ZAKON O POREZU NA DOBIT REPUBLIKE SRPSKE - fipa.gov.ba/publikacije_materijali/zakoni/04.08.2016.Zakon o porezu...sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, ... 6 prihodi od usklađivanja vrijedosti imovine, koja u skladu sa ovim zakonom podliježe

  • Published on
    06-Feb-2018

  • View
    219

  • Download
    7

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>ZAKON </p><p>O POREZU NA DOBIT REPUBLIKE SRPSKE </p><p>I - OSNOVNE ODREDBE </p><p>lanak 1. </p><p>Ovim zakonom ureuje se oporezivanje dobiti pravnih osoba u Republici Srpskoj i stranih </p><p>pravnih osoba koje ostvaruju prihod u Republici Srpskoj. </p><p>lanak 2. </p><p>Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedede znaenje: </p><p>1) pravna osoba je osoba koja je registrirana za samostalno obavljanje djelatnosti radi </p><p>stjecanja dobiti sukladno zakonima Republike Srpske, </p><p>2) strana pravna osoba je pravna osoba koja ima sjedite u inozemstvu, </p><p>3) poslovna jedinica strane pravne osobe (u daljnjem tekstu: stalno mjesto poslovanja) je </p><p>stalno mjesto poslovanja strane pravne osobe gdje se poslovanje odvija u potpunosti ili </p><p>djelomino, </p><p>4) kamata predstavlja bilo koji iznos koji treba platiti u novcu ili naturi za koritenje novca, </p><p>bilo da se plada obveza po dugu ili depozitu ili sukladno ugovoru o leasingu, prodaji na </p><p>otplatu ili nekoj drugoj vrsti prodaje na odgoeno pladanje, </p><p>5) osnovica imovine je cijena kotanja ili nabavna cijena neke imovine i koristi se za izraun </p><p>dobiti i gubitka od prodaje ili transfer imovine iu svrhu amortizacije, </p><p>6) usklaena osnovica imovine je osnovica umanjena za amortizaciju i uvedana za trokove </p><p>investiranja i druge trokove koji se ne odbijaju, a koji povedavaju vrijednost imovine, </p><p>7) investicijska imovina je sva imovina koju posjeduje porezni obveznik, a koja se ne koristi za </p><p>obavljanje djelatnosti poreznog obveznika i </p><p>8) financijska institucija obuhvada banke, osiguravajuda drutva, drutva za reosiguranje, </p><p>leasing drutva, mikrokreditna drutva, burze, dobrovoljne mirovinske fondove, drutva za </p><p>upravljanje investicijskim fondovima, investicijske fondove, brokerska i dilerska drutva. </p></li><li><p>II - POREZNI OBVEZNIK </p><p>lanak 3. </p><p>Sukladno odredbama ovoga Zakona, porezni obveznik je: </p><p>1) pravna osoba iz Republike Srpske za dobit koju ostvari iz bilo kojeg izvora u Republici </p><p>Srpskoj, Federaciji BiH, Brko Distriktu BiH ili u inozemstvu, </p><p>2) poslovna jedinica pravne osobe sa sjeditem u Federaciji BiH ili Brko Distriktu BiH za dobit </p><p>koju ostvari na teritoriju Republike Srpske, </p><p>3) strana pravna osoba koja obavlja djelatnost i ima stalno mjesto poslovanja u Republici </p><p>Srpskoj, za dobit koja se odnosi na to stalno mjesto poslovanja, </p><p>4) strana pravna osoba koja ostvaruje prihod od nekretnina koje se nalaze u Republici </p><p>Srpskoj, za dobit koja se odnosi na te nekretnine, </p><p>5) strana pravna osoba koja ostvaruje prihod u Republici Srpskoj, a nije obuhvadeno t. 3) i 4) </p><p>ovog lanka, oporezuje se porezom po odbitku sukladno glavom VI ovog zakona i </p><p>6) pravna osoba navedeno Uto 1), 2) i 3) ovog lanka iu sluaju da svojom poslovnom </p><p>djelatnodu ostvari gubitak u toj poreznoj godini. </p><p>lanak 4. </p><p>(1) Porez na dobit ne pladaju