Vulkani i Potresi Na Zemlji

  • Published on
    06-Aug-2015

  • View
    475

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

<p>UvodZbog sveobuhvatnosti i irine ove teme, nastojale smo da u ovom radu iznesemo neto osnovno o vulkanskim i seizmistikim pojavama na Zemlji. Kada govorimo o vulkanima i potresima potrebno je istai da to ujedno mogu biti najopasnije prirodne nepogode, te mogu izazvati katastrofalne posljedice. Smatramo da bi populacija trebala znati vie o ovim nepogodama. Dakle, vulkani su dio unutranjih sila koji su zajedno sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje. To su velike pukotine u litosferi koje najee uz eksploziju iz unutranjosti Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te uarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i tetni za ivot, dok uarene stijene nose sve pred sobom. Dovoljno je samo da bacimo pogled na globus kako bi primjetili da su vulkani zastupljeni na svim dijelovima Zemlje. U blizini vulkana, iako svjesni velike opasnosti, nastanjeno je mnotvo naselja. Glavni razlog tome je to su tla plodna, pa ljudi koji tu ive bave se obraivanjem zemlje, tu se nalaze mnogobrojni maslinjaci, vinogradi, polja sa itaricama, pirinem... Vulkanske erupcije i zemljotresi deavaju se esto na istim mjestima, ali vulkani ne izazivaju snane zemljotrese, ve sudaranje ploa koje ine Zemljinu koru. Zemljotresi izazivaju podrhtavanje tla i deavaju se svaki dan. Postoje oni koji su toliko jaki da cijeli grad mogu pretvoriti u ruevinu, ali ei su ovi slabiji koje ak i ne osjetimo. Njih registruju veoma osjetljivi ureaji, seizmografi.</p> <p>1</p> <p>VULKANI I POTRESI NA ZEMLJIVulkani i potresi na zemlji su jedne od najopasnijih prirodnih nepogoda, koje mogu izazvati katastrofalne posljedice. Vulkani su dio unutranjih sila, koji su zajedno sa potresima oblikovali glavni dio planete Zemlje.</p> <p>1. VulkaniVulkani su velike pukotine u litosferi, koje najee uz eksploziju iz unutranjosti Zemlje izbijaju pepeo, gasove, te uarene stijene. Svi ti produkti su jako opasni, gasovi koji izbijaju iz vulkana mogu biti otrovni i tetni za ivot, dok uarene stijene nose sve pred sobom. U blizini vulkana naseljeno je mnotvo stanovnitva. 1Slika 1: Vulkan na Kamatki</p> <p>Izvor: www.politika.rs</p> <p>1.1. Pojam vulkana Kada pritisak rastaljenih stijena ispod povrine zemlje postane prevelik, starije stijene, obino u pratnji lave i plinova, izlaze kroz pukotinu ili otvor u zemljinoj kori. Vulkan je pojam koji opisuje pukotinu i tipian stoasti oblik planine nastao kao posljedica prelijevanja lave, starijih stijena i vulkanskog pepela kroz milione godina. Vie od 80% materijala od kojeg je graena zemljina kora dolazi iz vulkana. Kroz dugu geoloku povijest nebrojeno mnogo vulkanskih erupcija formiralo je morsko dno i neke planine, a ispuni plinovi iz vulkana zasluni su za formiranje Zemljine atmosfere. Smatra se da pojam vulkan dolazi od imena Vulcano koji predstavlja vulkanski otok u1</p> <p>hr.wikipedia.org</p> <p>2</p> <p>Italiji. No ipak, originalno, sam pojam vulkan potjee od imena Vulcan (bog vatre u rimskoj mitologiji). Dio geologije koji prouava vulkane naziva se vulkanologija (eng. vulcanology). A naunici koji se bave ovom naukom vulkanolozi.2 Na Zemlji, njih najee susreemo na rubovima litosfernih ploa. Vulkan moe biti aktivan ili neaktivan, ovisno o njegovim erupcijama i tektonskoj aktivnosti u njegovoj blizini. Najistaknutiji dio vulkana je vulkanska kupola koja se neprestano poveava. Prodor magme moe se dogoditi iz vie razloga kao to su tektonski utjecaji i promjene dubinskog tlaka koji je guraju, visoka temperatura (600 do 1200 C) koja poveava pokretljivost magme te tali stijene ili zbog plinova i para koji poveavaju uzgon magme. Magmu na povrini Zemlje nazivamo lava.3 1.2. Dijelovi vulkana Osnovni dijelovi vulkana su: magmatsko ognjite, glavni kanal i krater.Slika 2: Osnovni dijelovi