Utjecaj stereotipa i političke ideologije na historiografiju

  • Published on
    06-Apr-2015

  • View
    79

  • Download
    4

Embed Size (px)

Transcript

Utjecaj stereotipa i politi ke ideologije na historiografiju

Davor Salihovi 1

Sadr aj: 1. Utjecaj stereotipa na anti ku historiografiju 1.1 Uvod 1.2 Tit Livije i njegov opis doga aja i sudionika drugog Histarskog rata 1.3 Opis Liburna u Pseudo Skilakovom Periplu

2. Utjecaj politi ke ideologije na historiografiju 2.1 Uvod 2.2 Osvrt na usta ke ud benike 2.3 Osvrt na ud benike u SFRJ

2

Utjecaj stereotipa na anti ku historiografiju

1.1 UvodCijeli ovaj esej posvetio sam prikazu odre enih razloga pogre nog prepri avanja, tj. pogre ne interpretacije pro losti. Razlozi koje ja navodim samo su fragment ve e slike, tj. nekolicina problema na koje historiografi nailaze inter pretiraju i povijest. Ti problemi proizlaze zbog odre ene, dobre ili pogre ne, naobrazbe, tj, odgoja samog povjesni ara, te zbog utjecaja politike ili ideologije dru tva u kojem se nalaze. Zapravo, poku at u, ovim esejom, shvatit i obrazlo it, za to historiografi opisuju povijesne doga aje gledaju i samo iz jednog ili drugog kuta, tj. to ili tko utje e na njihovu interpretaciju povijesti. Jesu li to nalozi ili zapovijedi nekih od vrhovnika u dru tvu kojem pripadaju ili je to ipak stvar odgoja, tj. mentaliteta etni ke skupine u ijoj prisutnosti djeluju. Prvi dio ovoga eseja pod naslovom Utjecaj stereotipa na anti ku historiografiju poku at e to jednostavnije i zornije prikazat kako odgoj, mentalitet te usa eni stereotipi utje u na rad, istra ivanje te interpretaciju pro losti kod odre enih autora. Ovaj dio usredoto uje se na autore antike iz gr kog i rimskog kruga. To nije, usredoto uje se na rimskog autora Tita Livija, te njegov opis drugog Histarskog rata, tj. prikaz histarskog kralja Epulona te samih Histra, koji donosi u njegovom djelu Ab Urbe Condita. Prvih dvanaest poglavlja 41. knjige iz djela Ab Urbe Condita opisuju doga aje iz drugog Histarskog rata, tj, drugog sukoba izme u Rimljana i Histra 1. Drugi autor o ijem pogre nom shva anju i interpretiranju govori ovaj esej je gr ki geograf Pseudo Skilak. Iako Pseudo Skilak nije historiograf njegov Peripl govori o plemenima, tj, narodima koji nastanjuju isto nu obalu Jadrana, pa tako i o Liburnima. Upravo u njegovom tekstu o Liburnima nalazimo opis koji nastaje pod utjecajem mentaliteta, tj. odgoja, te se zbog toga osvr em na geografski tekst Pseudo Skilaka, njegov Peripl 2. Ovaj tekst pi em i iz razloga to se dana nja historiografija temelji na klasi nim izvorima gr kih i rimskih znanstvenika, knji evnika, putopisaca pa se pribojavam za budu e opise naroda i povijesnih doga aja, te omalova avanja ili preuveli avanja koji se mogu pojaviti u tekstovima suvremenih i budu ih historiografa, te njihov utjecaj na sveop u svijest i poznavanje povijesti.

1 2

Matija i , R., 2009., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 99 -102 Matija i , R., 2009., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 63 -64

