Hrvatski jezik

  • Published on
    24-Jan-2015

  • View
    612

  • Download
    4

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Prezentaciju izradio Petar imun Varnica, 6.a

Transcript

<ul><li> 1. Doselivi se na istonu obalu Jadranskoga mora, Hrvati su se susreli s romanskim stanovnitvom, rimskom kulturom i latinskim jezikom, s kojim su se morali upoznati prelazei na katolianstvo, ali i obavljajui dravne poslove sa susjedima na zapadu.Benediktinski su samostani u srednjem vijeku imali bitnu ulogu u irenju pismenosti u cijeloj Europi, pa i u Hrvatskoj. U njima se njegovala latinica, a latinsko pismo je najstarije pismo upotrebljavano u Hrvatskoj. Tako su sauvani brojni spomenici na latinskom jeziku i latinici. Najpoznatiji su: DAROVNICA KNEZA TRPIMIRA (852.) - najstarija isprava hrvatske povijest TRPIMIROV NATPIS BRANIMIROV NATPIS (888.) - prvi put se spominje ime Hrvat DRISLAVOV NATPIS NADGROBNA PLOA KRALJICE JELENE</li></ul> <p> 2. O razvoju hrvatskoga jezika moemo govoriti tek nakon pojave glagoljice i irilice, dvaju pisama prilagoenih slavenskom jeziku iz okolice Soluna, na kojem su braa iril i Metod sa svojim uenicima irili kranstvo meu Slavenima. To je jezik crkvenih knjiga - crkvenoslavenski ili staroslavenski. Postupno se u knjige pisane crkvenoslavenskim jezikom uvlae rijei i osobine hrvatskoga jezika pa su nai prvi spomenici mjeoviti crkvenoslavensko-hrvatski. Glagoljica se upotrebljava od 9. st., a nazvana je prema rijei glagoljati (govoriti, rei). Hrvati su razvili poseban oblik glagoljskoga pisma koji nazivamo uglatom glagoljicom. Na tom pismu oko 1100. god. nastao je najvrjedniji glagolski spomenik u Hrvatskoj - BAANSKA PLOA. Naena je u selu Jurandvor kraj Bake na otoku Krku. Vana je jer je jezini dokument (prvi hrvatski cjeloviti tekst), povijesni dokument (ime hrvatskoga kralja) i pravni dokument (darovnica). 3. U 12. st. se u Hrvatskoj proirila i irilica. Hrvati su to pismo prilagodili ii stvorili poseban tip irilice nazvan hrvatska irilica ili bosan()ica. Upotrebljavala se uglavnom u Bosni, Hercegovini, na jugu Hrvatske: Poljicama i zaleu Splita, dalmatinskim otocima (ponajvie Brau), Dubrovniku i njegovoj okolici. Od irilikih spomenika najpoznatiji su POVALJSKA LISTINA i POLJIKI STATUT 4. Od 14. st. Hrvati su latinicom poeli biljeiti i hrvatski, ne samo latinski jezik. Latinicom je zapisan najstariji spomenik hrvatskoga pjesnitva IBENSKA MOLITVA. Znaajni latiniki spomenici su i Red i zakon sestara dominikanki i Korulanski lekcionar. 5. Polovicom 15. stoljea Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj. Pojavom tiska hrvatske knjige sve se ee tiskaju u domaim i inozemnim tiskarama (Senj, Kosinj, Rijeka, Venecija i dr.). Te prve knjige tiskane do 1500. godine zovu se inkunabule ili prvotisci. Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj je MISAL PO ZAKONU RIMSKOGA DVORA iz 1483. godine. To prvo hrvatsko jezino razvojno razdoblje zavrava krajem 15. st. provalom Turaka. Tada je zaustavljen i ugroen bri i bujniji rascvat hrvatske knjievne kulture, a mnogobrojnim seobama puanstva izmijenjeno je jezino, dijalektno stanje na mnogim hrvatskim prostorima.PRVE KNJIGE 6. Nakon turskih provala hrvatsko puanstvo esto mijenja svoja prebivalita, selei se iz istonih i junih krajeva na zapad (u Italiju - moliki Hrvati) i sjever (Austrija, Maarska, Slovaka - gradianski Hrvati). Na opustjela podruja naseljavali su se tzv. Morlaci i Vlasi. Katkad su se i Hrvati, poto je nestala turska opasnost, vrai u svoju staru postojbinu. Sve te seobe poremetile su i jezino stanje u Hrvatskoj. Osobito se tokavsko narjeje proirilo na nekadanje akavske i kajkavske prostore. 7. Usprkos turskoj opasnosti, nai ljudi i dalje tiskaju knjige. Tako je u Senjskoj glagoljskoj tiskari otisnuto u 16. st. pet knjiga (prije toga u 15. st. tiskane su tamo dvije inkunabule): Narunik plebanuev, 1507. Tranzit svetoga Jeronima, 1508. Korizmenjak, 1508. Metrija od dobro umrtja, 1507. ili 1508. Mirakuli slavne dive Marije - posljednja knjiga senjske tiskare, 1508. 