Zollner, Erich & Schussel, Therese - Povijest Austrije

  • Published on
    02-Dec-2015

  • View
    46

  • Download
    9

Embed Size (px)

Transcript

<ul><li><p>Erich Zllner </p><p>Therese Schssel </p><p>Povijest </p><p>Austrije </p></li><li><p>Sadraj </p><p>AUSTRIJA U TRAJANJIMA: Erich Zllner i njegovo djelo (dr. Drago </p><p>Roksandi) </p><p>AUSTRIJA U PRAPOVIJESNOME (PRETHISTORIJSKOM) DOBU 1 </p><p>Poetci stalnog obitavanja (starije i mlae kameno doba) 1 </p><p>Bronano doba 3 </p><p>eljezno doba 5 </p><p>AUSTRIJA U VRIJEME RIMLJANA (AUSTRIA ROMANA) (15. st. pr. K. </p><p>- kraj 5. st.) 11 </p><p>Osvajanje, osiguravanje i upravljanje dunavskim provincijama 11 </p><p>Privreda i drutvo 13 </p><p>Rimska kultura 16 </p><p>Austria Romana u pogibelji i njezin preustroj 18 </p><p>Kasnoantiko kranstvo 20 </p><p>Kraj rimske vlasti 24 </p><p>AUSTRIJA OD 6. DO 10. STOLJEA 28 </p><p>Bavarci 28 </p><p>Avari i Slaveni 29 </p><p>Djelomian opstanak rimske kulture 30 </p><p>Irsko-kotska i anglosaska misija (7. i 8. st.) 31 </p><p>Vlast Karolinga 32 </p><p>Kraj karolinke vlasti - maarski ratovi 34 </p><p>DOBA BABENBERGOVACA 976. do 1246. 37 </p><p>Markgrofovi 37 </p><p>Vojvode 44 </p><p>POLITIKA POVIJEST AUSTRIJSKIH ALPSKIH ZEMALJA U </p><p>VISOKOMU SREDNJEM VIJEKU 52 </p><p>tajerska 52 </p><p>Koruka 54 </p><p>Salzburg 56 </p><p>Tirol 58 </p><p>Vorarlberg 59 </p><p>Austrija i alpske zemlje 60 </p><p>PROCES NASELJAVANJA U VISOKOMU SREDNJEM VIJEKU 64 </p></li><li><p>GOSPODARSKI IVOT U VISOKOMU SREDNJEM VIJEKU 68 </p><p>CRKVENA I DVORSKA KULTURA 74 </p><p>Kulturna ostvarenja Crkve 74 </p><p>Dvorska kultura 76 </p><p>Romanika umjetnost 79 </p><p>POETCI HABSBURGOVACA UAUSTRIJI 82 </p><p>Borba za babenberku batinu 82 </p><p>Rudolf Habsburki i Otokar 84 </p><p>Uspostava habsburke dinastike vlasti u Austriji 86 </p><p>Razvoj i izgradnja austrijskog posjeda (Herrschaft zu sterreich) 88 </p><p>Rudolf IV. i osvajanje Tirola 91 </p><p>RAZDOBLJE PODJELE IZMEU HABSBURGOVACA - PRVI </p><p>ZEMALJSKI SABORI 95 </p><p>Podjela u Neubergu - Albrecht III. i Leopold III. 95 </p><p>Prvo sazivanje zemaljskih sabora 97 </p><p>Podjela iz 1411. i sukobi meu braom 98 </p><p>Vojvoda Fridrik 1V. Tirolski 99 </p><p>Razdoblje Albrechta V. (II.) 100 </p><p>KRIZA I USPONAUSTRIJE 103 </p><p>Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. 103 </p><p>Austrija u sukobu sa Zapadom i Istokom 107 </p><p>OD SREDNJEG DO NOVOG VIJEKA 111 </p><p>Politika Maksimilijana I. prema Istoku i Zapadu 111 </p><p>Maksimilijanove reforme - nova inovnika drava u Austriji 113 </p><p>Maksimilijanova osobnost 115 </p><p>Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu 115 </p><p>Poetci Ferdinanda I. u Austriji (1521.-1526.) 116 </p><p>PROCES NASELJAVANJA U KASNOMU SREDNJEM VIJEKU 120 </p><p>GOSPODARSKI IVOT U KASNOMU SREDNJEM VIJEKU 123 </p><p>Poljoprivreda i pravni poloaj seljaka 123 </p><p>Rudarstvo 125 </p><p>Privredna struktura kasnosrednjovjekovnoga grada 126 </p><p>Trgovina 127 </p></li><li><p>DUHOVNA KULTURA U KASNOMU SREDNJEM VIJEKU 130 </p><p>kolstvo 130 </p><p>Knjievnost i pjesnitvo - Austrijski humanizam 131 </p><p>Umjetnost u kasnomu Srednjem vijeku 133 </p><p>Glazba 134 </p><p>REFORMACIJA I PROTUREFORMACIJA 136 </p><p>Upravna reforma Ferdinanda I. 136 </p><p>Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi 137 </p><p>Prodor protestantizma u austrijske zemlje 138 </p><p>Podjela austrijskih nasljednih zemalja izmeu sinova Ferdinanda I. 140 </p><p>Car Maksimilijan II. (1564.