VRJEDNOVANJE POSTIGNUĆA UČENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUČJU skupni rad

  • Published on
    13-Mar-2016

  • View
    93

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

VRJEDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUJU skupni rad. ocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave !. kognitivno (akademsko) socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponaanje) - PowerPoint PPT Presentation

Transcript

  • VRJEDNOVANJE POSTIGNUA UENIKA NA SOCIOEMOCIONALNOM PODRUJU skupni rad

  • kognitivno (akademsko)socio-emocionalno (stavovi, uvjerenja, sustav vrijednosti, ponaanje) psihomotorikoocjenjivanje, vrjednovanje = procjenjivanje realizacije ciljeva nastave !Podruja: ravnopravnaobrazovna postignua

  • to su socioemocionalne kompetencije? osobine potrebne za uspjeno funkcioniranje uenika i osoba u njegovom okruenju (stavovi, uvjerenja, interesi, sustav vrijednosti, ... ponaanje)

    odnose se na:nain izvravanja obaveza (odnos prema obavezama)potivanje pravila ponaanja i odnos prema drugimasposobnost suradnje (ponaanje u grupi/skupini)

    ciljevi nastave nuno vrjednovanje

  • zapadna kultura (i naa) i kole opsjednute akademskom inteligencijom i postignuima u nastavi se zanemaruje emocionalna inteligencijau tradicionalnim kolama dominira vrjednovanje akademskog podruja (kognitivno pismeni i usmeni ispiti)IQ djece porastao za 20 bodova u odnosu na poetak 20. st. djeca akademski sve inteligentnija, ali emocionalne i drutvene sposobnosti iz generacije u generaciju su sve loijeOpsjednutost akademskim postignuima

  • neakademska postignua - jednako vrijedni ciljevi: 1) sloenost proizvodnog procesa nuan rad u timu djecu treba osposobiti za suradnju znanja, stavovi i uvjerenja meusobno povezaniza uspjeh u ivotu (odgovoran, ispunjen, uglavnom zadovoljan pojedinac) vanije su socioemocionalne kompetencije od kognitivnih Vanost socioemocionalnih kompetencija

  • Kako se razvijaju socioemocionalne kompetencije? EInajvie kroz skupinski rad i rad na projektima i kroz tradicionalne oblike radakroz svakodnevnu komunikaciju i rjeavanje malih problema

  • Kako se vrjednuju socioemocionalna postignua?

    to prije napraviti biljeke (zaborav) instrumenti:tabliceliste provjereskale procjenenajpogodnije tijekom rada u skupinidobro pripremljen dovoljno vremenaPROMATRANJE i BILJEENJE PONAANJApomono sredstvo (olakava posao)vodi kroz promatranje brzo i efikasno pravljenje upotrebljivih biljeki

  • TABLICE

    razred:

    mjesec:

    ODNOS PREMA RADU (Aktivnost i zalaganje)

    PONAANJE (Kultura meusobnog komuniciranja)

    Prezime

    Ime

    Napisao DZ.

    Ima pribor.

    Rjeava zadatke.

    Ustrajan u radu

    Slua.

    Potuje druge.

    Probleme rjeava

    konstruktivno.

    Strpljiv je.

    Preuzima

    odgovornost.

    1

    Ani

    Ana

    + + -/+

    ++ + +

    5

    5

    3 4

    3

    3

    2 3

    2 3

  • TABLICEsadraj instrumenta se prilagoava potrebi grupe (ono to treba razvijati)

    razred:

    mjesec:

    ODNOS PREMA RADU

    VLADANJE

    Prezime

    Ime

    Napisao DZ.

    Aktivan je (rjeava zadatke).

    Slua.

    Potuje druge (pristojan je).

    Preuzima

    odgovornost.

    1

    Ani

    Ana

    + + -/+

    5

    3 4

    3

    2 3

  • Lista (popis ponaanja)popis ponaanja koja se promatrajuinstrument za jednostavno biljeenje rezultata promatranjauz svako ponaanje rubrika za stavljanje oznake (krii, kvaica) je li prisutno ili ne

    Kriteriji za vrednovanje postera

    itljivost postera na udaljenosti od 1 do 2 m.

    Optimalna koliina sadraja.

    (

    Naslov.

    (

    Tonost sadraja.

    (

    Prikazani bitni podaci.

    Tekstualni sadraj u natuknicama.

    Napisan jezino tono.

    (

    Bitno naglaeno bojom, veliinom i/ili grafikom oznakom.

    Vizualni sadraji funkcionalno i sadrajno povezani s tekstom.

    (

    Navedeni podaci o autorima i godina izrade.

