> <p>Naziva se jo i domai promet i transport. Promet koji se iskljuivo odvija unutar neke drave, promet i transport unutar Republike Hrvatske. Nacionalna i pravna pravila su temelj za obavljanje prometni djelatnosti. Drave koje su ratificirale[footnoteRef:9] meunarodne konvencije o prometu dune su ih provoditi u meunarodnom prometu, ali i u nacionalnom prometu odnosno unutar granica drave. Nacionalni promet i transport ima sva obiljeja meunarodnog prometa i transporta, razlikuje se u tolikoj mjeri koliko ima specifina nacionalna obiljeja. [9: Ratifikacija (lat. ratificatio) potvrivanje, potvrda da je opunomoenik postupao i radio u duhu elja naredbodavca. [Ani, Klai i Domovi, 2002, str. 1209]] </p> <p>2.2.1.2. Meunarodni promet i transport</p> <p>Meunarodni promet i transport, a naziva se jo i internacionalni i strani promet i transport. Obuhvaa sve prometne aktivnosti izmeu dvije ili vie drava. Vrste meunarodnog prometa i transporta koje su mogue su: 1) tranzitni (odvija se iz jedne ili vie drava preko neke </p> <p>ili vlastite zemlje za jednu ili vie zemalja); 2) pogranini (odvija se u dvije pogranine zone unutar dvije razliite drave); 3) kontinentalni (prometne aktivnosti...</p>