-1576.) 142 </p><p>Vjerski sukob u Tirolu i Unutranjoj Austriji 143 </p><p>Katolika reforma i protureformacija 144 </p><p>Razdor meu braom u Habsburgu 146 </p><p>RAZDOBLJE TRIDESETOGODINJEG RATA 149 </p><p>Car Matija i dogaaji koji su prethodili Tridesetogodinjem ratu 149 </p><p>Tridesetogodinji rat 150 </p><p>Westfalski mir i Austrija 155 </p><p>PROCES NASELJAVANJA 1 STANOVNITVO U RAZDOBLJU REFORMACIJE I TRIDESETOGODINJEG RATA 157 </p><p>GOSPODARSKI IVOT U RAZDOBLJU RANOG KAPITALIZMA 160 </p><p>KULTURA U VRIJEME REFORMACIJE I TRIDESETOGODINJEG </p><p>RATA 165 </p><p>AUSTRIJA POSTAJE VELESILA - DVORSKI APSOLUTIZAM 170 </p><p>Poetak rata na dvjema frontama pod Leopoldom I. 170 </p><p>Prvi turski rat - Borba za Ugarsku 171 </p><p>Turska godina 1683. i austrijski protunapad 172 </p><p>Borba s Francuskom na zapadu 175 </p><p>Rat za panjolsko naslijee (1701.-1714.) 176 </p><p>Zadnji Habsburgovci i pitanje ureivanja nasljedstva 180 </p><p>Poloaj Austrije za cara Karla VI. (1711.-1740.) 181 </p><p>STANOVNITVO I NASELJA U VREMENU OD GODINE 1648. DO </p><p>1740. 186 </p><p>GOSPODARSKI IVOT I GOSPODARSKA POLITIKA U ZNAKU MERKANTILIZMA 188 </p><p> 192 </p></li><li><p>KULTURA U VRIJEME BAROKA </p><p>kole i znanost 192 </p><p>Umjetnost baroka (graditeljstvo, slikarstvo i kiparstvo) 193 </p><p>Kazalite, </p><p>glazba i pjesnitvo u doba baroka 197 </p><p>DOBA MARIJE TEREZIJE, JOSIPA II. I LEPOLDA II. - </p><p>PROSVIJEENIAPSOLUTIZAM (1740.-1792.) 200 </p><p>Rat za nasljedstvo u Austriji i oba leska rata 200 </p><p>Promjene u austrijskoj vanjskoj politici - Sedmogodinji rat 202 </p><p>Reforme Marije Terezije 205 </p><p>Osvajanje novih podruja za vrijeme Marije Terezije 206 </p><p>Desetljee Josipa II. 208 </p><p>Jozefinistike ideje i reforme 209 </p><p>Uvrivanje Austrije za vladavine Leopolda II. (1790.-1792.) 212 </p><p>Privredni i kulturni ivot 213 </p><p>BORBA PROTIV REVOLUCIONARNE FRANCUSKE 220 </p><p>Prva tri koalicijska rata - Kraj Svetoga Rimskog Carsrva (1792.-1806.) 220 </p><p>Godina 1809. i borba Tirola za slobodu 224 </p><p>Od poraza do uspona. Austrija izmeu Francuske i Rusije 226 </p><p>Beki kongres 228 </p><p>RAZDOBLJE OD GODINE 1815. DO 1848. 232 </p><p>Intervencijska politika Svete alijanse i Metternichov sustav 232 </p><p>Ferdinand I. (1835.-1848.) - Narodi u predveerje revolucije 234 </p><p>Revolucionarna godina 1848. 235 </p><p>GOSPODARSKI I KULTURNI IVOT U RAZDOBLJU OD GODINE </p><p>1792. DO 1848. 240 </p><p>Poljoprivreda, industrijalizacija, trgovina i promet 240 </p><p>Obrazovanje i znanost 243 </p><p>Pjesnitvo i kazalite, glazba i likovne umjetnosti 245 </p><p>DOBA FRANJEJOSIPA I. DO IZBIJANJA PRVOGA SVJETSKOG </p><p>RATA, 1848.-1914. 250 </p><p>Reakcija na dogaaje iz godine 1848. 250 </p><p>Od Solferina do Kniggrtza (Kraljiin Gradac) 253 </p><p>Austrijsko-maarska nagodba 257 </p><p>Era liberalizma 258 </p><p>Savezna politika - Vlada grofa Eduarda Taaffea 262 </p><p>Politika kriza i borbe meu nacionalnostima (1894.-1914.) 