3

1.2 Tit Livije i njegov opis doga aja i sudionika drugog Histarskog rata

Tit Livije rimski je anti ki historiograf ro en u Padovi 59. pr. n. e., a umro 17. n. e. u istom, rodnom gradu. Kao historiograf donosi svoje djelo Ab Urbe condita Od osnutka grada, koje predstavlja veliku rimsku povijest u 142 knjige. Do danas je sa uvano 35 knjiga; od 1. do 10. knjige tekst je sa uvan u potpunosti, dok knjige od broja 21 do 45 ostaju sa uvane s malim ili ve im prazninama koje dopunjuju sa uvani sa eci ili navodi drugih pisaca, itd. 3 Tit Livije prvih dvanaest poglavlja 41. knjige posve uje drugom Histarskom ratu tj. sukobu Rimljana sa plemenskim savezom Histra od 178. do 177. g. pr. n. e. Moramo imati na umu da je Tit Livije prvenstveno bio knji evnik te je zbog toga u svoje djelo dodao neke odlike drame kako bi njegovo djelo bilo itano i zanimljivo, tako er on opisuje doga aje koji su se dogodili, u ovom slu aju, gotovo 120 godina prije njegova vremena pa je i zbog tog razloga to nost njegovih podataka upitn a4. On je preuveli avao zna enje odre enih doga aja, te je interpretirao bitke, ili bilo koje druge opisane doga aje, tako to je veli ao Rim i rimsku vojsku. Upravo iz tog veli anja svog rimskog naroda te vojske proizlaze problemi o kojima poku avam govoriti. Tako er, Rimljani, pa tako i sam Tit Livije, imali su uro enu odre enu dozu odbojnosti prema okolnim, kako ih oni nazivaju, divljim narodima, pa tako i prema Histrima, a kao dokaz nam mo e poslu iti Tit Livijev opis Histra kao divljeg narodom 5. Zbog tih razloga Tit Livije nije mogao to no prikazati statistiku; broj vojnika i poginulih sa suprotne strane, te to no opisati same doga aje. Kao primjer, a i kao glavni razlog ove rasprave, donosim tekst Tita Livija u kojem opisuje prvi sukob Histra s Rimljanima u drugom ratu s Histrima 178. g. pr. n. e.; Histri zauzimlju rimski tabor Liv. 41,2 im je tabor Rimljana prenesen ta Timavsko jezero, Histri zauze e polo aj na skrovitu mjestu iza bre uljka i odatle sa stranputicama slijedili vojsku na putu, vre baju i svaku zgodu; i ni ta im nije promicalo od svega to se zbivalo na kopnu i na moru. Vidjev i da su stra e pred taborom slabe a da tr nica vrvi nenaoru anim mno tvom onih koji su, bez ikakve za tite s kopna ili mora, trgovali izme u tabora i morske obale, napadnu istodobno oba za titna odreda kohortu iz Placencije i manipule druge legije. Jutarnja je izmaglica bila prikrila njihov pothvat; kad se ona stala razilaziti pod prvim

Kri man, M., 1979., Anti ka svjedo anstva o Istri Tito Livije, Pula, Rijeka, 134 Matija i , R., 2009., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb, 14 5 Tit Livije kao naslov tekstu za 302. g. pr. n. e. stavlja Histri divlje pleme Isto kao 3 - 1554

3

4

zrakama sunca, svjetlost je donekle prosijavala, no ipak, kako to obi no b iva, mutna: sve je pojave umnogostru avala pred okom promatra a, te je, prevariv i i tom zgodom Rimljane, prikazala neprijateljski bojni red mnogo ve im nego to je bio. To ustra i vojnike jedne i druge predstra e, te oni, uz silnu buku, uteknu u tabor( ). Razoriv i glavni stan i razgrabiv i to se ondje zateklo, neprijatelj (Histri) je dopro do kvestorskog atora, opskrbnog trga i kvintanske ceste. Kad su tu nai li na svakojako spremno i izlo eno obilje, a u kvestorskom atoru na prostrte le ajeve, njiho v kralj legne te se stade gostiti. Za njim su se ubrzo poveli i svi ostali, smetnuv i s uma oru je i neprijatelja; a kako nisu bili vi ni malo otmjenijem ive u, suvi e su se po udno natrpali vina i jela.( ) Ipak su se konzul i ete to ih je on vodio natrag s morske obale prvi primakli opkopu. Prvi tribun druge legije, Lucije Atije, bodrio je svoje vojnike i ujedno im obja njavao: da su Histri, pobjediv i, imali na umu zadr ati tabor istim oru jem kojim su ga i zauzeli, prvo bi bili gonili neprijatelje kog a su istjerali iz tabora, a potom bi zasigurno bili postavili stra e pred opkopom; no oni, jama no, le e pijani kano uskije i spavaju kao zaklani. 6

ak i bolesni vojnici, ostavljeni u taboru, opaziv i da su njihovi opet u opkopu, pograbe oru je i prirede silan pokolj. Od svih se najizvrsnije ponio konjanik Gaj Popilije, zvan Sebelac. Njega su ostavili u taboru zbog rane na nozi, a pobio je daleko vi e neprijatelja.