vulkana</p> <p>Vulkanska kupa je uzvienje nastalo stalnim nagomilavanjem vulkanskog materijala oko kratera (otvora) koji se nalazi na vrhu vulkanske kupe. Krater je otvor ili depresija na vrhu vulkanskog aparata kroz koji dolazi do izbacivanja ili izlijevanja lave i piroklastinog materijala. Vulkani centralnog tipa mogu imati glavni krater (na vrhu kupe) i parazitske (bone) kratere koji se nalaze na stranama vulkanske kupe. Neki vulkani imaju znatno iri, ovalan otvor koji se naziva kaldera.4</p> <p>Izvor: geounda.com</p> <p>Kaldere nastaju eksplozivnim unitavanjem vulkanske kupe. Naime, nakon intenzivne eksplozije dolazi do naglog pranjenja magmatske komore (mjesto u Zemljinoj kori u kome se nalazi magma pod veim ili manjim pritiskom) i gravitacionog obruavanja vulkanske kupe.2 3</p> <p>geounda.com hr.wikipedia.org 4 www.gfmo.ba</p> <p>3</p> <p>Vulkanski krater je povezan sa magmatskim ognjitem putem glavnog (dovodnog) kanala i drijela (predstavlja proireni dio tog kanala). Fumarola je otvor kroz koji dolazi do izbacivanja vulkanskog plina, odnosno pare. titasti vulkani nemaju ovakvu morfologiju vulkanskog aparata, ve se lava izljeva oko centra izlijevanja (ili iz pukotinskih sistema) pri emu se formiraju vulkanski platoi.5 1.3. Podjela vulkana Vulkani se dijele prema: </p> <p>mjestu pojave vremenu pojave obliku vulkanske aktivnosti vrsti, sastavu, obliku i kretanju lave</p> <p>1.3.1. Vulkani prema mjestu pojave Vulkani se prema mjestu pojave dijele na : </p> <p>kopnene; podmorske ili podvodne.</p> <p>Odranije je poznato da su se najprostija iva stvorenjca (najstariji mikroorganizmi) pojavila oko podmorskih izvora vrele vode i gasova na velikim dubinama. Geoloki preokret u kojem su se, do tada jedinim vulkanima pod vodom, pridruili oni na suhom uveliko je nagomilao slobodni kiseonik u atmosferi, a to je urodilo izobilnim umnoavanjem svakojakih vrsta organizama koji su zaposjeli nau planetu. Arhaiko doba je, obilovalo podvodnim vulkanima, koji su izvlaili kiseonik iz atmosfere, nasuprot kopnenim kojih gotovo da nije bilo. Na razmei arhaikog i proterozoikog razdoblja prije dvije milijarde godina, kada su se uzdigli kontinentalni masivi i pojavili zemaljski vulkani, uoljivo je da se kiseonik pojavio u atmosferi. Podvodni vulkani se izlivaju na niim temperaturama i srazmjera izmeu kopnenih i podvodnih je takva da kopneni preovladavaju u odnosu na podvodne,iako su ovi prvi nastali. Razlog tome je to su kopnene mase ustalile,a tektonska pomjeranja Zemljine kore koja su zapoela u paleoproterozoiku ni dan danas nisu prestala. I im su kopneni nadvladali, kiseonik je poeo da se gomila oko nae planete; podmorski vie nisu bili u stanju da ga odvlae iz atmosfere.6</p> <p>5 6</p> <p>www.gfmo.ba OPA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 S ZVA, Zagreb 1982</p> <p>4</p> <p>Slika 3: Kopneni vulkan</p> <p>Slika 4: Podvodni(podmorski) vulkan</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>. 1.3.2. Vulkani prema vremenu pojave to se tie vremena nastajanja vulkana, oni se dijele na: ugaene i ive ili aktivne.</p> <p>Aktivni vulkan redovno izbacuje lavu, pepeo, dim i druge materije. Kod vrlo aktivnih vulkana ovo se deava skoro neprestano. Kod drugih izmeu erupcije prou nedelje ili mjeseci. Ako kod nekog vulkana nema erupcija tokom godina ili vijekova, ali do njih moe doi u budunosti, radi se o uspavanom vulkanu. Ne doe li do erupcija tokom desetina hiljada godina, radi se o ugaenom vulkanu. Neki vulkani izbacuju gas i uarenu lavu u zastraujuim erupcijama. Drugi imaju eksplozivnije erupcije i izbacuju oblake pepela i gasa. Na kopnu, najvei dio magme curi lagano na povrinu tokom dugih razdoblja, bez eksplozivne snage. Dok su neki vulkani uspavani ve stotinama godina, drugi za koje se smatralo da su ugaeni, ponovo postaju aktivni, kao to se dogodilo 1973. sa Helgafelom (Hajmej, Island). Okamenjeni vulkani su bogati geolokim tragovima