žanić - pitanja i odgovori

  • Published on
    24-Oct-2014

  • View
    148

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

1. kolokvij ,grupa A 1.to je vernakular? Vernakular je spontani, nesvjesno kontrolirani vid govora u situacijama kada su govornici naoputeniji i ne pridaju vanost svom govoru. Nije toliko karakteristian za pojedinca koliko za grupu ,budui da je rezultat interakcije meu govornicima. Govornici su ukljueni u drutvene mree koje svojim pripadnicima nameu normativni konsenzus I tako ostvaruju svoju vernakularnu normu. (Moda nam da pitanje to je urbani varnekular- to nije dijalekt nego gradski varijetet manje ili vie obojen znaajkama povijesnog dijalekta dotinog podruja. Razliite razine temeljnoga jezinog sustava mijenjaju se razliitim tempom: najpodlonije su utjecaju sintaksa i morfologija, a najotpornije fonologija i prozidija. npr. ne postojanje vokativa kao posebne gramatike kategorije te izraavanje budunosti prezentom svrenih glagola. ne dam ostavku!---ne dajem ostavku!) 2.uslijed kojih su razloga slivenice (blends) potekle upravo iz eng. jezika? 1) Engleski jezik je struktuiran kao analitiki jezik te ima razmjerno visoki udio jednoslonih rijei. 2) Anglosaksonska kulturna batina/tradicija je proeta osjeajem za slobodne leksike eksperimente;za svjesno poigravanje rijeima (SAD i GB ne poznaju jezinu politiku u europskom smislu i formalnu institucionalnu kodifikaciju norme). primjeri: engl. motel (motor+hotel), sitcom (situation+comedy), brunch(breakfast+lunch), smog(smoke+fog) 3.kakav je tipian tijek glasovne i openito jezine promjene? Promjena se najprije javlja kao karakteristina crta odreene podgrupe i ne pridaje joj se naroita panja. Kako se promjena iri unutar grupe, izlazi iz njezinih okvira i utjee na drutvene grupe koje su najblie grupi u kojoj je promjena zapoela. Ta lingvistika znaajka neizbjeno je povezana s ekspresivnim karakteristikama grupe bez obzira na to koliko prestia ili drutvene vrijednosti drugi lanovi govorne zajednice pridaju dotinoj grupi. 4.zato su urbani varijeteti u Hrvatskoj poeli kasno istraivati, tj. zato je teorijski i istraivaki dugo dominirala ruralna dijalektologija? U Jugoslaviji je dugo dominirala ruralna dijalektologija jer je u sedamdesetim godinama prolog stoljea veina stanovnitva ivjela na selu. Tu je vrlo vana genetsko-tipoloka izuavanja jezika a prisutna je jezina ideologija(vukovski ideal-tzv. neiskvareni jezik sela). Budui da klasina dijalektologija ne uzima u obzir drutvenu pripadnost informanata i u naelu bira starije govornike kako bi zabiljeila to autentinije iblike, izvan njena horizonta ostaje korelacija izmeu jezika i drutvenih slojeva,generacija, spolova 5. koje su osnovne sredine socijalizacije i koja je kljuna za jezinu (samo) identifikaciju?1

