Utjecaj Umora i Pospanosti Vozača Na Sigurnost Saobraćaja i Mjere Prevencije - Hakanovic, Cicak

  • Published on
    17-Sep-2015

  • View
    17

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rad prezentiran na skupu Udruenja ininjera saobraaja i komunikacija BiH odranom u Mostaru 30. maja 2015. godinePrezentacija dostupna na: http://www.slideshare.net/AsMiR11/utjecaj-umora-i-pospanosti-vozaa-na-sigurnost-saobraaja-i-mjere-prevencije-hakanovic-cicak

Transcript

<p>Utjecaj umora i pospanosti vozaca na sigurnost saobracaja i mjere prevencije</p> <p>Asmir Hakanovi, MA-dipl.in.saob. i kom.Samir iak, MA- dipl.in.saob. i kom</p> <p>asmir.hakanovic@gmail.comsamir_cicak@hotmail.com</p> <p>UTJECAJ UMORA I POSPANOSTI VOZAA NA SIGURNOST SAOBRAAJA I MJERE PREVENCIJE</p> <p>Asmir Hakanovi, MA-dipl.in. saob. i kom.Samir iak, MA-dipl.in. saob. i kom.</p> <p>UDRUENJE INENJERA SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI</p> <p>Susret inenjera saobraaja i komunikacija i struni skup pod naslovom:SAOBRAAJ, TRANSPORT I KOMUNIKACIJE U SUSRET EVROPSKIM DIREKTIVAMA</p> <p>SAETAK: U ovom radu je obraen problem utjecaja umora vozaa na sigurnost vonje. On je mnogo znaajniji nego se to na prvi pogled ini. Obzirom da se utjecaj umora prilikom nastanka saobraajne nezgode teko uoava i dokazuje, moe se rei da je faktor umora u statistikama o uzrocima nastanka saobraajnih nezgoda podcijenjen i prijavljen u izvjetajima kao uzrok u mnogostruko manjem broju nego to je to realno.Umor je bihevioralno stanje povezano sa osjeajima istroenosti i neudobnosti, esto sa bolovima u miiima i odbojnou prema nastavku vrenja trenutne aktivnosti. Umor se progresivno pogorava sa duinom i intenzitetom zadatka.Mladi ljudi su grupa koja je najrizinija za nastanak saobraajnih nezgoda uzrokovanih pospanou.Najbolje ocijenjeni nain prevencije nastanka nezgoda uzrokovanih pospanou i umorom jeste poboljanje higijene spavanja, a u sluaju akutne pojave pospanosti najbolji lijek je kratak san (15-20 minuta). </p> <p>Kljune rijei: umor, pospanost, saobraaj, sigurnost, vonja, vozai, nezgode, prevencija</p> <p>ABSTRACT: This paper covers the issue of driver fatigue impact on traffic safety. That issue is much more significant than it seems at first sight. Since the impact of fatigue in contributing traffic accidents is hard to distinguish and to prove, one can say that official statistics of traffic accidents severely underestimate fatigue as cause of accident and the number of fatigue related accidents is underreported.Fatigue is behavioral state associated with feeeling of discomfort, often accompanied with muscle pain and hostility to continuing current job. Fatigue is progressively worsening with length and intensity of task.Young people are among the social group that has highest rate of occurence of traffic accidents related to drowsiness.Best way to avoid drowsy driving is to improve sleep hygiene. In case of acute sleepiness, napping proves to be the best method to avoid fatigue related accidents.Keywords: fatigue, sleepiness, traffic, safety, driving, drivers, crashes, prevention1. UVODTokom bilo koje dugorone monotone aktivnosti, ovjek postaje umoran, gubi motivaciju, i njegova uinkovitost kao kontrolora se znatno pogorava. U kritinim situacijama se njegova funkcija kontrole smanjuje, te naglo moe nakratko zaspati (drijemnuti). Ovu negativnu pojavu ne uzrokuju samo duge vonje, nego takoer moe nastati i ubrzo nakon poetka vonje ili kao rezultat nekih prethodnih aktivnosti. Prethodna tjelesna aktivnost ili nedostatak sna imaju posebno negativan uinak. Skup drugih faktora kao to su dob, spol, dnevno ili nono vrijeme vonje, cirkadijalni ritmovi vozaa i slino, igraju vanu ulogu.Vrlo je teko dokazati da je nezgoda uzrokovana umorom vozaa, ali ameriki nacionalni odbor za sigurnost saobraaja procjenjuje da je umor uzrok vie od 10% svih saobraajnih nezgoda, a 