263 </p></li><li><p>PRIVREDA I KULTURA U DOBA FRANJEJOSIPA I. 270 </p><p>Fluktuacija stanovnitva 270 </p><p>Poljodjelstvo 271 </p><p>Industrija 272 </p><p>Promet, trgovina, novarski i kreditni poslovi 274 </p><p>kolstvo i znanost 275 </p><p>Pjesnitvo, kazalite i glazba 276 </p><p>Likovna umjetnost 279 </p><p>PRVI SVJETSKI RAT I KRAJ MONARHIJE 282 </p><p>Izbijanje rata 282 </p><p>Ratne godine 1914.-1916. 284 </p><p>Znaajna godina 1917. 288 </p><p>Propast i kraj Monarhije 289 </p><p>OD PRVE DO DRUGE REPUBLIKE (1918.-1988.) 293 </p><p>Poetci Republike - Mirovni sporazum u St. Germainu 293 </p><p>Poslijeratno vrijeme do krize u godini 1927. 295 </p><p>Socijalna politika prve Republike i njezina postignua 297 </p><p>Slabljenje demokracije u Austriji 298 </p><p>Rasputanje Parlamenta - Staleka drava 300 </p><p>Austrija u Treem Reichu - Drugi svjetski rat 305 </p><p>Ponovno uspostavljanje Republike Austrije 309 </p><p>Koalicije i jednostranake vlade (1955.-1994.) 315 </p><p>PRIVREDNI I KULTURNI RAZVOJ OD GODINE 1918. 327 </p><p>Stanovnitvo 327 </p><p>Privredni razvoj Republike 328 </p><p>Kulturni razvoj 333 </p><p>Tabela Habsburgovaca 339 </p><p>Kazalo 341 </p></li><li><p>AUSTRIJA U TRAJANJIMA: </p><p>Erich Zllner i njegovo djelo </p><p>S ovim izdanjem Povijesti Austrije u biblioteci Homines, tempora, loci nakladnikog poduzea Barbat, hrvatska kultura dobiva prvu, znanstvenopopularno pisanu, sintezu austrijske povijesti. Time se u nas udovoljava uistinu prenoj potrebi da se osigura pouzdaniji uvid u povijest bliske zemlje, inae tako usko isprepletenu s hrvatskom i toliko vanu za razumijevanje europske povijesti. Ovom se knjigom nesumnjivo na nov nain ulazi u inae dugotrajni hrvatsko-austrijski historiografski i kulturni dijalog, koji e i ubudue pretpostavljati mnogo bolja meusobna poznavanja, a time neizbjeno i nove prijevode na oba jezika. Bilo je tome uistinu krajnje vrijeme. </p><p>Prole godine Republika Austrija proslavila je svoje Tisuljee. S prvim studenim bilo se navrilo 1.000 godina otkako je jednom poveljom cara Ota III. iz 996. godine Freisinkoj biskupiji bio dodijeljen posjed u kraju, koji se pukim jezikom /zove/ Ostarrichi... (in regione vulgari vocabulo Ostarrichi...). Ova je povijest Austrije takoer posveena tome jubileju. </p><p>Knjiga je ustvari prijevod austrijskog izvornika djela Das Werden sterreichs. Ein </p><p>Arbeitsbuch fr sterreichische Geschichte Ericha Zllnera i Therese Schssel, prema </p><p>njegovu posebnom, posljednjem izdanju (Wien: Tosa Verlag, 1995.). Njegova je izvorna </p><p>osnova u prestinoj sintezi Geschichte Osterreichs nedavno preminulog austrijskog povjesniara Ericha Zllnera (Be, 25. lipnja 1916. - Be, 11. prosinca 1996.). Koliko je pak Geschichte sterreichs vana u suvremenoj austrijskoj historiografiji, vjerojatno dovoljno sugestivno svjedoi ve samo to to je od 1961. do 1990. godine tiskana u osam izdanja, isto kao i ova njezina znanstvena popularizacija, koja strukturalno i interpretacijski slijedi svoj </p><p>predloak. </p><p>Kako je izvorno Zllnerovo djelo prevelik izdavaki izazov u nas, a i manje bi bilo primjereno koncepciji navedene biblioteke, nakladniko poduzee Barbat odluilo se prevesti njegovu znanstvenu popularizaciju, koja je i u Austriji inae u irokoj uporabi. U svome nastojanju Barbat je naiao na puno razumijevanje i s hrvatske i s austrijske strane. S hrvatske strane ovo izdanje je