sljedede osobe: </p><p>1) Centralna banka Bosne i Hercegovine, </p><p>2) tijela i institucije Republike Srpske i jedinice lokalne samouprave, </p><p>3) privredna drutva osnovana sukladno propisima o zapoljavanju invalida, </p><p>4) javne ustanove, ovlateni regulatorno-nadzorni organi financijskog sektora, zavodi, vjerske </p><p>zajednice, politike stranke, sindikati, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna drutva, </p><p>zajednice, savezi, drutva, zaklade, fondacije i druge pravne osobe koje su registrirane za </p><p>obavljanje nedobitne djelatnosti i koja ostvaruju prihode: iz prorauna ili javnih fondova, od </p><p>sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, lanarina, kao i prihode od prodaje ili prijenosa </p><p>dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na trinoj </p><p>osnovi. </p></li><li><p>(2) Ukoliko osoba iz stavka 1. toka 4) ovog lanka vre i djelatnosti na trinoj osnovi i </p><p>ostvaruju prihode iz trinih izvora, obveznici su poreza na dobit, za dobit koju ostvare </p><p>obavljanjem takvih djelatnosti. </p><p>III- POREZNA OSNOVICA </p><p>lanak 5. </p><p>(1) Porezna osnovica za poreznu godinu je razlika izmeu oporezivih prihoda i rashoda koji se </p><p>odbijaju za tu poreznu godinu, u skladu sa ovim zakonom. </p><p>(2) Prilikom utvrivanja porezne osnovice, dobit poslovne jedinice pravne osobe sa sjeditem </p><p>u drugom entitetu ili Brko Distriktu BiH odgovara onoj dobiti koju bi ostvarila poslovna </p><p>jedinica da je samostalno i neovisno pravna osoba, koja obavlja istu djelatnost pod istim ili </p><p>slinim uvjetima kao i pravna osoba ija je poslovna jedinica. </p><p>1. Usklaivanje prihoda </p><p>lanak 6. </p><p>Oporezivi prihod u cilju izrauna porezne osnovice ukljuuje ukupan prihod iskazan u bilanci </p><p>uspjeha, u skladu s propisima kojima se ureuje raunovodstvo i revizija, osim prihoda koji </p><p>sukladno ovim zakonom imaju drugaiji tretman. </p><p>lanak 7. </p><p>Sljededi prihodi se ne ukljuuju u obraun porezne osnovice: </p><p>1) dividenda i udjeli u dobiti u drugom pravnom licu sa sjeditem u Republici Srpskoj, ukoliko </p><p>se ispladuju iz dobiti na koju je obraunat i pladen porez na dobit, </p><p>2) prihod u obliku nominalne ili ugovorene kamate na dunike vrijednosne papire koje </p><p>emitira Republika Srpska i jedinice lokalne samouprave u njenom sastavu, </p><p>3) kamata na depozite u banci, </p><p>4) dobici utvreni direktno u kapitalu, </p><p>5) prihod od ukidanja rezerviranja, </p></li><li><p>6) prihodi od usklaivanja vrijedosti imovine, koja u skladu sa ovim zakonom podlijee </p><p>amortizaciji i </p><p>7) prihodi po osnovu usklaivanja vrijednosti zaliha. </p><p>2. Usklaivanje rashoda </p><p>lanak 8. </p><p>Radi izrauna porezne osnovice priznaju se rashodi iskazani u bilanci uspjeha u skladu s </p><p>propisima kojima se ureuje raunovodstvo i revizija, osim rashoda koji sukladno ovim </p><p>zakonom imaju drugaiji tretman. </p><p>lanak 9. </p><p>Sljededi rashodi se ne priznaju pri utvrivanju porezne osnovice: </p><p>1) rashodi koji se ne mogu dokazati vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, </p><p>2) kamate zbog neblagovremeno pladenih obveza, </p><p>3) novane kazne, ugovorne kazne i penali, </p><p>4) rashodi prisilne naplate javnih prihoda, </p><p>5) rashodi koji se odnose na neoporezivi prihod iz lanka 7. ovog zakona, </p><p>6) gubici na