Pedeset godina racunalstva u Hrvatskoj

  • Published on
    28-Jan-2018

  • View
    3.251

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

<ol><li> 1. Pedeset godina raunalstva u Hrvatskoj Marina Mirkovi, dipl. in. Tehnika kola Poega Poega, 3. prosinca 2009. </li><li> 2. <ul><li>Prije 50 godina (1959.) na zagrebakom Institutu Ruer Bokovi konstruirano jeprvo digitalno raunalo u Hrvatskoj .</li></ul><ul><li>Pokreta i glavni izvoatog posla bio je hrvatski znanstvenik, doajen hrvatske i svjetske raunalne znanosti,prof. dr. Branko Souek . </li></ul><ul><li>Osmislio je i izradio projekt 256-kanalni analizator, memorija, logika i programi, te ga objavio u strunom asopisu Elektrotehnika (br. 4, 1959. godine).</li></ul></li><li> 3. <ul><li>Raunalo je bilo vrhunski opremljeno: logiki sklopovi temeljili su se na vakuumskim cijevima, memorija je koristila magnetske jezgrice, programi su izvoeni brzinom milijun ciklusa u sekundi.</li></ul><ul><li>Raunalni sklop je smjeten u ormar visine 2 metra, kao izlazna jedinica za prikaz podataka i krivulja koritena je katodna cijev.</li></ul></li><li> 4. <ul><li>Nakon izrade funkcionalnog prototipa, poetkom ezdesetih godina izraena je serija raunala koji su se koristili na Institutu Ruer Bokovi i drugim ustanovama. </li></ul><ul><li>Projekt je izazvaozanimanje svjetskih znanstvenih krugova . </li></ul><ul><li>Posjet gospodina Willya Higinbothama, direktora BNL-a (Brookheaven National Laboratory) iz SAD-a, tada najveeg znanstvenog instituta na svijetu, donio je projektusvjetsko priznanje .</li></ul><ul><li>Japanska tvrtka NEC 1959. godine proizvela je prvo komercijalno raunalo zasnovano na tranzistorima, a prva komercijalna mini-raunala razvijena su poetkom ezdesetih godina. </li></ul></li><li> 5. <ul><li>Prof. Souek 1966. godine osniva prvilaboratorij za Kibernetiku u Hrvatskoj . </li></ul><ul><li>Institut Ruer Bokovi i Sveuilini Institut za Matematiku pod vodstvom prof. Soueka projektira i osniva prvi Znanstveni Elektronski Raunski Centar - ZRCE , sa raunalom SDS930. Taj Centar kasnije prerasta uSRCE . </li></ul><ul><li>Prof. Souek 1972. godine napisao je prvu knjigu na svijetu iz podruja raunalne znanosti: Minicomputers, Microprocesors and Microcomuputers. </li></ul><ul><li>Razvoju mlade hrvatske raunalne znanosti doprinose knjige prof. Soueka: Microcomputers in data processing and simulation (New York, 1973.) i Microprocessors and microcomputers (New York, 1976.). </li></ul><ul><li>Niz seminara i predavanja diljem svijeta (New York, Boston, Pariz, London, Rijeka, Opatija).</li></ul></li><li> 6. Biografijaprofesora Soueka <ul><li>Doktor znanosti, roen 1930. godine u Bjelovaru. </li></ul><ul><li>Profesor raunalnih i neuronskih mrea na Sveuilitu u Zagrebu, New Yorku i Arizoni. </li></ul><ul><li>lan Hrvatske akademije znanosti kojemu je 1960. i 1963. godine dodijeljena znanstvena nagrada Nikole Tesle. </li></ul><ul><li>Ekspert agencija Ujedinjenih naroda UNIDO i IAEA. </li></ul><ul><li>Istraiva i suradnik NASE, IBM-a, Siemensa, Scheringa, Brookhaven National Laboratory i Instituta Ruer Bokovi.</li></ul><ul><li>Objavio je preko 100 znanstvenih radova i 10 knjiga sa Wiley Inc., New York. </li></ul><ul><li>Osnovana Zaklada profesora Soueka za poticaj programa Hrvatska zemlja znanja, usmjerena prema razvoju intelektualnog kapitala u suvremene tehnologije radi poveanja uinkovitosti stvaralatva i progresa. </li></ul></li><li> 7. Razvoj raunalstva na Institutu Ruer Bokovi <ul><li>Prvo znaajno raunalo na Rueru nabavljeno je 60-ih godina, a rije je o raunalu pod nazivom C9040, francuskoj inaici Xerox-ovog raunala SIGMA 7. Premjeten na SRCE, a sada se nalazi u Tehnikom muzeju.