8. U Rijekoj glagoljskoj tiskari od 1530. do 1531. imun Koii Benja tiskao je sedam knjiga: Misal hrvacki (28.04.1531.) Psaltir Oficij rimski (tiskan na latinici) Knjiice Krsta Knjiice od itja rimskih arhireov i cesarov (prvo djelo svjetovnog sadraja, prvo povijesno djelo pisano hrvatskim, posveeno trogirskom biskupu Tomi Nigru) Od bitija redovnikoga knjiica Molitvenik (1490. tiskan na latinici, vjerojatno sa dubrovakog podruja) Oficij s molitvama Bogorodici (Venecija, 1512. - prvi tiskani tekst na irilici)PRVI TEKST NA IRILICI 9. U 16. st. razvija se i bogata akavska i tokavska knjievnost, a s njome i hrvatski akavski i tokavski knjievnojezini izraz. Najistaknutije mjesto u hrvatskoj knjievnosti 16. st. pripada Splianinu Marku Maruliu. Meu njegovim djelima istie se spjev JUDITA iz 1501. godine, napisan hrvatskim jezikom. Zato ga nazivamo ocem hrvatske knjievnosti. Vrhunac knjievnosti sredinom 16. st. ine komedije Dubrovanina Marina Dria, meu kojima je najuspjenija Dundo Maroje. Hvaranin Petar Hektorovi napisao je spjev Ribarenje i ribarsko prigovaranje. Zadranin Petar Zorani napisao je roman Planine, a autor drame Robinja je Hanibal Luci.AKAVSKA KOLSTVA I KNJIEVNOST 10. Premda se kajkavska knjiga javlja tek potkraj 16. st., brojni kajkavizmi u akavskim i crkvenoslavenskim tekstovima svjedoe o znatno ranijoj pojavi kajkavskog izraza. Kajkavski utjecaj pokazuje ve Vinodolski zakon, a procvat kajkavske knjievnosti obiljeen je knjigama Antuna Vramca - Kronika i PotilaKAJKAVSKA KNJIGA 11. U 16. stoljeu poinje se razvijati i jezikoslovlje. Faust Vrani autor prvog hrvatskog samostalnog tiskanog rjenika, 1595., Dictionarum quinque nobilissimarum europae linguarum - latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae (RJENIK 5 NAJPLEMENITIJIH EUROPSKIH JEZIKA LATINSKOG, TALIJANSKOG, NJEMAKOG, HRVATSKOG I MAARSKOG).POINJE SE RAZVIAJTI JEZIKOSLAVIJA 12. U 17. st. nastavljaju razvijati svoj knjievnojezini izraz knjievnici akavci, tokavci i kajkavci. Svojim su se knjievnim djelima u sjevernoj Hrvatskoj istaknuli lanovi poznatih hrvatskih velikakih obitelji Zrinski i Frankopan. Petar Zrinski, Katarina Zrinska, Fran Krsto Frankopan i Pavao Ritter Vitezovi najznaajniji su predstavnici tzv. ozaljskog knjievnojezinogg kruga koji su svoja djela pisali mjeovitim akavskokajkavsko-tokavskim izrazom.17 STOLJEE 13. Za razvoj kolstva u Hrvatskoj u tom razdoblju najvie su uinili isusovci. Istaknuli su se u tiskanju knjiga na narodnom jeziku i u osnivanju kola te su imali vodeu ulogu u osnivanju prve hrvatske visokokolske ustanove. Isusovci su osnivali gimnazije u Dubrovniku, Zagrebu, Varadinu, Osijeku, Krievcima i Rijeci. Pod utjecajem katolike obnove i poveanog broja kolovanih Hrvata sve se vie pokazuje potreba za stvaranjem jedinstvenoga hrvatskog knjievnog jezika.RAZVOJ KOLSTVA U HRVATSKOJ 14. Tome je pridonio isusovac Bartol Kai koji je 1604. godine napisao prvu gramatiku hrvatskog jezika Institutionum linguae illyricae libri duo (OSNOVE ILIRSKOGA JEZIKA U DVIJE KNJIGE). U svom drugom za hrvatsko jezikoslovlje vanom djelu, u Ritualu rimskom (knjizi namijenjenoj vjernicima koji sudjeluju u crkvenim obredima), postavlja slovopisno naelo - predlae da se nepani suglasnici koje latinski jezik ne poznaje (, , , ...) piu ujednaeno, "a ne sad jedno, sad li drugo". U Ritualu pie tokavskim ikavskim govorom koji naziva "nakim" i "bosanskim" i za nj tvrdi da je "najopenitiji i koga moe svak lanje razumiti i s koristju protitiPRVA GRAMATIKA HRVATSKOG JEZIKA 15. Glede slovopisa i pravopisa slijedit e ga Dubrovanin Rajmundo amanji (Nauk za pisati dobro latinskijema slovima rijei jezika slovinskoga, 1639.), Pavao Ritter Vitezovi, koji u svojoj Ortografiji umjesto dvoslova predlae slova i , i Antun Kanili, koji je isticao naelo: Pii kako govori. 16. Na tragu je Kaieve tvrdnje o bosanskom govoru kao "najopenitijem" i Jakov Mikalja, sastavlja hrvatskolatinsko-talijanskog rjenika Blago jezika slovinskoga (1649.), u kojem se on ipak koleba izmeu akavske ikavice i tokavske ijekavice. 17. Sredinja kajkavska figura 17.st. je Juraj Habdeli koji se zalagao da kajkavsko narjeje postane knjievni jezik na prostoru izmeu akavskog i slovenskog prostora. 1670. u Grazu izdao je Dictionar ili rei slovenske z vekega vkup zbrane. </p>