zalihama zbog isteka roka trajanja zalihe, kao i rashodi u vezi sa unitenjem tih </p><p>zaliha, </p><p>7) ispravka vrijednosti pojedinanih potraivanja od osoba kojima se istovremeno duguje, </p><p> 8) pokloni i prilozi dati politikim strankama i organizacijama, </p><p> 9) porez po odbitku iz glave VI ovog zakona, koji je obraunat i pladen na teret isplatitelja, </p><p> 10) gubici utvreni direktno u kapitalu, </p><p> 11) rashodi od usklaivanja vrijednosti imovine, koja u skladu s ovim zakonom podlijee </p><p>amortizaciji, </p><p>12) rashodi koji nisu u vezi s djelatnodu koju porezni obveznik obavlja, osim ako ti rashodi </p><p>mogu dovesti do ostvarenja prihoda po istom osnovu i </p><p>13) rashodi po osnovu usklaivanja vrijednosti zaliha. </p></li><li><p>lanak 10. </p><p>(1) Trokovi materijala i nabavna vrijednost prodane robe priznaju se u iznosima </p><p>obraunatim primjenom prosjene ponderirane cijene ili FIFO (engl. First input - first output) </p><p>metode, sukladno propisima kojima se ureuje raunovodstvo. </p><p>(2) Nabavna vrijednost zaliha na poetku i na kraju porezne godine iskazuje se primjenom </p><p>iste metode utvrivanja nabavne vrijednosti zaliha. </p><p>lanak 11. </p><p>(1) gubici na zalihi smatraju se gubici koji nastaju tijekom uvanja, pri manipulaciji, kao </p><p>posljedica prirodnih utjecaja, tehnolokih procesa ili kao posljedica poduzimanja potrebnih </p><p>radnji u postupku uvanja, proizvodnje i prometa zalihe. </p><p>(2) Gubici na zalihi po osnovu kvara, loma, kala i rastura priznaju se kao porezni dopustivi </p><p>rashodi do iznosa propisanog normativom rashoda koliina robe koja je u odreenom </p><p>razdoblju nabavljena, preraena, proizvedena ili prodana. </p><p>(3) Utvrivanje gubitaka na zalihi vri popisno povjerenstvo poreznog obveznika io izvrenom </p><p>popisu obvezno sainjava zapisnik i popisnu listu, koji se smatraju knjigovodstvenom </p><p>ispravom, bez koje se gubitak zalihe ne moe priznati. </p><p>(4) Za utvrivanje gubitka na zalihi kod poreznih obveznika na koje se ne moe primijeniti </p><p>normativ iz stavka 2. ovoga lanka, primijenit de se odgovarajudi normativi Privredne komore </p><p>Republike Srpske. </p><p>(5) Manjak zalihe koji se moe pravdati viom silom je porezni priznat rashod, najvie do </p><p>iznosa koji je evidentiran u poslovnim knjigama poreznog obveznika, a manjak se utvruje </p><p>popisom od popisnog povjerenstva nadlenog organa, o emu se sainjava zapisnik i popisna </p><p>lista. U smislu ovog zakona, pod viom silom podrazumijevaju se elementarne nepogode i </p><p>prirodne katastrofe (poplava, poar, potres i drugo) proglaene na temelju akta nadlenog </p><p>organa. </p><p>(6) Ministar financija (u daljnjem tekstu: ministar) donosi pravilnik kojim se propisuju </p><p>normativi iz stavka 2. ovoga lanka. </p><p>lanak 12. </p><p>(1) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u iznosu obraunatom na nabavnu </p><p>vrijednost po linearnom metodu primjenom godinjih amortizacijskih stopa. </p><p>(2) Stalnim sredstvima se smatraju nematerijalna sredstva, osim goodwilla (engl. Goodwill) i </p><p>materijalna sredstva (nepokretnosti, postrojenja, oprema i bioloka sredstva), iji je vijek </p><p>uporabe dui od 12 mjeseci. </p></li><li><p>(3) amortizacije ne podlijeu zemljita, ume i slina obnovljiva prirodna bogatstva, </p><p>investicijska imovina, spomenici kulture i umjetnika