</li></ul><ul><li>Nakon toga, 1968., nabavljen je prvi PDP 8 za odjel eksperimentalne fizike, a dvije godine kasnije kupljen je i drugi PDP 8 za potrebe odjela elektronike.</li></ul><ul><li>Za vrijeme utemeljenja SRCA nabavljeno je raunalo UNIVAC, a na Rueru je 1973. godine postavljen terminal DCT2000 sa printerom i itaem buenih kartica. Na taj je nain 80-ih godina zapoeo rad prostora za korisnike terminala IRB-a preko iznajmljenih telefonskih linija.</li></ul><ul><li>1981. godine nabavljeno je mini-raunalo HP 1000, koje je imalo disk i jedinicu magnetske trake, na koje je bilo vezano nekoliko terminala u svrhu interaktivnog rada. Time je HP 1000 zamijenio prijanji terminal DCT 2000 kao veza s raunalima UNIVAC na SRCU. Imao je prevoditelj za programski jezik FORTRAN, te predstavljao infrastrukturni resurs za numeriki rad na Institutu Ruer Bokovi.</li></ul></li><li> 8. <ul><li>Znaajan skok bio je PDP 11 koji je nabavljen u elektronici i LAIR-u (laboratorijska verzija) poetkom 80-tih, kao i jedna od prvih radnih stanica HP 4000, 1989. godine. 1990. godine uz veliku financijsku investiciju nabavljeno je vektorsko raunalo CONVEX C-120, namijenjeno naprednom numerikom radu, primjenom uglavnom jezika FORTRAN.</li></ul><ul><li>Pojavom Apple-a, vrlo brzo je poela era osobnih raunala, a zatim i radnih stanica. Nabavljene su radne stanice HP i Digital Alpha (Faust, Rudjer, Melior) te kasnije server raunala pod Linuxom. 1995. godine nabavljeno je raunalo Faust HP 9000 sa 160 MHz procesorom i 48 MB RAM-a, te operativnim sustavom HP UX 10.20 koje je u to vrijeme bilo jedan od suvremenijih posluilaca u Hrvatskoj akademskoj zajednici.</li></ul><ul><li>Osim to je prvobitno sluilo kao terminal server, te X server za grafike terminale, kasnije je sluilo i kao mail i web server, a bilo je glavni institutski web server sve do zadnjeg dana njegova postojanja 2003. godine kada je obnovljen i postavljen Intel server park.</li></ul></li><li> 9. <ul><li>2001. godine zapoeo je razvoj IRB klaster raunala. To je prvo znanstveno grozdasto (klaster) raunalo u Hrvatskoj i na uzoru njega je postavljena Isabella klaster na SRCU.</li></ul><ul><li>2004. godine postavljen je CRO GRID blade klaster. Nedugo nakon toga je 2005. instaliran prvi klaster u EGEE Grid sustavu iz Hrvatske. 2006. je pokrenut jo jedan klaster u sklopu CRO JRU lanstva u EGEE 2 projektu kao aktivni vor u ERA.</li></ul><ul><li>Razvoj raunalstva se dalje odvija u smjeru eScience tehnologije preko nacionalnih i EU FP projektnih nizova.</li></ul><ul><li>2007. godine na Institutu Ruer Bokovi postavlja se Centar izvrsnosti za znanstvenu vizualizaciju.</li></ul></li><li> 10. Povijest Srca <ul><li>Odluka Savjeta Sveuilita u Zagrebu (tada jedinog sveuilita u Hrvatskoj) o osnivanju Sveuilinog raunskog centra (29. travnja 1971.). </li></ul><ul><li>Odrani prvi teajevi u organizaciji Srca (sijeanj 1972.). </li></ul><ul><li>Srce sudjeluje u projektu COST 11 - Europska informatika mrea (1973.