Upravo ovaj originalni tekst Tita Livija koji opisuje napad Histarske vojske n a rimski tabor kod Timavskog jezera (rijeka Timava) svjedo i o spomenutim uro enim stereotipima i odbojnosti Rimljana prema drugim okolnim narodima. Dio teksta koji govori o pijan enju histarskih vojnika i samog kralja i onaj dio u kojem je opisan govor tribuna Lucija Atija, gdje tribun govori kako zasigurno Histri spavaju kao zaklani zbog pijan enja, svjedo e o rimskom stereotipu o Histrima kao divljem, barbarskom, primitivnom narodu. Tako er, Tit Livije veli a, ili bolje re eno, zastupa ili brani rimsku v ojsku te opravdava njihov poraz ,bez ikakve ili vrlo slabe konstruktivne kritike, opisuju i jutarnju maglu te njezin utjecaj, tj. na in na koji magla buni rimske vojnike kojima se zbog magle ini da je broj neprijatelja vi estruko ve i. U tekstu Livije spominje i hrabrost rimskih vojnika koji su ostali u taboru. Tim inom Tit Livije osigurava rimskoj vojsci atribut velike, mo ne, hrabre i sposobne borbene skupine. Kao zaklju ak, smatram da je Livije ovim tekstom doslovno posprdao histarsku vojsku i uveli ao rimsku pobjedu opravdavaju i tako rimski prvotni poraz i omalova avaju i histarsku pobjedu.

6

Kri man, M., 1979., Anti ka svjedo anstva o Istri Tito Livije, Pula, Rijeka, 173-175

5

Nadalje, Tit Livije, to se rimskog sukoba s Histrima ti e, opisuje i opsadu te pad samog Nezakcija, glavnog grada Histra. U ovom opisu govori o samom histarskom kralju Epulonu. Samim spominjanjem kralja i njegovog imena Tit Livije nam dostavlja jo jedan dokaz o rimskim stereotipima zasnovanim na gotovo pu koj predod bi kralja Epulona nastala na temelju usmene predaje o drugom Histarskom ratu. 7 Dakle, Tit Livije spominjanjem imena kralja Epulona opisuje njega kao pijanicu, izjelicu itd. jer sama rije epulo, onis kod Rimljana predstavlja, dakle, ono vec navedeno, pijanicu i izjelicu. 8 Tako er, spomenut u jo jedan krivi opis flore i obrane oko grada Nezakcija. Pisac govori kako su Rimljani nakon te kih napora uspjeli skrenuti te usmjeriti ka novom toku rijeku koja, uz to to opskrbljuje grad, tako er slu i kao obrambeni jarak. Danas se zna da takve rijeke nije bilo, pa je i ovaj spomen takvog obramben og sustava grada Nezakcija te rimsko uspje no preusmjeravanje te rijeke mo da samo jo jedan poku aj veli anja sposobnosti i snage rimske vojske. Dalje u tekstu o padu Nezakcija, koji opisuje doga aje nakon pada, Tit Livije spominje da je plijen bio ve i nego su Rimljani o ekivali od tako siroma nog svijeta. Spomen ovog doga aja govori nam jo jednom o rimskom egocentrizmu i zaslijepljenosti, o rimskoj svijesti da je Rim jednostavno na vrhu razvoja, kako u dru tvenom, tako i u gospodarskom smislu.

7 8

Kri man, M., 1979., Anti ka svjedo anstva o Istri Isto kao 7

Tito Livije, Pula. Rijeka, 191.

6

1.2 Opis Liburna u Pseudo Skilakovom Periplu

Kao drugi primjer, ili bolje re eno dokaz, za velik utjecaj stereotipa na istra ivanje pro losti ili njezino o ivljavanje u historiji pomo u historiografije, donosim tekst gr kog geografa Pseudo Skilaka. Dakle, Pseudo Skilak gr ki je geograf iz 4. st. pr. n. e., njegovo djelo, Peripl, o kojem e biti rije i u prijevodu zna i oplovba, te nastaje kao posljedica Pseudo Skilakove plovidbe Sredozemljem i opisuje obale Sredozemlja, plemena i gradove koji se ondje nalaze. Tako er predstavlja jedno od najva nijih povijesnih izvora za anti ku povijest na ih prostora, iako je njegovo djelo vrlo siroma no podacima te prepravljano, prepisivano i izmjenjivano vi e puta kroz povijest te predstavlja zapravo najiskvareniji izvor. Njegovo ime Pseudo proizlazi iz toga to se do danas jo uvijek ne zna tko je zapravo taj znanstvenik, geograf, pisac. Dakle ovaj dio njegova imena svjedo i o tome da je Pseudo Skilak pseudonim ovog nepoznatog autora. Drugi dio njeg ova imena, Skilak, proistje e iz toga to se do 17. st. ovaj Peripl o kojem u jo govoriti, pripisivao slavnom gr kom moreplovcu i zemljopiscu Skilaku. Skilak je bio rodom iz Karijande, te je tako er oplovio obale Sredozemlja i kao posljedicu tome napisao svoj peripl, te se zbog toga Skilaka iz Karijande zamjenjivalo za Pseudo Skilaka, nepoznatog autora. Kasnije se ustanovilo da je Pseudo Skilak ivio i djelovao u 4. st. pr. n. e., te da je njegovo djelo nastalo izme u 390. i 330. pr. n. e. to je bio doka z da autor ovog Peripla o kojem u govoriti nije mogao biti Skilak iz Karijande koji je ivio i djelovao u 6. st. pr. n. e. u doba perzijskog kralja Darija. 9

