Zakon o Sjemenu

  • View
    6

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zakon o sjemenu bih

Transcript

  • BOSNA I HERCEGOVINA

    FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Federalno ministarstvo poljoprivrede,

    vodoprivrede i umarstva

    ZAKON O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU

    UMSKIH I HORTIKULTURNIH VRSTA DRVEA I GRMLJA

  • ZAKON

    O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU UMSKIH I HORTIKULTURNIH VRSTA DRVEA I GRMLJA

    I OSNOVNE ODREDBE

    lan 1.

    Ovim zakonom ureuje se registracija i nain voenja registara, umsko i hortikulturno sjeme, umski i hortikulturni sadni materijal, kontrola uvoza reproduktivnog materijala, naknada trokova, upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od znaaja za provoenje jedinstvenog sistema umskog i hortikulturnog sjemenarstva i rasadniarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

    Cilj ovog zakona je obezbjeivanje kvalitetnog reproduktivnog materijala umskih i hortikulturnih vrsta drvea i grmlja radi pospjeivanja ekonomine proizvodnje u umarstvu i hortikulturi, uvanje okruenja, bioloke bezbjednosti i zatite potroaa.

    lan 2.

    Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedee znaenje: 1. umsko i hortikulturno sjeme (u daljem tekstu: sjeme) jesu generativni dijelovi umskog i

    hortikulturnog drvea i grmlja koji slue za sjetvu i proizvodnju umskih i hortikulturnih sadnica;

    2. umske i hortikulturne sadnice (u daljem tekstu: sadnice) su biljke dobijene iz generativnih ili vegetativnih dijelova umskog i hortikulturnog drvea i grmlja, a slue za poumljavanje, obnovu uma i ureenje okolia;

    3. sjemensko stablo je stablo sa kojeg se dobija reproduktivni materijal; 4. sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio umskog kompleksa izdvojen na osnovu

    fenotipskih karakteristika stabala; 5. priznata sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio umskog kompleksa izdvojen na osnovu

    fenotipskih karakteristika stabala, u kojem su provedene mjere njege, a ija je osnovna namjena proizvodnja reproduktivnog materijala;

    6. sjemenska plantaa je izolovani zasad odabranih klonova ili potomstva punih ili polu srodnika namijenjen za proizvodnju ploda i sjemena, koji esto i obilno plodonosi, a sjeme se lako sakuplja;

    7. roditeljska stabla su stabla od kojih je proizvedeno potomstvo kontrolisanim ili slobodnim opraivanjem;

    8. klon je grupa individua (rameta) proizvedenih vegetativno od jedne matine biljke (ortete); 9. klonska smjea je smjea identifikovanih klonova u utvrenom odnosu; 10. klonski arhiv je viegodinji nasad i matinjak klonova namijenjen ouvanju genetikog fonda i

    varijabilnosti vrste; 11. matinjak i centralni matinjak je zasad koji slui za vegetativno razmnoavanje, odnosno

    proizvodnju hortikulturnog materijala; 12. potomstvo koje ine puni srodnici (full sib) je potomstvo poznatih roditeljskih stabala, a

    polusrodnika (half sib) je potomstvo poznatog materinskog stabla dobijeno iz slobodnog opraivanja;

    13. provenijencija - porijeklo je jedno ili vie podruja slinih ekolokih karakteristika u kojem sastojine pojedinih vrsta, podvrsta ili varijeteta pokazuju sline fenotipske ili genetske karakteristike;

  • 14. rasadnik je posebno ureena povrina zemljita na kojoj se kroz sistem tehnoloko-tehnikih postupaka proizvodi reproduktivni materijal;

    15. promet reproduktivnog materijala je kupovina, prodaja, uvoz, usluno posredovanje, davanje bez naknada (poklon, ustupanje i sl.) i razmjena reproduktivnog materijala;

    16. partija sjemena je sjeme iste vrste drvea, koje potie od istog polaznog materijala i koje je na isti nain i iste sezone sakupljano, doraeno i uskladiteno.

    lan 3.

    Odredbe ovog zakona odnose se na reproduktivni materijal sljedeih vrsta umskog drvea: - Abies alba Mill. obina jela - Abies cephalonica Loud. grka jela - Abies pinsapo Boiss. panska, andaluzijska jela - Acer platanoides L. mlije, mljeak - Acer pseudoplatanus L. gorski (bijeli) javor - Alnus spp. i hibridi izmeu ovih vrsta johe - Betula pendula Roth breza bradaviava - Betula pubescens Ehrh. maljava breza - Carpinus betulus L. grab obini - Castanea sativa Mill. kesten pitomi - Cedrus atlantica Manetti ex Carr. atlaski cedar - Cedrus libani Loud. libanonski cedar - Fagus sylvatica L. bukva obina, evropska - Fraxinus angustifolia Vahl. poljski jasen - Fraxinus excelsior L. bijeli jasen - Juglans regia L. orah obini - Juglans nigra L. crni orah - Larix decidua Mill. evropski ari - Picea abies (L.) Karsten obina smra - Picea omorika (Pani) Purk. Panieva omorika - Picea sitchensis (Bong.) Carr. sitkanska smra - Pinus brutia Ten. brucijski bor - Pinus halepensis Mill. alepski, bili bor - Pinus leucodermis Antoine munika - Pinus nigra Arnold crni bor - Pinus pinaster Ait. primorski bor - Pinus pinea L. pinija, pinj - Pinus silvestris L. bijeli bor - Populs spp. i hibridi izmeu ovih vrsta - Prunus avium L. trenja divlja - Pseudotsuga menziessi Franco obina amerika duglazija - Pyrus pyraster Burgsd. divlja kruka - Quercus cerris L. - cer - Quercus frainetto Tenore sladun - Quercus ilex L. esvina, crnika - Quercus petraea Liebl. - kitnjak - Quercus pubescens Willd. medunac - Quercus robur L. lunjak - Quercus rubra L. crveni ameriki hrast - Robinia pseudoacacia L. -bagrem - Salix spp. i njihovi hibridi - Sorbus spp.

