Zasticene Prirodne Vrijednosti Zagrebacke Zupanije

  • Published on
    22-Oct-2015

  • View
    23

  • Download
    0

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zasticene prirodne vrijednosti Zagrebacke zupanije

Transcript

<ul><li><p>Zatiene prirodne vrijednostiZ a g r e b a k e u p a n i j e</p></li><li><p>IIzzddaavvaa:: Zagrebaka upanija Ul. grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb</p><p>ZZaa iizzddaavvaaaa:: mr.sc. Stjepan Koi</p><p>UUrreeddnniikk:: Nada Sohora</p><p>SSttrruunnii ssuurraaddnniiccii:: Zoran Tonkovi, eljka Kuini</p><p>IIddeejjnnoo rrjjeeeennjjee:: Nenad Pejukovi</p><p>GGrraaffiikkaa pprriipprreemmaa:: Grafem d.o.o.</p><p>FFoottooggrraaffiijjee:: Boris Kovai, Igor Kuntek, arhiva Parka prirode Medvednica, Mladen Houka,Nenad Pejukovi, Toni Nikoli</p><p>TTiissaakk:: Denona d.o.o.</p><p>Zagreb, 2006.</p><p>CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb</p><p>UDK 502.72 (497.5-35 Zagreb)</p><p>ZATIENE prirodne vrijednostiZagrebake upanije / . -Zagreb : Zagrebaka upanija, 2006.</p><p>ISBN 953-7410-00-5</p><p>I. Prirodna batina - - Zagrebaka upanija</p><p>300717031</p></li><li><p>Zapadni dio Medvednice - park prirode, 1971.</p><p>umberak-Samoborsko gorje - park prirode, 1999.</p><p>Smerovie - posebni botaniki rezervat,1963.</p><p>Dubravica - posebni botaniki rezervat, 1966.</p><p>Jastrebarski lugovi - posebni ornitoloki rezervat, 1967.</p><p>Zaprei-Sava - Strmec-Sava - posebni ornitoloki rezervat, 1970.</p><p>Crna Mlaka - posebni ornitoloki rezervat, 1980.</p><p>Varoki lug - posebni zooloki rezervat, 1982.</p><p>Markovak-Bistra - posebni rezervat umske vegetacije, 1963.</p><p>Stupniki lug - posebni rezervat umske vegetacije, 1964.</p><p>Japeti - posebni rezervat umske vegetacije, 1975.</p><p>Varoki lug - posebni rezervat umske vegetacije, 1988.</p><p>esma - posebni rezervat umske vegetacije, 1982.</p><p>Novakua - posebni rezervat umske vegetacije, 1982.</p><p>Tepec-Palanik-Stranik - park uma, 1970. </p><p>Karta Zagrebake upanije</p><p>Slapnica - znaajni krajobraz, 1964.</p><p>Zelinska glava - znaajni krajobraz, 1991.</p><p>Oki grad-okolica - znaajni krajobraz, 1970.</p><p>Turopoljski lug i vlane livade uz rijeku Odru - znaajni krajobraz, 2003.</p><p>Grgosova spilja - spomenik prirode geomorfoloki, 1974.</p><p>Tisa u upljaku - spomenik prirode -rijetki primjerak drvea, 1964.</p><p>Hrast lunjak u dvoritu kole Rakitovec, - spomenik prirode </p><p>- rijetki primjerak drvea, 2001.</p><p>Samobor - park u Langovoj -spomenik parkovne arhitekture, 1962.</p><p>Lug - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1948.</p><p>Samobor - park u Bistracu - spomenik parkovne arhitekture, 1969.</p><p>Jastrebarsko - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1961.</p><p>Bojakovina - park oko dvorca - spomenik parkovne arhitekture, 1965.</p><p>Gornja Bistra - ljeilini park - spomenik parkovne arhitekture, 1971. </p><p>Samobor - park Mojmir - spomenik parkovne arhitekture, 1976.</p><p>Samobor - tisa - spomenik parkovne arhitekture, 1963.