-1979.) </li></ul><ul><li>Instalirano i poelo se koristiti raunalo UNIVAC 1110 - tada najvee i najbre raunalo u ovom dijelu Europe (prosinac 1974.) </li></ul><ul><li>Uspostavljena terminalska mrea Srca u sveuilinim centrima i na znaajnim ustanovama sustava znanosti i visokog obrazovanja (1975.) </li></ul><ul><li>Srce izradilo cjelovit mreni informacijski sustav za potrebe VIII. mediteranskih igara u Splitu (1979.) </li></ul><ul><li>Isporueno i instalirano raunalo IBM 4341-2 kao paralelni sigurnosni sistem XIV zimskih Olimpijskih igara Sarajevo 1984. (1982.) </li></ul><ul><li>Srce daje informatiku podrku (cjelovit informacijski sustav) za potrebe Univerzijade u Zagrebu (1987.) </li></ul></li><li> 11. <ul><li>Prva UNIX raunala u produkcijskom radu u Srcu (1991.) </li></ul><ul><li>U Srcu uspostavljeni prvi IRC i FTP posluitelji u akademskoj mrei, koje je Srce odravalo do 2005. godine (1992.) </li></ul><ul><li>Ostvaren prikljuak na globalnu mreu Internet - u Srcu zaivio projekt Hrvatske akademske i istraivake mree CARNet, pokrenut 1991. godine (17. studenoga 1992.) </li></ul><ul><li>Zaivjela usluga javnog raunala - pristup Internetu za lanove akademske zajednice, ali i sve graane Hrvatske (1992.) </li></ul><ul><li>Dobivena vrna .hr domena - stvorene pretpostavke za prisutnost Hrvatske u virtualnom svijetu; srce.hr - prva hrvatska Internet domena (27. veljae 1993.) </li></ul><ul><li>Prvi teajevi za korisnike Interneta (listopad 1994.) </li></ul><ul><li>U Srcu udomljen i zapoeo s radom CIX - nacionalno sredite za razmjenu Internet prometa (2000.) </li></ul><ul><li>U Srcu uspostavljeno meunarodno vorite paneuropske mree GEANT u Hrvatskoj (1. svibnja 2002.) </li></ul><ul><li>Uspostavljen novi obrazovni program - Akademija mrenih tehnologija prema CISCO programu - poela nastava za prvu generaciju polaznika (28. travnja 2003.) </li></ul></li><li> 12. <ul><li>Pokrenut zajedniki projekt CARNeta i Srca - Giga CARNet (23. lipnja 2003.) </li></ul><ul><li>Poeo s radom ECDL ispitni centar u Srcu (1. travnja 2004.) </li></ul><ul><li>Zapoeo projekt AAI@EduHr - Srce predvodi izgradnju autentikacijske i autorizacijske infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja (27. svibnja 2004.) </li></ul><ul><li>Uspostavljen novi obrazovni program - Linux akademija (15. studenog 2004.) </li></ul><ul><li>Srce dobilo posebno priznanje Hrvatskog informatikog zbora - Kristalni globus (prosinac 2006.) </li></ul><ul><li>Senat Sveuilita u Zagrebu odluio da se uspostavi Sredinji sveuilini ured za e-uenje, s tim da poslove iz nadlenosti toga ureda obavlja Centar za e-uenje koji se uspostavlja u Srcu u skladu s Planom rada za 2007. godinu (sijeanj 2007.) </li></ul><ul><li>Nakon vie od 15 godina uspjene suradnje, Srce na CARNetov zahtjev prestaje za CARNet obavljati dvije usluge: "Pristup Internetu za osobe, ustanove i nekomercijalne projekte: javno raunalo public.srce.hr" i "CARNetov helpdesk" (1. srpnja 2007.) </li></ul></li><li> 13. Srceje osnovano kao sredinja informatika, raunalna infrastrukturna ustanova akademske i istraivake zajednice u Republici Hrvatskoj, ali i kao ustanova "koja e odigrati vodeu ulogu u razvoju kompjuterizacije itave Hrvatske i sluiti ne samo Sveuilitu nego i svima ostalima".Srceje danas sredinje vorite e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja, ekspertno sredite za ICT, te sredite za obrazovanje i podrku u podruju primjene ICT. </li><li> 14. CARNet <ul><li>Ideja o uvoenju Interneta u Republici Hrvatskoj rodila se 1991. godine. Te je godine Ministarstvo znanosti i tehnologije na inicijativu Predraga Palea pokrenulo projekt CARNet. </li></ul><ul><li>Bio je to poetak rada Hrvatske akademske i istraivake mree - CARNet, prvog pruatelja internetskih usluga (Internet Service Provider - ISP) u Hrvatskoj. Sljedeih nekoliko godina CARNet je bio jedini pruatelj internetskih usluga u Hrvatskoj koje je pruao bez nadoknade, ne samo akademskoj zajednici, ve svim graanima Republike Hrvatske. </li></ul><ul><li>U studenom 1992. godine uspostavljena je prva meunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov vor u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je Hrvatska postala dio svjetske raunalne mree Internet.