  • - Tilia cordata Mill.lipa malolisna - Tilia platyphyllos Scop. lipa velelisna

    Odredbe ovog zakona odnose se i na reproduktivni materijal drugih vrsta umskog drvea kada se isti proizvodi za potrebe podizanja i vjetakog obnavljanja uma i ureenje okolia.

    lan 4.

    Poslove u djelatnosti sjemenarstva i rasadniarstva utvrene ovim zakonom obavljaju

    Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), Federalna uprava za umarstvo (u daljem tekstu: Federalna uprava), kantonalna ministarstva nadlena za poslove umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo), kantonalne uprave za umarstvo (u daljem tekstu: kantonalna uprava) kao i naune ili nauno-istraivake ustanove i druge ustanove koje ispunjavaju uslove utvrene ovim zakonom a koje ovlasti Federalno ministarstvo (u daljem tekstu: ovlatene ustanove).

    Radi praenja stanja u sjemenarstvu i rasadniarstvu kantonalna ministarstva, kantonalne uprave i ovlatene ustanove iz stava 1. ovog lana duni su o obavljanju poslova iz ove djelatnosti najmanje jednom godinje izvjetavati Federalno ministarstvo i Federalnu upravu i to najkasnije do 31. decembra tekue godine.

    lan 5.

    Na prijedlog kantonalnog umsko-privrednog drutva, uz prethodno pribavljeno miljenje kantonalne uprave, Federalno ministarstvo e utvrditi granice umskih sjemenskih sastojina i sjemenskih zona odreene vrste umskog drvea i utvrditi povrine sjemenskih sastojina za sakupljanje sjemena.

    Program za gospodarenje sjemenskim sastojinama i sjemenskim zonama i njegovu reviziju izrauje ovlatena ustanova.

    Odredbe st. 1. i 2. ovog lana ne odnose se na endemine i subendemine vrste, te spontane prirodne hibride koje nalazimo u naim umama.

    Uslove koje moraju zadovoljavati ovlatene ustanove iz stava 2. ovog lana propisat e federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: federalni ministar). II REGISTRACIJA I NAIN VOENJA REGISTARA

    lan 6.

    U obavljanju poslova sjemenarstva i rasadniarstva umskih i hortikulturnih vrsta drvea i

    grmlja Federalna uprava vodi slijedee registre: 1. Registar proizvoaa umskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar proizvoaa

    sjemena); 2. Registar doraivaa umskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar doraivaa

    sjemena); 3. Registar proizvoaa umskog i hortikulturnog sadnog materijala (u daljnjem tekstu: Registar

    proizvoaa sadnog materijala); 4. Registar uvoznika umskog i hortikulturnog sjemena i umskog i hortikulturnog sadnog

    materijala (u daljnjem tekstu: Registar uvoznika); 5. Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta umskog i hortikulturnog sjemena.

    Sadraj, oblik i nain voenja registara iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar.

  • lan 7.

    Federalno ministarstvo donosi rjeenje o upisu u registar iz lana 6. ovog zakona na zahtjev preduzea, ustanova i drugih pravnih lica (u daljem tekstu: pravna lica), ako ta pravna lica zadovoljavaju uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

    Federalno ministarstvo e donijeti rjeenje o brisanju pravnog lica upisanog u registar iz lana 6. ovog zakona, na njen zahtjev, odnosno kada utvrdi da je prestalo zadovoljavati uslove propisane ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona.

    Proizvoa, odnosno doraiva sjemena e se brisati iz registra proizvoaa, odnosno doraivaa sjemena ako se prestane baviti proizvodnjom ili doradom sjemena najmanje est godina.

    Proizvoa sadnog materijala e se brisati iz registra proizvoaa sadnog materijala ako se prestane baviti proizvodnjom najmanje dvije godina.

    Ponovnu prijavu za upis u registar proizvoaa, odnosno doraivaa sjemena pravno lice moe podnijeti po proteku roka oznaenog u rjeenju iz stava 2. ovog lana. Ovaj rok ne moe biti krai od jedne niti dui od pet godina.

    Ponovnu prijavu za upis u registar proizvoaa sadnog materijal pravno lice moe podnijeti po isteku roka oznaenog u rjeenju iz stava 2. ovog lana. Ovaj rok ne moe biti krai od est mjeseci niti dui od pet godina.

    Pravna lica su duna da o svakoj promjeni koja je od uticaja na upis u registre iz lana 6. ovog zakona, odnosno na brisanje iz registra pismeno obavijeste Federalno ministarstvo u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.

    Popisi na osnovu pravosnanih rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana objavljuju se u Slubenim novinama Federacije BiH. III - UMSKO