28% od tih nesrea su fatalne. Uzimajui u obzir ukupan broj nezgoda, tete u nezgodama nastalim usljed ovih uzroka doseu desetine milijardi dolara.Navedeni ekonomski i sigurnosni razlozi ine snaan razlog za rjeavanje problema utjecaja pospanosti na sigurnost vonje. Tehnika rjeenja koja pomau spreavanje saobraajnih nezgoda uzrokovanih pospanou imaju najvee anse da uspiju. Sloenija tehnika rjeenja podrazumijevaju inteligentna vozila i automatske inteligentne ceste. Inteligentna vozila posjeduju opremu koja analizira motorike ili fizioloke signale vozaa, te ga upozoravaju ukoliko je njegova sposobnost vonje naruena. Jo uvijek nije mogue precizno iskoristiti podatke koje dobiju ovi ureaji da se tano utvrdi kada e voza zaspati, ali zato mogu upozoriti na povean rizik ili vjerovatnou da do toga doe.Razlike se primijete meu pojmovima fizikog i mentalnog umora, subjektivnog i objektivnog. U ovom radu e primarno biti obraen mentalni (glavni) umor kao uzrok naruavanja sigurnosti saobraaja. Mentalni umor esto proizlazi iz fizikog umora, i oba su vjerovatno uzrokovana istim fiziolokim mehanizmom. Nema opeprihvaenog fiziolokog objanjenja o porijeklu duevnog (mentalnog) umora. Meutim, postoje hipoteze potkrijepljene eksperimentalnim dokazima. Mnogo se vie zna o fizikom (miinom) umoru. Ova vrsta umora je uzrokovana iscrpljivanjem izvora energije u miiima. Mnogo manje je poznato o izvoru mentalnog umora, koji je usko povezan s fizikom umorom. Dugotrajni fiziki umor dovodi do mentalnog umora. Ukratko, glavna hipoteza o mentalnom umoru tvrdi da via razina slobodnog triptofana u kombinaciji s niim nivoom razgranatih lanaca aminokiselina poveava razinu serotonina u krvi, to je glavni uzrok sredinjeg (mentalnog) umora. Ove injenice ukazuju na to da najvjerojatnije, ne postoji jedinstvena mjera koja bi pruila sveobuhvatne informacije o stepenu umora. Jasno je da je stepen umora mjerljiv jedino posredno.2. PRIRODA I NASTAJANJE UMORA I POSPANOSTI KOD LJUDINauka o spavanju jo uvijek ne moe da odgovori na sutinsko pitanje koja je funkcija spavanja sa neurofiziolokog, metabolikog, biohemijskog, psiholokog i klinikog stanovita. Brojne teorije objanjavaju da je spavanje neophodno i vitalno za odravanje normalnih dnevnih aktivnosti, ali nijedna ne prua jedinstven odgovor o funkciji spavanja u svjetlu injenica da je spavanje univerzalni fenomen u sisara, a tako razliito u duini, u vremenu odigravanja, u posljedicama deprivacije (lienosti ili nedostatka sna). Subjektivno, spavanje se karakterie senzacijom elje za spavanjem (pospanost) i senzacijom mentalnog i fizikog oporavka poslije spavanja.2.1. Ciklus spavanja i budnostiCiklus spavanja i budnosti je endogeni ritam koji postupno tokom prve godine ivota postaje povezan s ciklusom dana i noi. Taj se ciklus takoer naziva cirkadijalnim ritmom i to zato to je circa latinska rije za otprilike, a dies za dan. Uredan obrazac povezanosti spavanja i budnosti s ciklusom dana i noi djelomino kontrolie mala skupina elija u hipotalamusu iznad optike hijazme pod nazivom suprahijazmatska jezgra (SCN[footnoteRef:1]). [1: Suprachiasmatic nucleus (suprahijazmatska jezgra) dio mozga odgovoran za regulaciju cirkadijalnog ritma koji svojim hormonski i neuronskim utjecajima regulie mnotvo procesa u organizmu tokom 24 sata] </p> <p>Slika 1. Suprahijazmatska jezgra je endogeni bioloki sat[footnoteRef:2] [2: Web izvor: Spavanje Brain Campaign, str. 39 [datum pristupa 15.01.2013S.]] </p> <p>Ljudi koji su sudjelovali u istraivanjima spavanja ivei dugo, daleko od svih informacija o pravoj dobi dana, usvojili su obrasce aktivnosti koji su bili u slobodnom ritmu ciklusa spavanja-budnosti koji je trajao otprilike 25 sati (izmeu 24 i 24 sati). Cirkadijalni faktor kreira i obrazac sa dva izraena perioda afiniteta ka spavanju koji se najee uoavaju 12 sati nakon sredine glavnog perioda spavanja (tokom popodneva kod ljudi koji