</li></ul><ul><li>Takoer, tijekom 1992. godine nabavljena je prva oprema i izgraena jezgra CARNet mree. Ustanove unutar Hrvatske bile su spojene vezom brzine 19-200 kbps, a itava se mrea spajala na Internet preko Austrije brzinom od 64 kbps. </li></ul></li><li> 15. Prve ustanove spojene na Internet: <ul><li>Sveuilini raunski centar - Srce</li></ul><ul><li>Fakultet elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu</li></ul><ul><li>Institut Ruer Bokovi</li></ul><ul><li>Prirodoslovno-matematiki fakultet</li></ul><ul><li>Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu</li></ul><ul><li>Tehniki fakultet u Rijeci</li></ul><ul><li>Ekonomski fakultet u Osijeku</li></ul><ul><li>Ministarstvo znanosti i tehnologije.</li></ul></li><li> 16. <ul><li>U listopadu 1994. godine CARNet poinje odravati prve teajeve o Internetu za svoje korisnike. S vremenom je edukacija korisnika postala jedna od najbitnijih djelatnosti CARNeta pa je u sijenju 2001. godine uspostavljen CARNetov edukacijski centar Edupoint zbog organiziranog oblikovanja i diseminacije znanja o informacijsko-komunikacijskim tehnologijama.</li></ul><ul><li>Vlada Republike Hrvatske 1. oujka 1995. godine svojom Uredbom osniva ustanovu CARNet. </li></ul><ul><li>Godine 1996. jezgra CARNet mree nadograuje se uvoenjem ATM tehnologije koja omoguuje prijenos slike i zvuka u stvarnom vremenu, s osnovnom brzinom od 155 Mbps.</li></ul><ul><li>U sijenju 1997. godine putem CARNetove ATM jezgre realizirano je, prvo u Hrvatskoj, predavanje na daljinu izmeu Rektorata Sveuilita u Osijeku i Fakulteta elektrotehnike i raunarstva. </li></ul><ul><li>Prvog dana mjeseca prosinca 2001. godine putena je u rad paneuropska akademska i istraivaka mrea GEANT na koju se spaja i CARNet. Rije je o mrei koja povezuje vie od 3000 istraivakih i obrazovnih ustanova u vie od 30 europskih zemalja, a po svojoj infrastrukturi i aplikacijama predstavlja najrazvijeniju raunalno komunikacijsku mreu te vrste u svijetu. </li></ul></li><li> 17. CARNet infrastruktura </li><li> 18. <ul><li>23. studenoga 2004. Edupoint je pokrenuo prve CARNetove online teajeve za krajnje korisnike. </li></ul><ul><li>18. listopada 2004. pokrenuta je E-learning akademija (ELA), organizirani oblik obrazovanja za voenje, pripremu i odravanje e-obrazovanja kroz tri jednogodinja certificirana obrazovna programa: E-learning Management, Tutoring i Course Design. </li></ul><ul><li>U prosincu 2005. CARNet je predstavio novi program "Nikola Tesla Hrvatski sustav za e-uenje" i "Hrvatski kolski web prostor.</li></ul><ul><li>1. oujka 2007. pokrenut je CARNetov Portal za kole namijenjen nastavnicima, uenicima, njihovim roditeljima i kolama.</li></ul><ul><li>U 2007. godini nastavlja se akcija spajanja osnovnih i srednjih kola na CARNet mreu: spojeno je 205 novih lokacija lanica na CARNet mreu.</li></ul><ul><li>U sijenju 2008. CARNetov projekt e-Otoci proglaen je najboljim projektom godine u kategoriji projekata s najveim utjecajem na zajednicu na 2008 Cisco Networkers Innovation Awards.</li></ul><ul><li>U rujnu 2008. objavljen je Portal o dravnoj maturi - Tour de Matour.