djela. </p><p>(4) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod od prvog dana mjeseca koji slijedi </p><p>nakon mjeseca u kojem je dugotrajna imovina stavljena u uporabu. </p><p>(5) Ne priznaju se rashodi amortizacije sredstva s kojima se ne obavlja djelatnost poreznog </p><p>obveznika. </p><p>(6) Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obraunata na otpisanu osnovicu </p><p>sredstva. </p><p>(7) Amortizacija je porezni priznat rashod samo za sredstva koja su u vlasnitvu poreznog </p><p>obveznika. </p><p> (8) Iznimno od stavka 7. ovog lanka amortizacija je porezni priznat rashod zakupniku </p><p>sredstava nabavljenih financijskim leasingom. </p><p> (9) Ukoliko zakupac pobolja iznajmljenu imovinu, zakupniku je dozvoljen odbitak za </p><p>amortizaciju u iznosu amortizacije obraunate za vrijednost poboljanja, au sluaju da zakup </p><p>istekne prije isteka vijeka amortizacije i ne doe do produenja zakupa, tada zakupac ima </p><p>pravo na odbitak do onog iznosa koji nije amortiziran u trenutku raskida zakupa. </p><p>(10) Neotpisana vrijednost stalnih sredstava unitenih usljed elementarnih nepogoda ili </p><p>prirodnih katastrofa (poplava, poar, potres i drugo) proglaenih na temelju akta nadlenog </p><p>tijela s kojima se ne moe obavljati djelatnost je porezni priznat rashod. </p><p>(11) Sredstva unitena usljed elementarnih nepogoda popisom utvruje popisno </p><p>povjerenstvo nadlenog organa, a o izvrenom popisu sastavlja se obavezno zapisnik i </p><p>popisna lista. </p><p>(12) Ministar donosi pravilnik kojim se propisuju smjernice za primjenu godinjih </p><p>amortizacijskih stopa i uobiajeni razdoblje rada. </p><p>lanak 13. </p><p> (1) U svrhu umanjenja porezne osnovice rashodi po osnovu sljededih rezerviranja se mogu </p><p>odbiti: </p><p>1) za trokove u garantnom roku, </p><p>2) za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava, ukoliko nisu prethodno ukljuena u </p><p>nabavnu vrijednost prirodnog bogatstva, </p><p>3) za zadrane kaucije i depozite i </p><p>4) za naknade i beneficije zaposlenih. </p></li><li><p>(2) Rashodi po osnovi rezerviranja iz stavka 1. ovoga lanka priznaju se u razdoblju kada ona </p><p>budu iskoritena, odnosno kada obveza bude izmirena i doe do odljeva resursa po osnovi </p><p>danog rezerviranja, pod uvjetom da su prethodno priznata u bilanci uspjeha. </p><p>(3) Ako iznos stvarno nastalih rashoda po osnovi rezerviranja bude vedi od prethodno </p><p>formiranog rezerviranja, razlika se priznaje kao porezno dopustiv rashod u poreznom </p><p>razdoblju u kojem je nastao. </p><p>lanak 14. </p><p>(1) Obraunate kamate i pripadajudi trokovi po osnovi zajma za obavljanje poslovne </p><p>djelatnosti priznaju se na teret rashoda samo ako iznos kamate i pripadajudih trokova koji </p><p>se odbija predstavlja obvezu porezne godine u kojoj se odbijanje vri. </p><p>(2) Ukoliko matino pravna osoba ne iskoristi pravo na odbitak kamate po osnovi zajma, to </p><p>pravo mogu iskoristiti ovisna pravne osobe srazmjerno iznosu iskoritenog zajma. </p><p>lanak 15. </p><p>Izdaci za reprezentaciju u vezi s poslovnom djelatnodu poreznog obveznika priznaju se u </p><p>iznosu od 30% trokova reprezentacije (izvoenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte, </p><p>na sportske priredbe, u kazalita, trokovi rekreacije i slino), pod uvjetom da su nastali radi </p><p>unapreivanja poslovanja, da su dokumentirani