spavaju tokom noi) i prije narednog dueg perioda spavanja (najee prije spavanja u noi). Periodi spavanja i budnosti su takoer pod utjecajem ciklusa tame i svjetlosti, to kod veine ljudi implicira budnost tokom dnevne svjetlosti, a spavanje u tami noi. Osobe kod kojih je spavanje neprilagoeno ovim ciklusima, kao naprimjer kod radnika u nonoj smjeni, osoblja u zrakoplovima, putnika koji esto mijenjaju vremenske zone, veoma je izraena vjerovatnoa da e patiti od nedostatka sna ili isprekidanosti sna to umanjuje opreznost prilikom vrenja nekih uobiajenih aktivnosti (npr. vonja automobila).Na narednoj slici su prikazane samo neke od odlika 24-satnog cirkadijalnog ritma (bioritma) kod ovjeka.</p> <p>Slika 2 Pojedine odlike cirkadijalnog ritma ovjeka[footnoteRef:3] [3: Web izvor: [datum pristupa 27.11.2012.]] </p> <p>2.2. Funkcije spavanjaPretpostavlja se da spavanje dovodi do oporavka organizma. Ustvari, neki su istraivai pretpostavili da ne-REM spavanje slui oporavku tijela, a REM spavanje dovodi do oporavka mozga. Naunici kao osnovne funkcije spavanja sisara navode slijedee: Konzervacija energije Izbjegavanje predatora Restoracija tjelesnih resursa Konsolidacija pamenja2.3. Deprivacija spavanjaivotinje koje su u potpunosti liene spavanja tokom dueg vremena (do 30 dana) na kraju e umrijeti uz opu slabost i zatajenje vie organa. esto se najprije javlja izostanak termoregulacije. U eksperimentalnim uvjetima ljudi su mogli podnijeti oko 10 dana potpune deprivacije[footnoteRef:4] spavanja bez ozbiljnijih trajnih posljedica. Mogui dugoroni fizioloki uinci hronine umjerene deprivacije spavanja, kakvu uobiajeno doivljavaju odrasli ljudi i osobe koje pate od hronine nesanice, nisu poznati. [4: Lienost (lat. privare liiti, lienje, liavanje, otimanje, oduzimanje)] </p> <p>2.4. Utjecaj pospanosti na sposobnosti vozaaPospanost dovodi do saobraajnih nezgoda, jer naruava elemente ljudskih sposobnosti koje su neophodne za sigurnu vonju (Dinges, Kribbs, 1991). Relevantna umanjenja sposobnosti utvrena u laboratoriju i studijama u vozilima ukljuuju: Sporije vrijeme reakcije Smanjena opreznost Deficit u obradi informacija 2.5. Uzroci pospanosti i vonje u umornom/pospanom stanjuIako alkohol i pojedini lijekovi mogu potaknuti pospanost, primarni uzrok pospanosti i vonje u umornom/pospanom stanju kod ljudi koji nemaju poremeaj spavanja jesu nedostatak sna i isprekidanost sna.Ovdje emo nabrojati osnovne uzroke pospanosti za volanom: izostanak sna ili manjak sna manjak sna izazvan radnim rasporedom lini prohtjevi i stil ivota isprekidanost sna cirkadijalni faktori 2.6. Procjena pospanostiIdealno mjerenje pospanosti bi bilo zasnovano na fizioloki temeljenom alatu za provjeru koji je brz i pogodan za ponovnu upotrebu. Trenutno ne postoje alati za mjerenje pospanosti vozaa u situaciji neposredno nakon nezgode. Takoer, vrlo je vjerovatno da sam sudar bitno mijenja okolnosti za takvo mjerenje. Slika 4. Testovi za procjenu pospanosti[footnoteRef:5] [5: Eberhart, Russell i Hu, Xiaohui i H. Foresman, Brian 2000, Dangers of sleepiness and inattention while driving u Eberhart et al, Dangers of sleepiness and inattention while driving, JAOA, Vol 100, No 8, Supplement to August 2000, Indiana University, USA, str. 11] </p> <p>Moemo rei da se procjena pospanosti vri na osnovu subjektivnih osjeaja pojedinca ili objektivnim testovima (slika 4). Procjena na osnovu subjektivnih osjeaja se vri ispunjavanjem upitnika od strane ispitanika u kojima oni odgovaraju na pitanja, a na osnovu tih odgovora se moe procijeniti njihov stepen pospanosti (Epworthova skala pospanosti, Stanford skala pospanosti, Karolinska skala pospanosti, itd.). Dva najpoznatija objektivna testa pospanosti su Viestruki test latentne pospanosti (MSLT[footnoteRef:6]) i test odranja budnosti (MWT[footnoteRef:7]). [6: MSLT viestruki test latentne pospanosti (Multiple sleep latency test)] [7: MWT