    (

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • Skala procjeneinstrument za procjenu stupnja prisutnosti ponaanja slina prethodnoj listi: popisana ponaanja koja se opaaju - kompetencije uz ponaanje stupnjevi u kojima moe biti izraeno mogue finije praenje promjena !!!

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

    uope ne

    rijetko

    povre meno

    vei dio vremena

    itavo vrijeme

    ODNOS PREMA ZADACIMA

    Samoinicijativno radi.

    (

    Rjeava zadatke.

    (

    Ustrajan u radu (dovrava zadatke).

    (

    ODNOS PREMA DRUGIMA

    Paljivo slua druge.

    (

    Dogovara se.

    (

    Prihvaa prijedloge.

    (

    Pokazuje potovanje prema drugima.

    (

    Pomae drugima.

    (

    Prihvaa sve lanove skupine.

    (

    Preuzima odgovornost.

    (

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • Vjeba 1Izrada instrumenta - operacionaliziranjeu malim skupinama

    prije poetka rada proitati PONAANJE U SKUPINI iz Tablice za vrjednovanje sposobnosti za rad u skupini

    1. korak vrjednovanja: UPOZNAVANJE UENIKA S KRITERIJIMAprije poetka rada

  • - poeti sa osnovnim elementima (temeljne vjetine)

    KVALITETA PREDSTAVLJANJA

    poetni stupanj

    Predstavljeno je u zadanom vremenu.

    Predstavljanje ima odgovarajuu strukturu: uvod, razradu i zakljuak.

    Govor je optimalno glasan.

    Predstavljeni sadraji su jasni i razumljivi.

    Predstavljanje je teno (bez nepotrebnih zastajanja).

    Sadraj je prezentiran samostalno (tekstualni dio je preprian - slajd, poster isl. slue kao podsjetnik).

    Mogue jezine pogreke u govoru su samostalno ispravljene.

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • - kad potpuno savladaju osnove dodati nove elemente - postepeno usvajanje sloenih kompetencija

    KVALITETA PREDSTAVLJANJA

    vii stupanj

    Predstavljeno je u zadanom vremenu.

    Predstavljanje ima odgovarajuu strukturu: uvod, razradu i zakljuak.

    Govor je optimalno glasan.

    Predstavljeni sadraji su jasni i razumljivi.

    Predstavljanje je teno (bez nepotrebnih zastajanja).

    Sadraj je prezentiran samostalno (tekstualni dio je preprian - slajd, poster isl. slue kao podsjetnik).

    Mogue jezine pogreke u govoru su samostalno ispravljene.

    Publici je upuivan pogled.

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • - saimanje nekoliko usvojenih kompetencija koje vjerojatno ine cjelinu preglednost i pamtljivost elemenata

    KVALITETA PREDSTAVLJANJA

    napredni stupanj

    Predstavljeno je u zadanom vremenu.

    Predstavljanje ima odgovarajuu strukturu: uvod, razradu i zakljuak.

    Predstavljanje je optimalno glasno, jasno i razumljivo.

    Predstavljanje je teno i samostalno.

    Mogue jezine pogreke u govoru su samostalno ispravljene.

    Neverbalna komunikacija je odgovarajua (pogled upuivan publici, dranje tijela).

    Naglaeno je ono to je posebno vano (postavljanjem pitanja i/ili davanjem zadataka sluateljima i/ili saimanjem).

    Odgovoreno je na pitanja sluatelja.

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • 4) Izabere se postupak ili tehnika mjerenja uinka

    u odnosu na unaprijed utvreni ishod uenja (kompetenciju)

    5-15 min. promatra se funkcioniranje jednog djeteta tijekom nast. sata: 1- 4 uenika (ovisno o vjetini uitelja)

    u poznatim situacijama u kojima je dijete oputeno

    diskretno dijete ne zna da je promatrano da ne bi omeli proces uenjaprirodno (uobiajeno) ponaanje

    voditi rauna o utjecaju na uenje i pouavanje Promatranje i biljeenje uestalosti ponaanjacilj vrjednovanja: POTAKNUTI NA KVALITETNIJI RAD (ako pristup negativno djeluje na motivaciju uenika, treba ga mijenjati)

  • Naini biljeenja mogunost nadoknade (uenje, navika ispravljanja greaka, odgovornost)

    Prezime

    Ime

    Napisao DZ.

    Ima pribor.

    1

    Ani

    Ana

    - + + -/+ +

    + + + + +

  • SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

    Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________

    uope ne

    rijetko

    povre meno

    vei dio vremena

    itavo vrijeme

    ODNOS PREMA ZADACIMA

    Samoinicijativno radi.