</p><p>sadr</p><p>aj 12</p><p>345</p><p>6,789</p><p>10111213141516</p><p>17181920212223</p><p>2425262728293031</p><p>2</p><p>4</p><p>6</p><p>7</p><p>8</p><p>9</p><p>10</p><p>12</p><p>13</p><p>14</p><p>15</p><p>16</p><p>17</p><p>18</p><p>19</p><p>20</p><p>22</p><p>24</p><p>25</p><p>26</p><p>28</p><p>29</p><p>30</p><p>31</p><p>32</p><p>33</p><p>34</p><p>36</p><p>38</p><p>39</p><p>40</p></li><li><p>4Park prirode Medvednica zatienje 1981. godine, a obuhvaa naj-znaajniji dio planine koji see odPodsuseda do Kainskog sedla u du-ljini oko 24 km. Ukupna povrina par-ka prirode iznosi 22.826,00 ha, apovrina koja se odnosi na Zagreba-ku upaniju je 4.593,22 ha.</p><p>Ouvani kompleksi uma u niim di-jelovima, hrast kitnjak i kesten, zatimbukva te smreka i jela, bili su temeljproglaenju parkom prirode. U skla-du sa zatitom prirode temeljna muje funkcija ekoloka, izletniko-rek-reativna i edukativna.</p><p>Medvednica svojim prirodnim vrijed-nostima s obzirom na reljef, geoloki</p><p>P a r k p r i r o d ez a p a d n i d i oM e d v e d n i c eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>11</p></li><li><p>5sastav klimatska i hidroloka obilje-ja te vegetacijski pokrov s faunom, aosobito na svoj poloaj ima iznimnoznaenje na oblikovanje zdravstve-nih uvjeta za ivot i rad stanovnikaZagreba i Zagrebake upanije.</p><p>Park prirode Medvednica bogat je ikrkim fenomenima na podruju is-tono od Jelenje vode meu kojimase istie peina Medvednica i Tisinponor. Niz obronke Medvednice sli-jevaju se brojni potoci koji su u trupplanine urezali duboke doline.</p></li><li><p>6Podruje umberka i Samoborskoggorja zatieno je 1999. godine ukategoriji parka prirode.</p><p>umberako i Samoborsko gorje ugeomorfolokom i krajobraznomsmislu predstavlja cjelinu, koja se</p><p>P a r k p r i r o d e u m b e r a k -S a m o b o r s k og o r j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>22</p><p>P a r k p r i r o d e u m b e r a k -S a m o b o r s k og o r j e</p></li><li><p>7prua u smjeru jugozapad - sjeverois-tok, duine oko 40 kilometra s ukup-nom povrinom od 33.300 ha. Povri-na parka prirode koja se nalazi napodruju Zagrebake upanije iznosi26.031,33 ha.</p><p>umberako-Samoborsko gorje vrloje vrijedan i jo uvijek, s gledita zati-te prirode, ouvan prostor. Visoka es-tetska vrijednost je u prostranim brd-skim livadama koje se izmjenjuju saumskim kompleksima i poljodjelskimpovrinama. </p><p>Znatan broj rijetkog i zatienog biljanaao je takoer utoite u ovim go-rama, posebno u iroj okolici Samo-bora: blagajev likovac, crveni likovac,lovorasti likovac, kranjski ljiljan, pla-ninski bour, tisa, boikovina, ende-mina samoborska gromotulja itd.</p><p>Vrlo je iroka i zanimljiva lepezapredstavnika ivotinjskog svijeta ovogparka prirode. Od krupnijih ivotinjanajbrojnije su srne i divlje svinje. Po-vremeno se pojavljuju ris i divlja ma-ka. Tu su i kune bijelica i zlatica (ovapotonja je vezana uz najstarije ume),</p><p>puh i vjeverica, temnoge vrste sitnih imiolikih glodava-ca. U potocima i-ve potone pastr-ve, uveni su tere-ni za sportski ribo-lov Bregana i Slap-nica.</p></li><li><p>8Posebni botaniki rezervat kodSmerovia nalazi se na dolomit-nom breuljku neposredno iznad ko-rita Lipoveke Gradne uz aktivni ka-menolom. Povrina rezervata iznosi3,00 ha.</p><p>Najznaajnije biljke su: mala sapuni-ka (Saponaria belidifolia) koja je ter-cijarni relikt, a pripada junoeurop-skom flornom elementu, te brdskagromotulja (Alyssum montanum ssp.Samoborense). Izvanredna floristi-ka vrijednost ovog lokaliteta feno-men je dolomita. Rezervat je zati-en 1963. godine.