Znanstveno-popularni časopis Hrvatski jezik

  • Published on
    15-Mar-2016

  • View
    226

  • Download
    10

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavit e u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu 17. oujka u 12 sati novi znanstveno-popularni asopis Hrvatski jezik, namijenjen srednjokolcima, studentima, uiteljima, profesorima hrvatskoga jezika, lektorima, prevoditeljima, novinarima, strunjacima razliitih struka i svima koji se bave hrvatskim jezikom i kojima je stalo do jezine kulture. asopis je zamiljen kao tromjesenik i izlazit e krajem oujka, lipnja, rujna i prosinca.

Transcript

  • Hrvatski jezik

    2014.1. godIte

    broj 1

    crvena:

    C: 0M: 100Y: 85K: 5

    siva:

    C: 0M: 0Y: 0K: 50

    InstItut za hrvatskI jezIk I jezIkoslovlje

  • Sadraj

    Uvodna rije 1Urednitvo

    Dehidrirao sam, nisam se dovoljno hidratizirao, ali sam ipak kupio hidratantnu kremu i hidratizirajui losion 4Lana Hudeek i Milica Mihaljevi

    Jezik i drutvo 12Irena Milo: Jezik i identitet. to nam o tome govore baba i deda?

    Domaa zadaa 14Marina ubri: kolski esej na dravnoj maturi

    Od Mile do Drage 22Domagoj Vidovi: Od Domaslave do Sarah

    U dva klika miem 25Antun Halonja: Izmeu raunalnoga nazivlja i argona

    Od A do 29Barbara Kovaevi: Medvjea usluga i labui pjev

    Lektorske biljeke 31Kristian Lewis: Mali jezini savjeti

    Vremeplov 34Marijana Horvat: Stjepan Ivi u Hrvatskome jeziku

    itaonica 37Barbara tebih Golub: U Mjesecu hrvatskoga jezika o povijesti hrvatskoga jezika

    Hrvatski jezik znanstveno-popularni asopis za kulturu hrvatskoga jezika, 2014., 1. godite, broj 1nakladnik: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Republike Austrije 16, 10 000 Zagreb

    glavni i odgovorni urednik: eljko Jozi | urednice asopisa: Lana Hudeek i Milica Mihaljeviurednici rubrika: Jezik i drutvo Irena Milo | Domaa zadaa Marina ubri

    Od Mile do Drage Domagoj Vidovi | U dva klika miem Antun Halonja | Od A do Barbara Kovaevi Lektorske biljeke Kristian Lewis | Vremeplov Marijana Horvat | itaonica Barbara tebih Golub

    tajnik: Vuk-Tadija Barbariraunalni slog: Davor Milaini | tisak: Zrinski d.d., akovec

  • 1Hrvatski jezik 2014. broj 1

    Dragi itatelji,pred vama je prvi broj asopisa Hrvatski jezik, znanstveno-popularnoga asopisa namijenjena srednjokolcima, studentima, uiteljima, profesorima hrvatskoga jezika, lektorima, prevoditeljima, novinarima, strunjacima razliitih struka i svima koji se bave hrvatskim jezikom i kojima je stalo do jezine kulture. asopis je zamiljen kao tromjesenik i izlazit e krajem oujka, lipnja, rujna i prosinca. Prvi broj izlazi 17. oujka 2014. godine, na obljetnicu objavljivanja Deklaracije o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika u listu Telegram.

    U politikome ozraju koje je dovelo do hrvatskoga proljea 1971. godine sredinje hrvatske znanstvene, kulturne i sveuiline ustanove potpisale su 1967. Deklaraciju o nazivu i poloaju hrvatskog knjievnog jezika u kojoj su iznesena dva osnovna zahtjeva:

    1) Ustavnim propisom utvrditi jasnu i nedvojbenu jednakost i ravnopravnost etiriju knjievnih jezika: slovenskoga, hrvatskoga, srpskoga, makedonskoga.U tu svrhu treba izmijeniti formulaciju iz Ustava SFRJ, l. 131, koja bi morala glasiti ovako:Savezni zakoni i drugi opi akti saveznih organa objavljuju se u autentinom tekstu na etiri knjievna jezika naroda Jugoslavije: srpskom, hrvatskom, slovenskom, makedonskom. U slubenom saobraaju organi federacije obvezno se dre naela ravnopravnosti svih jezika naroda Jugoslavije....2) U skladu s gornjim zahtjevima i objanjenjima potrebno je osigurati dosljednu primjenu hrvatskoga knjievnog jezika u kolama, novinstvu, javnom i politikom ivotu, na radiju i televiziji kad se god radi o hrvatskom stanovnitvu, te da slubenici, nastavnici i javni radnici, bez obzira otkuda potjecali, slubeno upotrebljavaju knjievni jezik sredine u kojoj djeluju.

    Deklaracija je upuena Saboru SRH, Saveznoj skuptini SFRJ i cjelokupnoj naoj javnosti, a cilj joj je bio da se prilikom promjene Ustava izloena naela nedvosmisleno formuliraju i da se u skladu s time osigura njihova potpuna primjena u naem drutvenom ivotu.Deklaracija je rezultat neprestanoga i rastuega pritiska na hrvatski jezik i suavanja podruja njegove uporabe. Deklaracijom se trai da se potuju zakonske odredbe i osigura stvarna jednakost standardnih jezika na podruju Jugoslavije, poziva se na naela nacionalnoga suvereniteta, trae se ustavne promjene koje bi omoguile neometan razvoj hrvatskoga jezika.

  • 2Hrvatski jezik 2014. broj 1

    Potpisnici Deklaracije, istaknuti hrvatski jezikoslovci, filolozi i knjievnici, proganjani su i osuivani.Na tribini o Deklaraciji u Tovarniku u prosincu 1990. godine iznesena je zamisao da se u spomen na taj dokument od 13. oujka (datum prihvaanja Deklaracije u Matici hrvatskoj) do 17. oujka (datum njezina objavljivanja u listu Telegram) odravaju Dani hrvatskoga jezika. Prijedlog su prihvatili Matica hrvatska i Hrvatsko filoloko drutvo, a 1997. godine, na 30. obljetnicu objavljivanja, Hrvatski je sabor odluio da se Dani hrvatskoga jezika svake godine odravaju od 11. do 17. oujka. U tome bi razdoblju u svekolikome javnom ivotu, u tiskanim i elektronikim medijima, a posebno u znanosti, kulturi i kolstvu, osobitu pozornost trebalo posveivati vrijednostima istaknutim u Deklaraciji i pitanjima na koja se ona odnosi. Ove je godine Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje pokrenuo manifestaciju Mjesec hrvatskoga jezika, koja poinje na meunarodni dan Dan materinskoga jezika, 21. veljae, a zavrava na dan objave Deklaracije u listu Telegram. To je i razlog zato se ovaj prvi broj asopisa Hrvatski jezik ba danas, 17. oujka, nalazi pred vama.

    Sadraj asopisa Hrvatski jezik bit e ovaj:Na poetku asopisa nalazi se znanstveno-popularni lanak o kojemu aktualnom jezinom pitanju. Posebna e se pozornost posvetiti funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika te pravopisnim i gramatikim problemima koji se pojavljuju u pojedinim strukama (tijekom javne rasprave o Hrvatskome pravopisu dobili smo mnogo pitanja i prijedloga koji upuuju na to koliko je ta tema zanimljiva i potrebna), terminolokim problemima, jeziku medija, jeziku i nazivlju koje se upotrebljava u kolskim udbenicima i programima itd. Zatim slijede krai lanci rasporeeni po rubrikama. U rubrici Jezik i drutvo govori se o hrvatskome jeziku u drutvenome kontekstu s etnolingvistikoga i sociolingvistikoga stajalita. Tu e biti rijei i o jezinim stereotipima, argonima, dijalektima itd. Rubrika Domaa zadaa ukljuuje sve to je povezano s hrvatskim jezikom u koli. To je jedina rubrika ija urednica nije zaposlenica Instituta, nego profesorica koja radi u Nadbiskupskoj klasinoj gimnaziji u Zagrebu i ima veliko iskustvo u sastavljanju ispita i ocjenjivanju kolskih eseja na dravnoj maturi. Njezina e iskustva sigurno biti dragocjena i profesorima i uiteljima i uenicima. U rubrici Od Mile do Drage obrauju se antroponimijske teme, ponajprije postanje i motivacija osobnih imena, prezimena i nadimaka. Rubrika U dva klika miem govori o raunalnome i informatikome nazivlju te o raunalnome i informatikome argonu.