    (

    Rjeava zadatke.

    Ustrajan u radu (dovrava zadatke).

    (

    ODNOS PREMA DRUGIMA

    Paljivo slua druge.

    (

    Dogovara se.

    (

    Prihvaa prijedloge.

    (

    Pokazuje potovanje prema drugima.

    (

    Pomae drugima.

    Prihvaa sve lanove skupine.

    (

    Preuzima odgovornost.

    Uitelj:_____________________________

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • brojka = uestalost

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

    Ime i prezime:_________________________ Razred:_____ Datum:______________

    uope ne

    rijetko

    povre meno

    vei dio vremena

    itavo vrijeme

    ODNOS PREMA ZADACIMA

    Samoinicijativno radi.

    1

    2

    3

    4

    5

    Rjeava zadatke.

    1

    2

    3

    4

    5

    Ustrajan u radu (dovrava zadatke).

    1

    2

    3

    4

    5

    ODNOS PREMA DRUGIMA

    Paljivo slua druge.

    1

    2

    3

    4

    5

    Dogovara se.

    1

    2

    3

    4

    5

    Prihvaa prijedloge.

    1

    2

    3

    4

    5

    Pokazuje potovanje prema drugima.

    1

    2

    3

    4

    5

    Pomae drugima.

    1

    2

    3

    4

    5

    Prihvaa sve lanove skupine.

    1

    2

    3

    4

    5

    Preuzima odgovornost.

    1

    2

    3

    4

    5

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI:

    1

    2

    3

    4

    5

    Uitelj:_____________________________

    (E. Nimac, M. esi, M. Barbaroa-iki, 2007.)

  • Blaa verzija

    Kriteriji za brojano ocjenjivanje postera:

    5

    Ostvarene sve komponente.

    4

    Ostvareno 9 komponenti.

    3

    Ostvareno 7 ili 8 komponenti

    2

    Ostvareno 4, 5 ili 6 komponenti.

    1

    Poster nije predan ili je ostvareno manje od 4 komponente.

  • Ocjenjivanje/vrjednovanje postignua rad u skupini

  • Razlika grupe, skupine i timagrupa: vie ljudi koji ine cjelinu ili djeluju kao cjelina (razredni odjel)

    skupina: skup osoba zdruenih zajednikim ciljem (uenici koji zajedno izrauju plakat)

    tim: skupina strunjaka i specijalista okupljenih na nekom projektu ili zadatku (uenici koji zajedno izrauju plakat, ali svatko ima svoj zadatak ovisno o kompetencijama)Vladimir Ani RJENIK HRVATSKOG JEZIKA

  • Komponente za vrjednovanje rada u skupiniono to se moe vrjednovati (prema Klippert, 2001.)skupni procesiponaanje svakog pojedinca tijekom rada (doprinos grupnom uratku, upornost, suradnja, potivanje pravila ponaanja)nain predstavljanjakvaliteta skupnog uratkaakademska postignuavrjednovanje svih komponenti sloen proces trai vrijeme i koncentracijuogranien kapacitet radne memorije

    vjetinu samovrjednovanja graditi korak po korak- tijekom jednoga sata vrjednovati jednu komponentu (kad postanu vjeti, vie)

  • Koraci pri vrjednovanju 0) upoznavanje s kriterijimaprije skupinskog rada moraju biti ispred uenika usmjeravanje ponaanjaindividualno ispunjavanje tablica/listevodi uenika kroz proces vrjednovanjau uputi naglasiti vanost iskrenosti informirati o cilju (bolji rad skupine)usporeivanje procjena unutar skupinesvi svoja zapaanja proitaju ostalim lanovimarasprava o procjenama slinosti i razlikeobrazloiti svoju procjenudonoenje zajednikog vrijednosnog sudaplan za poboljanje rada u skupini

  • Procjena sposobnosti predstavljanjaosobito poticajno odreivanje prezentatora na kraju grupnog rada drijebom (znaju da postoji mogunost da oni budu prezentatori vie se trude u pripremi prezentacije)pripremiti kriterije kvalitetnog predstavljanja ili skale procjene (ako se ne koriste obrasci, kriteriji trebaju biti ispred uenika)

  • Vrjednovanje skupnog uratkamogua 3 nainasvi lanovi istu ocjenu za rezultat zajednikog rada ovisi o kvaliteti rada svakog lana odgojno djelovanje: potie sve lanove na maksimalan angaman i suradnju svaki lan svoju ocjenuuenici ne doprinose podjednako zajednikom uratkusvaki lan dobije zajedniku i svoju ocjenu najpoticajniji nain

  • Abecednim redom unesite imena svih lanova skupine.