i da njihov primatelj nije povezana osoba. </p><p>lanak 16. </p><p>Donacije u humanitarne, socijalne, kulturne i sportske svrhe su porezni priznat rashod u </p><p>iznosu do 3% od ukupnog prihoda u toj poreznoj godini. </p><p>lanak 17. </p><p>Rashodi po osnovu sponzorstva su porezni priznat rashod u iznosu do 2% od ukupnog </p><p>prihoda u toj poreznoj godini. </p><p>lanak 18. </p><p>Rashodi po osnovu reklamacija proizvoda i usluga priznaju se prilikom utvrivanja porezne </p><p>osnovice najvie do iznosa od 3% od poslovnog prihoda u toj poreznoj godini. </p><p>lanak 19. </p><p>Naknadno odobreni popust se priznaje pri utvrivanju porezne osnovice kod davaoca </p><p>popusta, pod uvjetom da se popust odnosi na tekudu poreznu godinu, da je unaprijed </p><p>ugovoren i da je dokazan vjerodostojnom knjigovodstvenom ispravom. </p></li><li><p>lanak 20. </p><p>Poreznom obvezniku se priznaju rashodi po osnovi danih stipendija uenicima i studentima </p><p>koji su na redovnom kolovanju do iznosa na koji se ne plada porez na dohodak. </p><p>lanak 21. </p><p>(1) Poreznim obveznicima, izuzev financijskih institucija, priznaje se na teret rashoda ispravka </p><p>vrijednosti sumnjivog potraivanja koja proistekne u vezi s prodajom robe ili usluga, ali samo </p><p>ako je prihod od prodaje bio prethodno ukljuen u poreznu osnovicu poreznog obveznika. </p><p>(2) Potraivanje iz stavka 1. ovoga lanka smatra se sumnjivim ako nije napladeno u roku od </p><p>12 mjeseci od dana dospijeda potraivanja na naplatu i ako je porezni obveznik poduzeo </p><p>najmanje jednu od sljededih mjera za naplatu tog potraivanja, ako je: </p><p>1) utuio potraivanje, </p><p>2) podnio zahtjev za izvrenje nadlenom sudu, </p><p>3) pokrenuo postupak prisilne naplate, </p><p>4) potraivanje prijavljeno u steajnom postupku nad dunikom ili </p><p>5) postignut sporazum s dunikom u postupku likvidacije ili steaja. </p><p>(3) Sumnjiva potraivanja koja su priznata kao rashod, a kasnije se naplate, ukljuuju se u </p><p>poreznu osnovicu za poreznu godinu u kojoj je izvrena naplata. </p><p>lanak 22. </p><p>(1) Financijskim institucijama, osim osiguravajudim drutvima, priznaju se rashodi po osnovi </p><p>neizravnog otpisa plasmana koji su u skladu s internim aktima financijske institucije iskazani </p><p>u bilanci uspjeha u poreznom razdoblju, a najvie do iznosa koje propisuje Agencija za </p><p>bankarstvo Republike Srpske za kategorije kredita B , C, D i E. </p><p>(2) Osiguravajuda i reosiguravajudim drutvima priznaju se rashodi matematikih rezervi, </p><p>koje su oni duni formirati prema propisima Agencije za osiguranje Republike Srpske, pod </p><p>uvjetom da je rezerva ukljuena u bilancu uspjeha. </p><p>(3) Rashodi po osnovu tehnikih priuva osiguravajudih drutava, osim matematikih rezervi, </p><p>priznaju se prilikom umanjenja porezne osnovice u visini do 20% iznosa formiranih rezervi </p><p>prema propisima Agencije za osiguranje Republike Srpske, pod uvjetom da je rezerva </p><p>ukljuena u bilancu uspjeha. </p><p>(4) Sva otpisana, ispravljena i druga potraivanja za koja je izvreno rezerviranje, a koja se </p><p>kasnije naplate, u momentu naplate ulaze u prihode koji se oporezuju u skladu sa ovim </p><p>zakonom. </p></li><li><p>lanak 23. </p><p>Poslovnoj jedinici pravne osobe sa sjeditem u drugom entitetu ili Brko Distriktu BiH </p><p>priznaju se opdi i administrativni...</p></li></ul>