Tri su osnovne sredine socijalizacije: obitelj, vrnjaci i kola. Grupa(vrnjaci u kvartu) je centar jezine solidarnosti i centar jezine inovacije. Stanovnik grada je istodobno lan raznih drutvenih(jezinih) grupa.Razlike meu idiomima nisu povezane s jezikom kao sustavom nego s jezikom kao institucijom(sredstvom i simbolom drutvene strukture) 6. to je jezina ekonomija i kojim se postupcima ostvaruje ( s barem 2 primjera) Jezina ekonomija je morfoloki proces karakteristian za periferne varijetete/substandardne jezine razine. Jezina ekonomija je i afektivnost. Sama po sebi nije apsolutna kategorija. Npr. oblik superika postoji zbog efektivnosti iako je neekonomian u odnosu na super (2 sloga vie). Ostvaruje se trima postupcima: 1. redukcija sintagmatskih izraza :daljinski upravlja-daljinac 2. afereza(redukcija poetka rijei) : koulja-ulja, muzika-zika 3. apokopa(redukcija kraja rijei) : automobil-auto , fotografija-foto 7. to o razumljivosti nepoznatih rijei otkiriva istraivanje kod akovekih devetogodinjaka? Devetogodinjaci iz akovca iz etvrtog razreda trebali su proitati tekst Soldat postal kralj, usmenu narodnu pripovjetku. Ni narativna struktura ni tematika nisu bile bliske gradskim govornicima. Jezino, zajednika je bila kajkavska osnova, ali njen stari ruralni varijetet ne pripada govoru gradske djece. Npr. izraz zakolatati se (zakotrljati se) prije itanja je tono odredilo samo 19,2% djece a nakon itanja njih 90,4%. Rije troka je svima bila nepoznata da bi nakon itanja njih 73,1% znalo da je rije o grani, struku. Rije vara je 63% djece prije itanja objasnilo kao oblllik glagola varati dok je nakon itanja njih 59.1% tu rije objasnilo kao grad, mjesto. Nerazumijevanje ili netono prepoznato znaenje pojedinih rijei nije bilo prepreka u recepciji fabule jer su ispitanici odreivali znaenje iz konteksta. Tvrdnja da se neto ne razumije esto je i izraz nepovoljna stava o varijetetu iz kojega dotini oblik potjee ili se misli da potjee. 8. iz kojih se razloga proiruje leksiki inventar nekog jezika? Leksii inventar nekog jezika proiruje se zbog: 1. pojave novih pojmova/predmeta/pojava , koje treba imenovati 2. potrebe da se zateenim nazivima dodaju novi iz eksperimentalnih razloga(derogativno, eufemistino,aljivo..),stilistikih razloga(argonski, formalno/neformalno..), pragmatikih razloga (jezina ekonomija, pomodnost, trenutna inspiracija..) 3. povijesnih, politikih itd. razloga

9. prikai (opii) socioekonomski i kulturni kontekst prodora nestandardnih idioma u javnu komunikaciju i (tiskane) medije u hrvatskoj u drugoj polovici 20. st.2

1. dogaaji potkraj osamdesetih i u devedesetima 2. nestanak cenzure i autocenzure 3. proirenje sastava sudionika javne komunikacije

Sjeate se onog velikog Hrvata sa strano vanom funkcijom, mislim da je bio uvar dravnog peata, kaj je rekao da je kila mozga 1 marku. Pozovimo njega da nabavi par tona pa emo svi biti pametniji. Kaj uope oekujemo od klinaca. Oni samo ue od odraslih. (JL, 04.07.2008; Ilica) ta je tu loe ako kae da ne triba zaotravati situaciju s Rusijom. Kao prvo, nije NATO zbog Gruzije i njihovog naroda tako otro reagirao na Ruse, nego radi njihovih nafto i plinovoda koje idu preko Gruzije. Prema tome ne triba priati o nekoj demokraciji ili tako neto, to je samo financijski interes. (JL, 23.08.2008: 4)

4. tenja za dokumentarnou transkripti citati snimljenih razgovora i SMS-ova mali rjenici uz tekstove

SILE NEISTE / Dogovorene ili spontane tunjave uenica osnovnih i srednjih kola zabrinjavaju i pune policijske kartoteke - ENSKA CIPAINA - ta e ona mene ogovarat, je li ona normalna? Ja njoj nikad nisan priala iza lea, a ona me tako ocrni isprid lika za kojeg zna da se zaniman (...) Jednostavno mi je puka film i sve san joj rekla u facu, a ona se naljutila i opalila mi trisku. Vratila san joj akon i nastavile smo se tu, potezat za kosu, grebat i udaran nogama... Ekipa oko nas je navijala i derala se: Daj joj aku, udri je! Srion, razdvojia nas je zajedniki prijatelj. Jedino mi je aj ta je nisan jae opizdila. Zasluila je pria nam plavokosa gimnazijalka koja eli ostati anonimna, jer, kako kae, ionako cijela kola zna za njihov sukob i vie ne eli da je svi gledaju ispod oka kao glupu tuaricu. 5. proirenje sfere spontane komunikacije / promjena osnovnih znaajki usmene javne komunikacije i kriterija za tiskanje izreenoga Mihail Gorbaov (1931; gl. tajnik 1985 prvi nenapisani govor) Tony Blair (1953; predsjednik stranke 1994; vlade 1997) kolokvijalizmi i slengizmi (aint, gonna, wheeze = stara fora, potroena baza) Bill Clinton (1946); guverner 1978; predsjednik 1993) junjaki izgovor i otezanje [Hillary Rodham r. 1947 odrasla: Illinois/ Chicago - MUSE] u kampanji koristila junjaki3