potpomoglo Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a sa </p><p>austrijske Austrijski kulturni institut u Zagrebu. Najljepe im se i jednima i drugima zahvaljujemo. </p><p>Prijevod ovoga djela rad je dviju vrijednih mladih prevoditeljica, Ane Vlatke Duji i Sonje Ledini, naobrazbom obje povjesniarke i germanistice, kojima su svojim korisnim savjetima u razrjeavanju niza strunih, prevodilakih problema, pored ostalih, savjetima pomogli profesorice i profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. Nives Majnari-Pandi, doc. dr. Bruna Kunti-Makvi i doc. dr. Neven Budak. Isto tako im se najljepe zahvaljujemo. U radu na ovome prijevodu pomagala je i gospoa Imtraud Akrap, kojoj takoer zahvaljujemo. Nije bilo nimalo jednostavno izlaziti na kraj s brojnim terminolokim tekoama, koje su, pored ostaloga, posljedica injenice da u nas jo uvijek teko da moe biti govora o ustaljenom, profesionalnom historiografskom prevodilatvu s njemakoga na hrvatski jezik, iako je broj odlinih prevodilaca s njemakog jezika, ne samo knjievnih, inae uistinu impresivan. Oigledno je da zbiljske specijalizacije i na ovom podruju tek slijede. Vjerujemo da je i ova knjiga doprinos upravo u tom smislu. </p></li><li><p> Austrijski izvornik ovoga djela je naslovljen Das Werden Osterreichs. Njemaka glagolska imenica das Werden u ovom je sluaju tee struno prevodiva na hrvatski. Prema uobiajenom izrazu Das ist noch im Werden, to bi znailo to (ta stvar) je jo u razvitku (da ovom prilikom ne idemo dalje od standardnoga Hurmova rjenika), moglo bi se pomisliti da bi prijevod izvornog izraza s Razvitak Austrije trebao biti dobro rjeenje. Genetiki je intonirano i tumaenje znaenja u Wahrigu: Entstehen, Anfang, Entwicklung, ali i figurativno Bildung, Ausbildung, Heranwachsen. Meutim, kako je sam glagol, kao to je dobro poznato, uobiajeno prevesti s bivati, postati, nasta(ja)ti, odnosno, entstehen, sich entwickeln, wandeln (zu), ali i geschehen, oito je da e dananji povjesniar, koji je nerijetko sumnjiav prema linearnom, kronolokom shvaanju vremena u povijesti, oklijevati upotrijebiti pojednostavljeni pojam razvitak. Otuda je ovom prigodom Povijest Austrije </p><p>vjerojatno rjeenje koje ukljuuje najmanje nesporazuma, iako nesumnjivo nije neupitan prijevod izvorno upotrijebljenog poj- </p><p>ma. </p><p>U razrjeavanju ovakovih nedoumica nije uvijek bilo mogue posegnuti za samim pievim radovima. Erich Zllner je i u ovome djelu, koje se od izdanja do izdanja u tridesetak godina </p><p>pojavljivalo s manje ili vie izmjena i dopuna, dosta toga promijenio, to je bez veih tekoa uoljivo usporedbom prvog i zadnjeg izdanja bilo sinteze bilo njezine znanstvene popularizacije. On je i sam, itavim svojim opusom, bio u kontinuiranu dijalogu s novim spoznajama i novim pristupima i u austrijskoj i u europskoj historiografiji. Izuzetno je </p><p>poticajno pratiti te promjene samo na primjeru izdanja njegovih sinteza, kao i spremnost s </p><p>kojom se suoavao s nunou promjena. Nasuprot jo uvijek vrlo rairenu uvjerenju mnogih povjesniara da su u svome radu prije svega duni suoavati se sa samima sobom, uistinu imponira irina profesionalnih konzultacija u koje je Erich Zllner redovito ulazio, a da bi promjene za koje se trebao odluiti bile to egzaktnije osmiljene. Dakako, njegove konzultacije su voene meu