    PONAANJE U SKUPINI

    Imena lanova skupine

    Branka

    Lada

    Marko

    Nada

    Petra

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    Samoinicijativno radi.

    Rjeava zadatke.

    Ustrajan u radu.

  • Najprije procijenite svoje ponaanje tijekom rada. Dobro razmislite kako ste se ponaali i procjenu izrazite ocjenom od 1 do 5 ovisno o tome koliko esto ste se ponaali na opisani nain. Ocjenu upiite u praznu rubriku uz opisano ponaanje u stupcu V ispod svoga imena (V=vlastita ocjena) .

    PONAANJE U SKUPINI

    Imena lanova skupine

    Branka

    Lada

    Marko

    Nada

    Petra

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    Samoinicijativno radi.

    3

    Rjeava zadatke.

    5

    Ustrajan u radu

    5

  • Na isti nain procijenite ponaanje ostalih lanova svoje skupine. Ocjenu upiite u praznu rubriku uz opisano ponaanje u stupcu ispod imena svakog lana (=lanovi grupe) .

    PONAANJE U SKUPINI

    Imena lanova skupine

    Branka

    Lada

    Marko

    Nada

    Petra

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    V

    Z

    N

    Samoinicijativno radi.

    4

    3

    5

    3

    4

    Rjeava zadatke.

    3

    5

    5

    2

    4

    Ustrajan u radu.

    5

    5

    5

    4

    4

  • svi lanovi skupine dobiju isti protokolupiu svoje ime i imena ostalih lanova skupineJEDNOSTAVNIJA VERZIJA

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

    Ime i prezime: Ani Ana_______ Razred: 5. C__ Datum: 15. IX. 2007.__

    Ana

    Marko

    Ivana

    Marin

    Zajednika

    ODNOS PREMA ZADACIMA

    Samoinicijativno radi.

    Rjeava zadatke.

    Ustrajan u radu (dovrava zadatke).

    ODNOS PREMA DRUGIMA

    Paljivo slua druge.

    Dogovara se.

    Prihvaa prijedloge.

    Pokazuje potovanje prema drugima.

    Pomae drugima.

    Prihvaa sve lanove skupine.

    Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greke).

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI:

  • vlasnik protokola upie uz svako ponaanje ocjenu za sebe

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI

    Ime i prezime: Ani Ana_______ Razred: 5. C__ Datum: 15. IX. 2007.__

    Ana

    Marko

    Ivana

    Marin

    Zajednika

    ODNOS PREMA ZADACIMA

    Samoinicijativno radi.

    5

    Rjeava zadatke.

    5

    Ustrajan u radu (dovrava zadatke).

    5

    ODNOS PREMA DRUGIMA

    Paljivo slua druge.

    5

    Dogovara se.

    5

    Prihvaa prijedloge.

    5

    Pokazuje potovanje prema drugima.

    5

    Pomae drugima.

    5

    Prihvaa sve lanove skupine.

    5

    Preuzima odgovornost (priznaje i ispravlja greke).

    5

    SPOSOBNOST RADA U SKUPINI:

    5

  • unaprijed odrediti 4 uenika (1 skupinu)diskretno promatrati i napraviti odmah zabiljeku pred kraj sata pitati svakog uenika kako ocjenjuje svoje funkcioniranje komponentu po komponenturei svoju procjenuu sluaju neslaganja traiti obrazloenje i sam obrazloiti pitati i ostale lanove skupine (ili razred)JO JEDNOSTAVNIJA VERZIJA

  • unutar svakog predmeta komponenta (rubrika) SPOSOBNOST SURADNJEsastavni dio zakljune ocjene iz predmeta20% utjee na zakljunu ocjenu iz predmeta

    zajednika za sve predmeteposebna rubrika u svjedodbina temelju usporedbe i rasprave predmetnih uitelja - daju zajedniku ocjenu

    Zakljune ocjene za sposobnost rada u skupinimogui pristupi

  • na kraju ocjena za cjelokupnu kompetenciju - ne srednja ocjena osim u sluaju neodlunostiocjene nisu potpuno objektivne - ea vrjednovanja (najmanje 2 u polugoditu) manja subjektivnost4

    ODNOS PREMA RADU

    Napisao DZ.

    Ima pribor.

    Rjeava zadatke.

    Ustrajan u radu.

    OCJ

    - + + -/+ +

    IX,X

    4

    + + + + +

    5

    10.IX. 15.X.

    4 5

    5

    3 3

    3

    *******

Recommended

View more >