Veliki koraljni greben

  • Published on
    09-Mar-2015

  • View
    54

  • Download
    6

Embed Size (px)

Transcript

<p>Veliki koraljni greben (eng. Great Barrier Reef) je najve i koraljni greben na svijetu, i najve a iva cjelina na svijetu (oko 344.400 km). Nalazi se u Koraljnom moru i prote e se 2030 km du ruba kontinentalnoga elfa sjeveroisto ne Australije (pokrajina Queensland).</p> <p>OdlikeKoraljni grebeni rezultati su 10 tisu a godina rada, tijekom kojeg su se oceani podigli do dana nje razine nakon posljednjeg ledenog doba. Graditelji ove izvanredne tvorevine milijuni su si u nih koraljnih polipa i to 350 razli itih vrsta polipa. U rodu su s meduzama, a svaki od njih ima usta koja su okru ena vijencem pokretljivih lovaka. Svaki polip mo e uvu i kalcijev karbonat iz mora i pretvoriti ga u vapnenastu koru koja, kad je umno imo nekoliko milijardi puta, tvori koraljni greben, No polip svoje vapnenasto skloni te dijeli sa si u nim biljkama koje se zovu zoowanthellae. One pomo u svjetlosti pretvaraju uglji ni dioksid i vodu u ugljikohidrate i kisik, Polipi apsorbiraju te spojeve, a biljkama zauzvrat daju nitrate i druge otpadne tvari. Zbog toga koraljni grebeni mogu nastali samo na mjestima do kojih dopire sun eva svjetlost, odnosno u bistroj vodi do 40 m dubine.</p> <p>PovijestVeliki koraljni greben je jedan od najljep ih ukrasa na eg planeta koji se nalazi uz obalu Australije. O tom dragulju modre, indigo, safirne i isto bijele boje, ija se divota vidi ak i s Mjeseca neobi no je da su prvi Europljani koji su vidjeli Veliki koraljni greben bili tako turi u njegovom opisu. Godine 1606. to je bio panjolac Luis Vaez de Torres, kojeg je oluja natjerala da zaobi e vrh Queenslanda i da pro e kroz tjesnac koji danas nosi njegovo ime. Potom je do ao kapetan James Cook, iji je brod Endeavour zapeo i te ko se o tetio izme u vanjskoga grebena i kopna godine 1770. A onda je 1789. do ao kapetan Bligh, koji je odane i izgladnjele lanove posade Bountyja proveo kroz prolaze preko grebena i uveo ih u mirne vode uz obalu. Josepha Banksa, botani ara s Endeavoura, greben je ispunio strahopo tovanjem. Po to je njegov brod bio popravljen, napisao je: Greben poput ovoga pokraj kojeg smo upravo pro li ne to je to u Europi uop e ne postoji, a ne postoji ni nigdje drugdje osim u ovim morima, To je zid od koraljne stijene koji se okomito uzdi e iz beskrajnoga oceana Iako je za rast koralja potrebno plitko more s mnogo sun eve svjetlosti, Banks je imao pravo kad je rekao da je Veliki koraljni greben jedinstven.</p> <p>Riba klaun</p> <p>Divovska koljka</p> <p>BioraznolikostPosjetitelju e se u initi da je koraljni greben lijepo i spokojno mjesto, no to je istodobno i mjesto beskona ne borbe, budu i da se svako stvorenje koje ovdje ivi s ostalima bori za hranu i prostor. Postoje i meki i tvrdi koralji razli itih oblika i veli ina; neki izgledaju poput rogova, drugi poput bi eva ili lepeza; neki su dovoljno vrsti da mogu podnijeli udaranje valova, a drugi tako krhki da mogu ivjeti samo u posve mirinim vodama. Neke vrste rastu br e od drugih, pa ih zasjenjuju i kradu im svjetlost. Neki drugi se koriste otrovnim lovkama kako bi se rije iti konkurencije, ili u vodu ispu taju smrtonosne kemijske spojeve. Tim opasnostima treba dodati i grabe ljivce kao to su riba papiga a koja svojim eljustima va e koralje, i zvjezda a kruna od bodlji koja iri svoj eludac preko koralja i tako ih probavlja. Te zvjezda e periodi ki se pojavljuju u velikome broju i tad uni tavaju itave</p> <p>grebene. Oceanske oluje i ciklone tako er melju i kidaju koralje i pretvaraju ih