</p><p>S m e r o v i e- p o s e b n i r e z e r v a t - b o t a n i k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>33</p></li><li><p>9D u b r a v i c a - p o s e b n i r e z e r v a t -b o t a n i k i </p><p>Podruje creta kod Dubravice sokolnom umom stavljeno je podposebnu zatitu 1966. godine. Ukup-na zatiena povrina iznosi 6,00 ha.Rezervat se nalazi u umi Dubrava is-pod Lugarskog brega na lijevomobronku potoka Dubrava. Cretnepovrine su okruene ikarom johe.Cret je gotovo jednoliko pokriven nis-kom vegetacijom s mjestimice izraslimgrmovima johe, krkavine, breze i vr-be. Vegetaciju creta izgrauje biljnazajednica iljkice, a jedno je odposljednjihn a l a z i t aokrugolisner o s i k e( D r o s e r arotondifolia)u Hrvatskoj.</p><p>OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>44</p></li><li><p>10</p><p>Posebni ornitoloki rezervat Jas-trebarski lugovi obuhvaa um-ski odjel 15. u gospodarskoj jedini-ci Jastrebarski lugovi, a nalazi se uzlijevu obalu rjeice Okinice u Cr-noj Mlaki. Povrina rezervata iznosi61,18 ha.</p><p>To je mjeovita nizinska sastojinahrasta lunjaka, jasena, brijesta,klena, johe i dr.; hrast, jasen i bri-jest u prosjeku su starosti oko 140god. Uslijed depresije tog podru-ja voda se dugo zadrava, pa jeumsko tlo movarno. Proglaen je1967. godine posebnim ornitolo-kim rezervatom kao obitavaliteorla tekavca, rijetke i ugroenegrabljivice.</p><p>J a s t r e b a r s k il u g o v i - o r n i t o l o k ir e z e r v a tOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>55</p></li><li><p>11</p><p>Z a p r e i - S a v ai S t r m e c - S a v ao r n i t o l o k ir e z e r v a t </p><p>Podruje Zaprei-Sava zatienoje 1970., a podruje Strmec-Sava1971. godine. Povrine rezervata su243,00 i 287,00 ha.</p><p>Podruje na lijevoj i desnoj obali Savezapadno od Podsuseda jedinstvenoje stanite brojnih vrsta ptica, obrasloumom vrba, topola, johe i gustomniskom vegetacijom, protkano rukav-cima, brojnim kanalima i kanaliima,pjeanim i ljunanim nanosima temovarnim livadama.</p><p>Na ovom podruju naroito je vanookupljanje nekih znaajnih i rijetkihvrsta ptica kao na primjer: sokol grla,kulik slijepi, prutka pjegavka, uka-vica potrk, vodomar ribar, pelaricauta, pupavac bojak, plazica vuga,slavuj mali i grmua pjegava. Naroitu</p><p>OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>66 ii 77</p><p>vrijednost ovog podruja u europ-skim razmjerima predstavlja gnijee-nje rijetke vrste ptice - plazice vuge(Remiz pendulinus).</p><p>Unato zahvatima, u neposrednoj bli-</p><p>zini ouvana je autohtona uma i ika-re priobalja rijeke Save, gdje obitavajubrojne ptije vrste i druga fauna. U di-jelu rezervata ouvan je prirodni tokrijeke Save s meandrima i rukavcima. </p></li><li><p>Podruje Crne Mlake nalazi se iz-meu rjeica Okinice na zapadui Brebernice na istoku u pokupskombazenu, na povrini od priblino 650ha. U sklopu movarnog podruja Cr-ne Mlake nalaze se i istoimeni ribnja-ci, koji su nastali na mjestu nekada-nje Male mlake uz rjeicu Okinicu.</p><p>U umskim sastojinama nalaze se:hrast lunjak, poljski jasen, brijest,joha, topola i grab, te umsko voe(divlja kruka i divlja jabuka). Uslijeddepresije i previsoke razine pod-zemne vode, umsko tlo je minero-geno i movarno.</p><p>Movarne povrine i periferni dijelo-vi ribnjaka obrasli su vrbom rakitom,trskom, rogozom i sitom, a vodene</p><p>C r n a M l a k a -p o s e b n i r e z e r v a t - o r n i t o l o k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>88</p></li><li><p>13</p><p>povrine prekriva lopo, lokvanj ioraac.