koji omoguavaju da se odredi njihova starost.7Slika 5: Ugaeni vulkan Slika 6: Aktivni vulkan</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org7</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>www.znanje.org</p> <p>5</p> <p>1.3.3. Vulkani prema obliku vulkanske aktivnosti Prema obliku vulkanske aktivnosti, vulkani se dijele na : fumarole, solfatare, gejziri, termalne vode. Vulkanska aktivnost esto je praena popratnim pojavama, izbijanjima vodene pare, razliitih plinova i hemijskih spojeva. Fumarole su otvori iz kojih izbija vodena para, a iz solfatara izbija sumporvodik (H 2S). Mfeti su otvori iz kojih izbija ugljikov dioksid, CO2. Vulkanska podruja esto prate termalni i mineralni izvori. Gejziri su otvori iz kojih zbog visokog pritiska izbija rela voda i vodena para. Najpoznatiji gejzir je onaj u Nacionalnom parku Yellowstone, Old Faithful.8Slika 7: Gejzir Slika 8: Solfatar</p> <p>.Izvor: hr.wikipedia.org Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>1.3.4. Vulkani prema sastavu,obliku i kretanju lave.</p> <p>Ovakvi vulkani se dijele na: havajski, peleki, vezuvski. Vezuvski - po vulkanu Vezuvu, kod grada Napulja. Odlikuje se snanim vulkanskim erupcijama, kiselom lavom, visokim vulkanskim kupama. Ovde spadaju Fudijama, Fuevska jamsomka. Havajski tip - relativno mirne erupcije, bez pepela i vulkanskih bombi, lava se razliva i hladi u vidu blagih ploa- titova. Primeri- Manula loa, manula kea... Peleki tip- dobio naziv po vulkanu Monteveu- snane erupcije, oblaci pepela i dima i poslije erupcije lava polako izlazi i ovrsne u obliku igala.9</p> <p>8 9</p> <p>hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org</p> <p>6</p> <p>1.4. Rasprostranjenost vulkana na Zemlji . Vulkani lee du velikih tektonskih lomova na Zemljinoj povrini - du srednjookeanskih grebena i njihovih kontinentskih ploa - i na razmei ploa u Zemljinoj kori. Poznati "vatreni prsten" oko Tihog okeana zapravo je rub Tihookeanske ploe. Najvie se vulkana nalazi pod morem, tvorei uzvisine u dubokomorskom dnu. Vjerovatno su veinom ugaeni. Ti vulkani tamo nastaju jer je okeanska kora veoma tanka pa se magma lako probija. Za Tihi okean se misli da u njemu ima vie od 10.000 vulkana visokih iznad 1000 metara. Nekoliko vulkana, koji lee u unutranjosti kontinenta daleko od doticaja ploa u kori, nastalo je lokalnim zagrijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vruih taaka u spoljnjem dijelu omotaa Zemljinog jezgra. Osim spomenutih podmorskih vulkana jo se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu meu kojima ima 20-30 aktivnih gotovo svake godine.10 Geografski raspored vulkanskih oblasti na zemlji: 1. Vatreni pojas Pacifika 2. Sredozemno-transazijska oblast 3. Atlantsko-okeanska oblast</p> <p>1.4.1. Vatreni prsten oko Tihog okeanaSlika 9: Vatreni prsten</p> <p>Najvie vulkana na Zemlji ima u Tihom okeanu,dakle njegove obale okruuju vulkani. Rije je o najsilovitijim vulkanima na Zemlji. Oni se proteu du otonih skupina na istoku Azijskog kontinenta. Ovaj pojas je zbog toga I nazvan Vatreni pojas Pacifika, to je rub Tihookeanske ploe. Za Tihi okean se misli da u njemu ima vie od 10 000 vulkana visokih iznad 1 000 metara.11</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>Nekoliko vulkana, koji lee u unutranjosti kontinenta daleko od doticaja ploa u kori nastalo je lokalnim zarijavanjem zbog radioaktivnosti ili zbog vruih taaka u vanjskom dijelu omotaa Zemljinog jezgra. Izbacuju pepeo, lavu, paru i gas, koji nastaju topljenjem kontinentalne kore. Veina vulkana iz vatrenog prstena predstavlja klasine10 11</p> <p>hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org</p> <p>7</p> <p>kupaste planine sa sredinjim erupcijskim otvorom i moda jo nekoliko sekundarnih pukotina sa strane. Razlog tome je injenica da sadre veliku koliinu kvarcita iz rastopljene kore kontinenta. Osim podmorskih vulkana kojih ima oko 31 ivi vulkan, jo se