u prah. Tijekom dana u plitkim vodama koraljnih grebena nije mimo, no najve a aktivnost ipak se doga a no u. No u se koraljni polipi hrane, izbacuju i svoje vi ebojne lovke kako bi uhvatili sitne ivotinjice i biljke koje se nazivaju planktonom. Kad se pojave milijarde lovaka, ini se kao da je itav greben procvao. Danju do toga ne mo e do i jer bi krakovi zaklonili alge zooxanthellae od sunca. Tijekom prolje a u odre enim se no ima doga a izvanredna predstava. Naime, du itavoga koraljnoga grebena, na neki nepoznat kemijski ili svjetlosni znak, itava populacija polipa reagira ispu taju i naran aste, crvene, plave i zelene estice jajnih stanica i sperme. Te estice isplivaju na povr inu i prekriju je jarkim bojama. Potom se estice otvore i jajne slanice i spermiji se izmije aju kako bi stvorili nove polipe, koje e plima odnijeli u potragu za prikladnim slobodnim mjestom na kojem mogu po eti graditi nov koraljni greben. Na ivot medu koraljima prilagodile su se i spu ve i vlasulje. morski pu evi i morski krastavci, rakovi, goleme koljke, morske zmije, meduze i ribe beskona no razli itih boja i nijansi. Unutar i izvan grebena ive i morski psi, a u dubljim vodama ima i dupina i kitova. Koraljni greben neprestano raste. A im novi komadi koralja probije morsku povr inu, na njemu se odmah pojavljuje kapa od bijeloga pijeska na kojem ne to raste. Neki takvi kolonizatori pojavljuju se uistinu nevjerojatno brzo. Imaju plodove koji podnose slanu vodu i mogu mjesecima plutati po oceanu prije nego to na u pogodnu luku i proklijaju. Za njima dolaze i druge biljke. Ptice koje su nazo ne posvuda na koraljnom grebenu tako er daju svoj dragocjeni prilog sadnji bilja, a stvaraju i gnojivo koje oboga uje tlo. Galebovi vole paskvice i raznose njihovo sjeme po svim otocima. Crne blune grade gnijezda u stablima i raznose njihove sjemenke na svojim krilima. Na koraljnim otocima ivi mno tvo morskih ptica: igre, blune, galebovi, fregate i gospodski australski orlovi, koje se me usobno sva aju oko bogate etve na grebenima. Ljeti enke kornja a pu u na</p> <p>obalu kako bi polo ile jaja u topao pijesak. Oko osam tjedana poslije pojavljuju se tisu e malih kornja a i neoprezno jure prema moru, dok na njih vrebaju morske ptice, rakovi i takori.</p> <p>Golema elva</p> <p>Plava morska zvijezda</p> <p>Ugro enostVeliki koraljni greben svakako je jedan od naj ivljih i najbolje povezanih ekosustava. No ujedno je i ravnote a u njemu najosjetljivija. Ako se samo jedan vid ovoga stani ta izlo i pritisku, to bi moglo imati katastrofalne posljedice za sve. Koraljni greben mo e podnijeti oluje i bje njenje mora, ali na po etku 21. stolje a najve oj opasnosti izla e ga suvremeni ovjek. Aborid ini su stolje ima lovili ribu i druge ivotinje du koraljnog grebena a da ga nisu o tetili. No u pro lome stolje u kopanje guana (pti jeg izmeta), prevelik izlov ribe, lov na kitove i na Bisere ostavili su traga. Progla avanjem ovoga podru ja nacionalnim parkom mnoge od tih opasnih aktivnosti su prekinute, a turizam se nastoji pomno nadzirati. Unato tomu, neki znanstvenici tvrde da je kanalizacija iz turisti kih objekata uzrokovala nedavnu eksploziju populacije zvjezda a kruna od bodlji, a da su ostaci hrane iz hotela koji se bacaju u more uzrokovali deseterostruko pove anje broja galebova i dramati an porast smrtnosti malih kornja a i mladih ptica. Vlada dr ave Queensland nastoji rije iti ove probleme i preduhitriti neke druge, tako da je, ukupno gledano, turizam dosad imao tek blagi utjecaj na okoli , a Veliki koraljni greben ostavljen je da u miru radi svoje bezvremenske poslove.</p>