Elizabeta II: od sredine 1980s izostavlja poetno h- u govorima (My usband and I...), samoglasniko l- i glotalizacija

Diana Spencer, ud. 1981: glotalizacija t- (theres a lo of i abou) + izostavljanje l- (St. Paws Cathedral < Pauls) Sarah Ferguson, ud. 1986: samoglasniko -l- (miwlk, usp. sthv. vlk = vuk) opa demokratizacija drutva

LOVA DO KROVA / Najam Rive za sajam brodova, BLAGAIU MILIJUNI, GRADU TEK SIA (...) Imajui u vidu da je samo prole godine Croatia Boat Show svom vlasniku donio najmanje 30 milijuna kuna, jasno je kako gradski oci, iz nekog nepoznatog razloga, najvrjedniji prostor Splita iznajmljuju za smijeno sitan novac. Gotovo pa mukte (SD 2008) -

SLENG: vrlo plodan sufiks: imenice (pornjava; roknjava < rokati, nemilosrdno se tui, ili povratno rokati se; narodnjava i pjevaica i glazbeni anr) ide i na pridjevsku osnovu: JEFTINJAVA > imenica u pridjevskoj funkciji: ima full jeftinjava zamjenske tinte / kakva im bude ta jeftinjava piva koju prodaju tamo / hotel je jeftinjava, ali vrlo udobno i pristojno.

BEZ DRAMATIKE / Premijer na sastanku slikovito opisao ekonomsku situaciju u zemlji Sanader sindikatima: Visimo o niti, u banani smo! Bez dramatike, visimo o niti. Kolokvijalno reeno, u banani smo tako je premijer Sanader na sastanku predstavnika Vlade i sindikata dravnih i javnih slubi u srijedu opisao ekonomsku situaciju u zemlji (...) slikovito ih podsjetivi da se nalazimo u vrzinom kolu nedostatnih kreditnih poticaja gospodarstvu. (VL 21.11.2008) JEZINA BANANA PREMIJERA SANADERA [Premijer] sam je sebi skoio u usta paradoksalnom izjavom bez dramatike, kojoj je odmah dodao izraz visjeti o niti pa vrzino kolo. Potom se spustio do jezika ulice, argona, i odveo nas u bananu. Za razliku od izraza biti u banani, koji se rabi u slengu i znai osjeati se loe, biti u nezavidnoj situaciji, visjeti o niti (biti blizu mogunosti da se propadne) frazem je koji se upotrebljava i u standardnome izriaju te je zabiljeen i u Anievu Velikom rjeniku hrvatskoga jezika. Spajajui dva stila, razgovorni jezik i standardni izriaj, premijer je pokazao da se ne umije izraziti najbolje pa nije i najjasnije to je htio rei.

4

J. Lovri: MNOGO VIKE NIZATO/ PANIKA ZBOG ZAGIJEVE LAI (GL; 13.07.07) Da svoje ljude imaju [mafija] i u Mesievu, Sanaderovu ili Bajievu predsoblju, jasno govori podatak da je s devet brava zakljuana tajna operacija Maestro ipak provaljena prije reda (...) Za prometni prekraj policija e uredno u zoru pozvoniti na vrata, mafiozi koji su zamraili milijune praktiki se tretiraju kao drutvena elita (...) U svojoj gorl