</p><p>Od movarne ornitofaune, koja jezastupana u velikom broju vrsta i pri-mjeraka, najei su predstavnici:gnjurac ubasti, siva aplja, apljadanguba, apljica bijela, uta aplja,gak kvakavac, patka divlja, patka</p><p>njorka, crna liska, ljuka kokoica, i-gra bjelokrila, igra obina. U trscignijezde: trstenjak droi, trstenjakcvrkuti i dr.</p><p>U sreditu rezervata-ribnjaka CrneMlake nalazi se dvorac nekadanjegvlasnika ribnjaka Zwillinga, koji je ok-ruen prostranim parkom. </p><p>Prostor zatienog rezervata je do-bro ouvan kao obitavalite brojnihptijih vrsta. Rezervat Crna Mlaka uvr-ten je u popis Ramsarske konvencijei u projekt Ornitoloki vanih podru-ja u Europi IBA.</p><p>Podruje rezervata Crna Mlaka zati-eno je 1980. godine.</p></li><li><p>14</p><p>Podruje Varokog luga lei jugoza-padno od Vrbovca. Ukupna povri-na iznosi 811,39 ha, a podruje je za-tieno 1982. godine.</p><p>To je tipini biotop ume hrasta lunja-ka u kojem su zastupljene zajednicehrasta lunjaka i graba na gredama(Carpino betuli - Quercetum roboris),a u nizinama ume hrasta lunjaka s ve-likom utilovkom i rastavljenim aem(Genisto-elatae - Quercetum roboriscaricetum remotae). </p><p>Ovo je podruje osobito faunistiki za-nimljivo, jer u njemu obitavaju brojnipredstavnici srednjoeuropske faune:jelen, srna, divlja svinja, divlja maka, ja-zavac, kuna zlatica, lisica, lasica, tvor idr. Podruje obiluje brojnim ptijim vrs-tama: kanjac miar, eja pijuljaa, dije-</p><p>V a r o k i l u g -p o s e b n i r e z e r v a t -z o o l o k iOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>tao veliki, dijetao mali, zlatovrana mo-drulja, sjenica plavetna, sjenica crno-glava, brgljez obini. U zamovarenomdijelu gnijezde se divlje patke, trstenja-ci te vodene kokoarice (crna liska, ko-koica mlakara i gua zelenonoga). Po-sebna vrijednost rezervata je gnijee-nje crne rode i orla tekavca. </p><p>99</p></li><li><p>15</p><p>M a r k o v a k -B i s t r a - r e z e r v a t u m s k e v e g e t a c i j e</p><p>Rezervat se nalazi u gravitacijskompodruju potoka Bistre, iji se pri-toci sastaju na livadi Markov travnjak.Povrina rezervata iznosi 250,24 ha,od toga 151,46 ha u Zagrebakoj u-paniji. Reprezentativne su i veoma li-jepe sastojine bukve i jele; impozant-ni primjerci jele promjera su i do 150cm, a visine do 40 m. U istonom di-jelu podruja Otrica ista je sastoji-na jele.</p><p>Donja zona rezervata oko Markovogtravnjaka, te istoni dio rezervata iz-graeni su od vapnenca oblikovanogu stepeniastim liticama. Na stjenovi-tom, vapnenakom terenu karakte-ristina je vegetacija s mnogo stabalatise (neki primjerci su debljine u prs-nom promjeru 35 cm - 45 cm).</p><p>OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II1100</p></li><li><p>16</p><p>Rezervat se nalazi oko 15 km ju-gozapadno od sredita Zagre-ba, a obuhvaa povrinu od pribli-no 18 ha. Podruje rezervataomeeno je potokom Lomnicom idalekovodom Rakitje - Mraclin.Znaenje je ovog podruja u tometo su se zadrala osnovna obilje-ja autohtone ume hrasta lunjaka(spada meu najstarije sastojine tevrste u Hrvatskoj), a one predstav-ljaju veliku znanstvenu vrijednostza komparativna istraivanja u u-marstvu.