  • 3Hrvatski jezik 2014. broj 1

    U rubrici Od A do govori se o znaenju frazema koje ujemo svakodnevno, a esto ne znamo ni kako su nastali ni to zapravo znae. Rubrika Lektorske biljeke donosi odgovore na pitanja i jezine nedoumice lektora, prevoditelja, novinara koji se, kad naiu na jezini problem, obraaju jezinim savjetnicima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U rubrici Vremeplov nalazi se izbor iz zanimljivih i jo uvijek aktualnih tekstova koji su nastali u nekim drugim vremenima. U prvome broju moete proitati pojedine misli Stjepana Ivia, urednika asopisa Hrvatski jezik koji je izlazio 1938. i 1939. godine. U rubrici itaonica prikazat e se novoobjavljena knjiga za koju smatramo da bi mogla zanimati iri itateljski krug. Kako bi prikaz bio ivlji i popularniji, osim samoga sadraja knjige, kad god je to mogue, bit e objavljen i kratak intervju s autorom ili urednikom. Iako su prvi broj asopisa Hrvatski jezik priredili iskljuivo znanstvenici i suradnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, daljnje izlaenje asopisa mogue je samo uz suradnju s itateljima te uz njihovu potporu. Stoga pozivamo sve itatelje da nam svoje komentare, primjedbe i prijedloge alju na mrenu adresu hrjezik@ihjj.hr. Osim svojih primjedaba i prijedloga u asopis moete slati i radove za koju od rubrika. Svaka rubrika ima urednika koji je u prvome broju i autor priloga. Urednici rubrika odabiru i prireuju radove za objavljivanje. Stoga, dragi itatelji, ako vam se ovaj prvi broj Hrvatskoga jezika svidio i ako elite aktivno sudjelovati u njegovu nastanku, aljite nam svoje primjedbe, prijedloge i priloge te se pretplatite na na i va asopis Hrvatski jezik.

    Urednitvo17. oujka 2014.

  • 4Lana Hudeek i MiLica MiHaLjevi

    Dehidrirao sam, nisam se dovoljno hidratizirao, ali sam ipak kupio hidratantnu kremu i hidratizirajui losion

    (o nazivima hidratacija, hidratizacija, hidracija)Rijei koje imaju slian izraz i slino znaenje nazivaju se paronimima. U paronimnome odnosu mogu biti rijei domaega podrijetla (npr. crveniti initi to crvenim crvenjeti (se) postajati crven, isticati se crvenom bojom), ali ee su paronimi rijei stranoga podrijetla (npr. milijunti milijunski, informacijski informatiki). Paronimi esto dovode do jezinih pogreaka jer se jedan lan paronimnoga para upotrebljava umjesto drugoga. Tako se esto govori o elektronskoj poti umjesto o elektronikoj poti, o psiholokome problemu umjesto o psihikome problemu, o operacijskome sustavu umjesto o operativnome sustavu, o teoretskome znanju umjesto o teorijskome znanju itd.1 esto nedoumicu i u strunome nazivlju i u opejezinoj uporabi izaziva velik broj rijei s osnovom hidr- (npr. hidracija, hidratacija, hidratizacija, pa onda i sve mnogobrojne rijei koje pripadaju njihovim tvorbenim gnijezdima). Osnovno je pitanje: Jesu li te rijei u paronimnome ili u sinonimnome odnosu? Ako je rije o paronimima, njihovo znaenje treba jasno razgraniiti, a ako je rije o sinonimima, jednomu lanu sinonimnoga niza treba dati prednost. U kemijskome nazivlju upotrebljavaju se nazivi hidratacija i dehidratacija. Naziv hidratacija u bazi Hrvatskoga strukovnog nazivlja STRUNA (struna.ihjj.hr), koja je nastala suradnjom predmetnih strunjaka i jezikoslovaca iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, definira se ovako: hidratacija vezanje molekula vode na ione.

    U