test odranja budnosti (Maintenance of wakefulness test)] </p> <p>2.7. Poremeaji snaZa zdravlje ovjeka nije vaan samo dovoljan broj sati sna, jednako vaan je i njegov kvalitet. San ima sloenu strukturu i sastoji se od pet faza koje se u ciklusima ponavljaju tokom noi: faza 1, 2, 3, 4 i REM[footnoteRef:8] faza. [8: REM - faza ubrzanog kretanja oiju (Rapid Eye Movement)] </p> <p>Slika 5. Faze sna[footnoteRef:9] [9: Web izvor: How dreams work [datum pristupa 13.12.2012.] ] </p> <p>Istraivai ne razumiju u potpunosti REM san i spavanje. Oni znaju da je ova faza bitna za stvaranje dugoronog pamenja. Ako je REM faza osobe poremeena, slijedea faza nee imati normalni redoslijed, sve dok se ne nadoknadi vrijeme REM faze koje je bilo izgubljeno. U budnom stanju modane aktivnosti su u domenu beta talasa, koji nam omoguavaju svjesno funkcionisanje iz dana u dan. U REM fazi nema dominantnih modanih talasa. Aktivnost mozga je slina kao za vrijeme budnog stanja i zbog toga se ova faza naziva paradoksalni san. Prosjena osoba obino doivi 4 do 5 REM faza za vrijeme sna.Promjena strukture sna moe dovesti do osjeaja umora i pospanosti, pa ak i poveati rizik od nastanka cijelog niza ozbiljnih medicinskih stanja. Valja razlikovati probleme sa spavanjem, primarne poremeaje sna, te poremeaje sna koji su uzrokovani nekim medicinskim stanjem.Problemi sa spavanjem esto nastaju zbog loe higijene spavanja, odnosno loih navika. Radi se o navikama i faktorima okoline na koje se moe utjecati i koje je mogue kontrolirati. Ovdje spadaju puenje, konzumiranje alkohola ili kofeina, intenzivno vjebanje ili konzumiranje velikih obroka hrane prije spavanja. Tu su takoer i umor uzrokovan promjenom vremenskih zona prilikom putovanja i psiholoki stresovi koji dovode do oteanog uspavljivanja ili spavanja, poput rokova na poslu, ispita, branih konflikata ili poslovnih kriza. Ove probleme je mogue ublaiti osmiljavanjem i provoenjem dobrog programa higijene spavanja.Primarnih i sekundarnih poremeaja spavanja ima vie od 85, no najei su: Nesanica ili insomnija - alarmantni podaci istraivanja pokazuju da u Hrvatskoj 26 % ljudi pati od nesanice. Apneja spavanja - prestanak disanja koji moe trajati 10, 20 ili 30 sekundi, nakon ega ovjek pone grevito hvatati zrak. Taj se ciklus moe ponavljati cijele noi, a da spava toga nije ni svjestan, ali se ujutro budi suhih usta, s glavoboljom i mamurlukom. Sindrom nemirnih nogu - oko 15% ljudi, posebno kada je vrijeme za spavanje, u nogama osjea trnce, unutranji svrbe ili greve, praene neodoljivom potrebom da uklone te neugodne osjeaje energinim pomicanjem nogu. Ovo su klasini simptomi sindroma nemirnih nogu koji onemoguava padanje u san, a takoer moe ovjeka buditi iz sna, tjerajui ga da etnjom olaka neugodu. Narkolepsija - sindrom narkolepsije karakteriziran je spontanim padanjem u san. Prvi simptom je obino pretjerana pospanost tokom dana. Radi se o neodoljivoj elji za spavanjem u trenutku kada osoba eli biti budna. 3. KARAKTERISTIKE NEZGODA UZROKOVANIH POSPANOUZa razliku od nezgoda uzrokovanih konzumiranjem alkohola, trenutno ne postoji objektivan test niti kontrola krvi ili daha vozaa koji bi na mjestu nezgode pokazali da je pospanost uzrok. Ne postoje jasni kriteriji koji ocjenjuju u kojoj mjeri je voza bio pospan niti postoji neki prag pospanosti iznad koga voza ugroava sigurnost saobraaja. Ukoliko su u nezgodi vozai nepovrijeeni, naglo uzbuenje i poveanje adrenalina obino uklanja mogue vidljive pokazatelje pospanosti koje bi slubenici policije mogli iskoristiti da utvrde pospanost kao uzrok nezgode. Kao rezultat toga, nae razumijevanje vonje u pospanom stanju se temelji na subjektivnim dokazima, kao to su policijski izvjetaji o nezgodama i izvjetaji koje piu sami vozai nakon nezgode, a mogu se osloniti i na druge mjere pospanosti poput trajanja sna uvremenu prije nezgode ili radnog rasporeda. Neki istraivai su pri...</p>