</p><p>Na cijelom podruju razvijena jeumska zajednica hrasta lunjaka iobinoga graba s bukvom. Od1982. godine osnovana je jedna</p><p>S t u p n i k i l u g- r e z e r v a t u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1111trajna ploha (veliine 1 ha) u sklo-pu meunarodnog istraivakogprojekta ovjek biosfera (MAB)na kojoj se provode znanstvena is-traivanja.</p></li><li><p>17</p><p>J a p e t i -r e z e r v a t u m s k e v e g e t a c i j e </p><p>Podruje Japetia zatieno je1975. godine. Vrh Japetia visokje 871 m, a istie se dobro sauva-nom starom bukovom umom. Osimbukovih uma, Japeti se istie bo-gatom planinskom florom koja prek-riva gorske livade. Ukupna povrinarezervata je 28,20 ha.</p><p>OOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1122</p></li><li><p>18</p><p>Podruje Varokog luga zatieno je1988. godine. Zatita je danas os-tala u jednom umskom odsjeku, napovrini od 26,15 ha.</p><p>Rezervat se nalazi unutar zoolokogrezervata Varoki lug. Ovo je podru-je tipino stanite hrasta lunjaka ukojemu su zastupljene zajednicehrasta lunjaka i graba na gredama, au nizinama i depresijama ume hras-ta lunjaka s velikom utilovkom irastavljenim aem. Te umske zajed-nice predstavljaju znanstvenu vrijed-nost za komparativna istraivanja uumarstvu. ume hrasta lunjaka uEuropi su gotovo nestale, a i u naojzemlji sve ih je manje.</p><p>V a r o k i l u g -r e z e r v a t - u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1133</p></li><li><p>19</p><p>Podruje esme zatieno je 1982.godine. Rezervat umske vegetaci-je esma obuhvaa dva umska odje-la. Prirodnu znaajku tih odjela pred-stavljaju stoljetne umske zajednicehrasta lunjaka i obinog graba. Sta-rost sastojina se procjenjuje na oko130 godina. Za odjel 89d karakteristi-na je joha na unjevima, a odjel imapraumski karakter. Ukupna povrinarezervata iznosi 26,28 ha.</p><p> e s m a - r e z e r v a t u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1144</p></li><li><p>20</p><p>Podruje Novakue zatieno je1982. godine. U umskom predje-lu Novakua zatitom su obuhvaenadva umska odjela u ukupnoj povri-ni od 2,07 ha. Prirodna vrijednost seoituje u izvornoj sastojini hrastalunjaka i obinog graba starosti oko160 godina.</p><p>N o v a k u a -r e z e r v a t u m s k e v e g e t a c i j eOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1155</p></li><li><p>21</p><p>Podruje Tepec-Palanik-Stranikzatieno je 1970. godine. Park-uma Tepec-Palanik-Stranik ukupneje povrine 350,15 ha, a sastoji se odtri dijela: dio Tepec, zvan Anindol (pokapelici Sv. Ane) obrastao je podignu-tom kulturom razliitih vrsta etinjaa ito: smreka, bor, borovac, ari, kesten ihrast, te predstavlja omiljeno etalite;u umi Tepec nalaze se i ostaci staroggrada Samobora koji datira iz XIII. st.;Palanik je prirodna, vrlo kvalitetna u-ma bukve s poneto unesene crnogo-rice, dok je sunani Stranik sav podkulturom crnog bora, sa znatno manjesmreke i aria, te s neto pitomog kes-tena i hrasta kitnjaka s ponekim sta-blom medunca. Navedeni umskipredjeli su prepoznatljiva krajobraznacjelina grada Samobora. </p><p>T e p e c -P a l a n i k -S t r a n i k -p a r k - u m aOOZZNNAAKKAA NNAA KKAARRTT II</p><p>1166</p></li><li><p>Zapadni dio Medvednice - park prirode</p><p>umberak-Samoborsko gorje - park prirode</p><p>Smerovie - posebni botaniki rezervat</p><p>Dubravica - posebni botaniki rezervat</p><p>Jastrebarski lugovi -...</p></li></ul>