Pseudo Skilak, uz opis brojnih plemena, naroda itd. s obala Sredozemlja, donosi i opis plemena s isto ne obale Jadranskog mora, pa tako i opis plemena Liburna. Opisom ovog plemena Pseudo Skilak donosi nam razlog za raspravu o utjecaju stereotipa na ovaj tekst. Odmah na po etku rasprave predstavljam vam tekst, te se onda vra am problematici;

Pseudo Skil. 21. LIBURNI. Iza Istra dolazi narod Liburna. U zemlji toga naroda postoje uz more ovi gradovi; Jaderatini, Apsirtejci, Alupsi, Olsi, Nedeti, Enonci. Liburnima zapovijedaju ene, koje su ene slobodnih mu eva, a op e i s vlastitim robovima i s9

Kri man, M., 1979., Anti ka svjedo anstva o Istri

Pseudo Skilak, Pula. Rijeka, 37.

7

mu karcima obli njih krajeva. Uz tu zemlju nalaze se ovi otoci kojih znam re i imena (ima, naime, i mno tvo drugih, bezimenih otoka): otok Istrida, dug trista i deset stadija, irok sto i dvadeset, zatim Kositreni otoci i Mentoride. Ti su otoci veliki. Slijedi rijeka Krka. Plovidba uz liburnsku zemlju traje dva dana. 10

Ono to pokre e cijelu ovu raspravu u ovom opisu Liburna i liburnske zemlje je ta injenica koju navodi tekst da Liburnima vladaju ene te da one op e s drugim mu karcima iz obli njih krajeva i s svojim vlastitim robovima11. Ovu injenicu ne nalazimo u prvotnom, izvornom tekstu Pseudo Skilaka nego taj dodatak naknadno dodaju kasniji autori, tj. obra iva i izvornog teksta. Bez obzira na autora u ovom opisu nailazimo na stereotip. Dakle, autor tog teksta smatra da kod Liburna, tj. u njihovom dru tvu vlada matrijarhalni sustav tj. ginekokracija. Moramo imati na umu tu injenicu da su kroz cijelu povijest svijeta glavnu rije kako u ni im, manjim zajednicama, tako i na elu dr ave imali uglavnom mu karci. Taj na in vladanja, patrijarhalni sustav, bio je ustaljen, est, normalan sustav vladavine, te je i sam autor ovoga teksta vjerojatno bio odgajan te je ivio u takvom dru tvu, pod vladavinom takvog sustava. Smatra se da su i Liburni ivjeli u takvom, patrijarhalnom, dru tvu, no da su liburnske ene bile ravnopravne, ili barem ravnopravnije nego u ve im dr avama i civilizacijama, mu karcima. Ta ravnopravnost nije bila pojmljiva i razumna autoru ovoga teksta, koji vjerojatno potje e iz strogo p atrijarhalnog dru tva, te on takvu ravnopravnost nije shva ao. Kao rezultat ne shva anja takvog ure enja dru tva, i zatupljenosti to se ti e ravnopravnosti ena i mu karaca u dru tvu, nastaje ovakav izvje taj o me uljudskim odnosima kod Liburna. Dakle, pod utjecajem stereotipa ovaj autor nije mogao dati to nu sliku Liburna, te samim time iskrivljuje sliku stvarnosti i uskra uje historiografiju i historiografe. Spomenimo jo i to da neki izvori navode da su Liburni ivjeli prema obi aju prema kojem su sve ene bile zajedni ke, no ak i da je ova tvrdnja to na, matrijarhalno dru tvo vjerojatno nije postojalo. 12

10 11

Isto kao 9, 39-40. Isto 12 Isto

8

Utjecaj politi ke ideologije na historiografiju2.1 UvodU drugom dijelu ovog eseja govorit u o utjecaju politi ke ideologije na historiografiju. Poku at u zorno prikazati kako i za to se historiografija u odre enim dijelovima hrvatske povijesti, pa i povijesti svih naroda s prostora biv e Jugoslavije, poku al a pozabaviti kreiranjem, re iranjem i pisanjem nove povijesti. Poku at u razjasniti do koje mjere je to...