</li></ul><ul><li>U travnju2009. objavljena je prva hrvatska online enciklopedija Proleksis enciklopedija, razvijena u suradnji Pro Leksisa i CARNeta, koja sadri vie od </li></ul><ul><li>62 000 lanaka i vie od 17 000 fotografija, ilustracija, mapa i sl.</li></ul></li><li> 19. Hrvatski informatiki asopisi<ul><li>Bug </li></ul><ul><li>Vidi </li></ul><ul><li>PC Chip </li></ul><ul><li>Mrea </li></ul><ul><li>Enter </li></ul><ul><li>Info Trend </li></ul><ul><li>Edupoint </li></ul></li><li> 20. Bug <ul><li>Vodei hrvatski mjeseni informatiki asopis</li></ul><ul><li>Prva tiskana inaica izala 1992. godine </li></ul><ul><li>Prva elektronika inaica izala 1999. godine </li></ul><ul><li>Izdava BUG d.o.o. </li></ul></li><li> 21. Vidi <ul><li>Raunalni asopis utemeljen u studenome 1994. godine kada je izdan prvi broj.</li></ul><ul><li>Tematski se prije svega bavi raunalnim tehnologijama, no radi rairenosti raunala u svim segmentima drutva danas u svojim lancima obrauje i ostale aspekte primjene raunala.</li></ul></li><li> 22. PC Chip <ul><li>asopis o osobnim raunalima </li></ul><ul><li>Prvi broj izaao u listopadu 1994. godine </li></ul><ul><li>asopis je poznat i po stalnoj rubrici koja se bavi Open Source softverom i Linuxom</li></ul></li><li> 23. Mrea <ul><li>Mjeseni asopis za IT profesionalce </li></ul><ul><li>Prva tiskana inaica izala 1998. godine </li></ul><ul><li>Prva elektronika inaica izala 1999. godine </li></ul><ul><li>Izdava BUG d.o.o. </li></ul></li><li> 24. Enter <ul><li>asopis o raunalima koji se reklamira sloganom "Kompjuterski asopis koji svi razumiju".</li></ul><ul><li>Namijenjen osnovcima, srednjokolcima, ali i zahtjevnim programerima.</li></ul><ul><li>Izlazi u nakladi izdavake kue SysPrint. </li></ul><ul><li>Prvi broj izaao je u listopadu 2002. godine. </li></ul></li><li> 25. InfoTrend <ul><li>asopis za menadere i voditelje informatikih sustava u tvrtkama i ustanovama. </li></ul><ul><li>Prvi informatiki asopis u Hrvatskoj, koji bez prekida izlazi od srpnja 1992. godine. </li></ul><ul><li>Posebni dodatak e-GOVERNMENT - u suradnji sa Sredinjim dravnim uredom za e-Hrvatsku u svakom broju nalazi se poseban dodatak o uvoenju informatikih tehnologija u dravnu upravu </li></ul></li><li> 26. Edupoint <ul><li>asopis o primjeni informacijskih tehnologija u obrazovanju </li></ul><ul><li>Mjeseno online izdanje od 2001. </li></ul><ul><li>Izdava CARNet, Zagreb </li></ul></li><li> 27. Pogled kroz prozor <ul><li>Digitalni asopis u okviru MS projekta Suradnici u uenju. </li></ul><ul><li>Objavljuje lanke, studije sluaja, primjere iz nastave i intervjue o primjeni obrazovnih tehnologija.</li></ul><ul><li>asopis je osmiljen za razmjenu iskustava meu uiteljima. Uitelji su aktivni suradnici kroz pisanje i komentiranje lanaka.</li></ul></li><li> 28. Struni skupovi i savjetovanja <ul><li>MIPRO(32) meunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku (Opatija) </li></ul><ul><li>WinDays(9) Microsoftova poslovno tehnoloka konferencija (Opatija) </li></ul><ul><li>CASE (21) - konferencija o metodama i alatima za razvoj poslovnih i informacijskih sustava organiziraju kao iMinistarstvo znanosti, obrazovanjai porta i tvrtka CASE (Opatija).</li></ul></li><li> 29. <ul><li>Raunalo u koli(13) Hrvatsko drutvo za promicanje informatikog obrazovanja (HDPIO) organizira savjetovanje koje okuplja nastavnike informatike iz osnovnih i srednjih kola, ravnatelje, predstavnike Ministar...</li></ul></li></ol>