ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU RS - Integralni text

  • Published on
    30-Jan-2017

  • View
    213

  • Download
    1

Embed Size (px)

Transcript

  • ZAKON O PARNINOM POSTUPKU -INTEGRALNI TEKST-1

    Dio prvi

    OSNOVNE ODREDBE

    Glava I

    OSNOVNI PRINCIPI

    lan 1.

    Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu kojih osnovni sudovi, okruni sudovi i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odluuju u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.

    lan 2. U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

    lan 3. Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. Sud nee uvaiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim propisima.

    lan 4. Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja.

    lan 5. Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni.

    1 Integralni tekst sadri tekst Zakona o parninom postupku (Slubeni glasnik Republike Srpske, broj 58/03), koji je stupio na snagu 1.8.2003. godine i zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku (Slubene glasnik Republike Srpske, broj 85/03, 74/05, 63/07). Integralni tekst se koristi samo za internu upotrebu i na isti se prilikom slubene upotrebe ne moe pozivati.

    http://www.advokat-prnjavorac.com

  • lan 6. U parninom postupku slubeni jezici su jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik hrvatskog naroda, a slubena pisma su irilica i latinica.

    lan 7. Stranke su dune da iznesu sve ijnenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvruju te injenice. Sud je ovlaen da utvrdi i injenice koje stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).

    lan 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.

    lan 9. Stranke su dune da pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im priznata ovim zakonom.

    lan 10. Sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

    lan 11. Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od dva roita - jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu raspravu.

    lan 12. Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. U parninom postupku sud je u pogledu postojajnja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.

    http://www.advokat-prnjavorac.com

  • lan 13. U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija pojedinac. U prvostepenom postupku u sporovima male vrijednosti moe postupati i odluivati struni saradnik. Struni saradnik u postupcima iz stav 2. ovog lana moe preduzimati sve radnje za koje je ovim zakonom predvieno da ih preduzima sudija pojedinac. U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudija.

    lan 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na roitu.

    Glava II NADLENOST SUDA

    1. Zajednike odredbe

    lan 15.

    Sud po prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean. Prilikom ocjenjivanja nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su sudu poznate. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud.

    lan 16. Sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ, oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu. Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici Srpskoj, po slubenoj dunosti oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie tubu.

    http://www.advokat-prnjavorac.com

  • lan 17. Svaki sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost.

    lan 18. Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka. Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima vanparninog postupka pred nadlenim sudom. Radnje koje je sproveo parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su preduzete u parninom postupku.

    lan 19. Sud se moe povodom prigovora tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnijet najdocnije u odgovoru na tubu. Sud se moe oglasiti po slubenoj dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnoenja odgovora na tubu.

    lan 20. Po pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najdocnije u roku od tri dana, ustupiti predmet nadlenom sudu. Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega bio pokrenut. Parnine radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadlean sud.

    lan 21. Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavie, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da rijei ovaj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljed oigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u kom sluaju e ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. Kad je povodom albe protiv odluke prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenosti

    http://www.advokat-prnjavorac.com

  • i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova.

    lan 22. Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Republike Srpske i osnovnog, odnosno okrunog suda, rjeava Vrhovni sud Republike Srpske u optoj sjednici.

    lan 23. Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.

    lan 24. Svaki sud vri radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost zbog odlaganja, sud e preduzeti izvrenje pojedinih radnji i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem podruju e se preduzeti radnja.

    2. Nadlenost sudova u sporovima sa meunarodnim elementom

    lan 25.

    U pogledu nadlenosti sudova u Republici Srpskoj u postupcima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila meunarodnog prava.

    lan 26.

    Sud u Republici Srpskoj nadlean je za suenje kad je njegova nadlenost u sporu sa meunarodnim elementom izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Srpskoj za odreenu vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadlean za suenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadlenosti.

    3. Stvarna nadlenost

    lan 27. U parninom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene ovim ili drugim zakonom Republike Srpske.

    http://www.advokat-prnjavorac.com

  • 4. Mjesna nadlenost

    a) Opta mjesna nadlenost

    lan 28.

    Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je opte mjesno nadlean za tuenog. U sluajevima predvienim u ovom zakonu za suenje je pored suda opte mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud.

    lan 29. Za suenje je opte mjesno nadlean sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije utvreno. Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno nadlean je sud na ijem podruju tueni ima boravite. Ako tueni pored prebivalita ima i boravite u kome drugom mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana podnoenja tube, opte mjesno nadlean je i sud boravita tuenog.

    lan 30. Za suenje u sporovima protiv Republike Srpske, optine, kao i drugih oblika teritorijalne organizacije, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihove skuptine. Za suenje u sporovima protiv ostalih pravnih lica, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.

    lan 31. Za suenje u sporovima protiv dravljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji stalno ivi u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njegovog posljednjeg prebivalita u Republici Srpskoj.

    http://www.advokat-prnjavora