strunjacima na svim podrujima istraivanja, u itavu luku austrijskog povijesnog iskustva od prapovijesti do naih dana. </p><p>Saeti takvo dijaloko iskustvo u jednome ljudskom vijeku nesumnjivo znai mnogoto shvatiti o tome to znae povijest i miljenje o povijesti, u kakvim su sve odnosima bivanje i postajanje te koliko spoznajnih tekoa moe imati bilo tko tko u kronoloki neupitno projiciranom redukcionizmu svoje povijesne svijesti jednostavno ne shvaa to se uistinu deava u zajednici koje je kao jedinka nerazluiv dio. U tom je smislu Erich Zllner uistinu ovjek s razmea epoha. </p><p>Dakle, da se ne bismo krivo razumjeli kada je rije o ovome austrijskom povjesniaru! Nije on bio profesionalni povjesniar prije svega strasno opsjednut inovacijama. Prije bi se moglo rei da je bio strasno predan tradicijski osmiljenoj asimilaciji inovacija, nastojei kao povjesniar uvijek s mjerom biti i konzervativan i progresivan. Koliko je kada u tome uope mogao biti dosljedan i uvjerljiv, hrvatski e itatelj nerijetko sam moi uoiti paljivijim itanjem ovoga djela. Znanstvenom popularizacijom i vrline i mane takva pristupa nesumnjivo se jo lake prepoznaju! Prepoznavanje e biti tim lake, to u itavu ovome njegovu djelu jedva da ima govora o pitanju koje na neki nain ne bi imalo svoj smisao i u hrvatskoj povijesti. </p><p>Meutim, bio bi to istodobno i vrlo pojednostavljen pristup opusu povjesniara koji je itav svoj radni vijek bio istraivaki radoznao i djelatan te u stalnom nastojanju da svoje spozanje prenese kako svojim studentima tako i profesionalnoj publici razliitih struka, ali i itateljstvu </p></li><li><p>najrazliitijih provenijencija. On jest bio akademski povjesniar najvie razine, ali istovre-meno i vrhunski medijski promicatelj svojih akademskih spoznaja i to prije svega u onome </p><p>mediju koji mu je izvorno bio najblii - knjizi. </p><p>U Beu je bio roen, kolovan na svim razinama obrazovanja, u njemu je stekao i doktorat (1938.), a i istraivaki je djelovao na Bekom sveuilitu od 1940. godine te pedagoki od 1947. godine. Dopisni lan Austrijske akademije znanosti postao je 1967. godine, potom dopisni lan Bavarske akademije znanosti (1971.), a redoviti lan Austrijske akademije znanosti 1972. godine, tako da mirno moemo ustvrditi da je Erich Zllner uistinu bio svojevrsna inkarnacija razvojnih trendova suvremene austrijske historiografije u drugoj </p><p>polovici 20. stoljea. (Time je nesumnjivo opravdaniji i reprezentativniji ovaj na izbor! Time se, istodobno, nimalo ne eli jednostrano predoiti stvaralaku raznovrsnost suvremene austrijske historiografije, ve samo ukazati na jednu od njezinih najprepoznatljivijih osobnosti.) </p><p>Opus Ericha Zllnera: traganje za sintezom? </p><p>Kada je rije o ovome prijevodu, valja ga pokuati razumjeti prije svega u cjelini pieva opusa, a opus Ericha Zllnera mogue je pokuati razumjeti i razvrstati na razliite naine. Zadovoljit emo se, ovoga trenutka, znanstvenopopularno najprepoznatljivijom dvojnom podjelom njegovih radova na </p><p>samostalna djela i ona koja je usmjeravao i kao urednik i kao jedan od suradnika u brojnim </p><p>skupinama profesionalaca. Izlino je naglasiti da je njegova bibliografija nesravnjivo iscrpnija od one koju predoujemo i da ga navedeni pregled ni izdaleka ne iscrpljuje u njegovu zanat...</p></li></ul>