oko 500 aktivnih vulkana nalazi na kopnu meu kojima ima 20 30 aktivnih gotovo svake godine. Vulkani ovog pojasa poredani su u nizove i grade vulkansku zonu poznatu pod nazivom 'vatreni pojas'.12 Dakle, zapadni zid prua se od Kamatke (Kljuevski vrh 4750m), te Filipina (Apo 2965m, Awu, Hibok Hibok, Teal), Indonezije (Tambora 2821m, Krakatau 813m, Rinani, Semeru, Slaumat, Merapi, Agung, Tokachi, Bagana Kelud...), grupe ostrva Melanezije, pa do Novog Zelanda (Ruapejhu 2797m, Galunggung), a istoni od Aleutskih ostrva (Pogromnij, Akutan, Ukmok), preko Aljaske (Spurr, Torbert, Redoubt, Katmai, Martin, Trident), Stjenovitih planina u Kanadi i SAD (Mt. Saint Helens Washington), Meksika (Popokatapetl 5452m, Chichonal) i Anda (Kotopaksi 5897m, Calbuco, Casablanca, Villarica) i dr. Najvii vulkan se upravo nalazi u vatrenom prstenu Ohos(Ojos) del Salado na Andima, na granici Argentine i ilea, visok je 6887m.13 Havajski vulkani</p> <p>Grupa havajskih vulkana potie otud to se u omotau stalno nalaze perjanice (vrele take) gdje se stvara magma, iznad kojih se, poslije prolaza kroz okeansku koru, stvaraju vulkanske brojanice(nazivi podvodnih vulkanskih kupa). Predpostavlja se da e jednog dana havajske vulkane erodirati Tihi okean. Rijetka havajska lava nastala je topljenjem omotaa i okeanske kore u sebi ima manje kvarcita. Oni imaju kupast oblik. Najpoznatiji vulkani na Havajima su: Mauna Kea i mauna Loa, zatim postoje Kilauea, Manau... Mauna Kea je vulkanska planina koja je mjerena od dna Tihog okeana, visoka 10 203metara i iroka 120 km, to je za oko 2,5 km vie od Mount Everesta. Dakle to je najvei vulkan na Zemlji.14Slika 10: Vulkan Mauna Kea</p> <p>Izvor: www.znanje.org</p> <p>12 13</p> <p>Moja prva enciklopedij Planine I vulkani, SVJETLOST SARAJEVO 1991 OPA ENCIKLOPEDIJA JUGOSLAVENSKOG LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA 8 S ZVA, Zagreb 1982 14 hr.wikipedia.org</p> <p>8</p> <p>1.4.2. Vulkani Sredozemnog mora . U Evropi, takoer ima dosta vulkana, meu njima se ubrajaju: Vezv, Etna i Stromboli kao najpoznatiji, zatim Askja, Hekla, Katla, Sortsoy, Lipari, Ararat. Veina vulkana se nalazi na Sredozemlju i pruaju se na poprenim dislokacionim linijama. Aoslki arhipelag u Tirenskom moru ( istok Italije, sjever Sicilije) je oznaen kao vulkanski arhipelag. Sedam glavnih ostrva su vulkanskog porijekla. Tri vulkana u arhipelagu su aktivna : Stromboli, Vezuv i Lipari.15 Stromboli, Italija Stromboli je jedan od Aolskog ostrva u Italiji. Ostrvo je prenika 2 km i visine 900 m iznad povrine mora. Stromboli je jedan od najljepih vulkana na Zemlji. Eksplozije na Strombolji se sastoje od gasnih eksplozija koje izbacuju usijanu lavu iz grotla. Vee erupcije i potoci lave su rjee. 1919. god. etiri ovjeka su poginula i 12 kua uniteno od blokova koji su teili 60 tona.16Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>Slika 11: Vulkan Stromboli u Italiji</p> <p>Vezuv, Italija Vezuv je sloen vulkan koji ima dugu historiju, to je stratovulkan koji se nalazi u blizini Napulja, visok 1 281m. On je najpoznatiji po tome to se u njegovom podnoju nalaze dobro ouvani ostaci grada Pompeja. On je imao dvije erupcije koje su poznate kao najvee u Evropi. Zadnja erupcija, veoma slaba, desila se 1944.god., to je jedan od najopasnijih vulkana na Zemlji, jer u njegovoj blizini ivi oko 5 miliona ljudi.17</p> <p>Slika 12: Vulkan Vezuv u Italiji</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>15 16</p> <p>hr.wikipedia.org hr.wikipedia.org 17 hr.wikipedia.org</p> <p>9</p> <p>Etna, Italija</p> <p>Slika 13: Vulkan Etna u Italiji</p> <p>Na Siciliji se takoe nalazi i Etna, vulkan planina visoka 3 323m. Za razliku od Vezuva, ona se stalno oglaava, tako da je zadnja erupcija bila relativno nedavno, 1992 god.18</p> <p>Izvor: hr.wikipedia.org</p> <p>1.4.3. Vulkani u Atlantskom okeanu . U oblasti Atlantskog okeana, gdje je pravcem sjever-jug, du srednjeokea...</p>