Provjera internetske sigurnosti u školama

  • Published on
    24-Jan-2015

  • View
    206

  • Download
    5

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Provjera internetske sigurnosti u kolama

Transcript

<ul><li> 1. Provjera internetske sigurnosti u kolama Kratke upute za opu prosvjetnu inspekciju Ove kratke upute slue kao potpora prosvjetnim inspektorima u kontroli kolskih mjera za ouvanje sigurnosti pri provoenju ope prosvjetne inspekcije. NAPOMENA: Ovo je prijevod Ofstedovog dokumenta, napravljen u sklopu projekta razvoja kolskog kurikuluma "Sigurniji internet za djecu". Vie informacija o projektu moete pronai na stranicama petzanet.HR. Original ovog dokumenta dostupan je na adresi: http://www.ofsted.gov.uk/resources/briefings-and-information-for-use-during- inspections-of-maintained-schools-and-academies Dobne skupine: sve Objavljeno: sijeanj 2014. Referentni broj: 120196 </li></ul><p> 2. Ured za standardizaciju obrazovanja i zatitu djece (Ofsted) regulira i kontrolira rad kola u svrhu postizanja najboljih rezultata u pruanju brige o djeci i mladim ljudima te u obrazovanju i usavravanju vjetina uenika svih dobnih skupina. Regulira i kontrolira ustanove koje vode brigu o djeci i rad socijalnih slubi te kontrolira Savjetodavnu i podupiruu sudsku slubu za djecu i obitelji (Cafcass), kole, vie kole, kolovanje uitelja, obrazovanje kroz rad, obrazovanje odraslih te obrazovanje u zatvorima i ostalim sigurnosnim institucijama. Procjenjuje rad djejih slubi i kontrolira rad ustanova za zbrinjavanje djece, ouvanje sigurnosti i slubi za zatitu djece. Ako elite kopiju ovog dokumenta u nekom drugom formatu, poput uveanog ispisa ili ispisanog Brailleovim pismom za slijepe, molimo obratite nam se na broj telefona 0300 123 1231 ili pismom na e-mail adresu enquiries@ofsted.gov.uk. Podatke sadrane u ovoj brouri (osim logotipa) smijete koristiti besplatno u bilo kojem obliku ili putem bilo kojeg medija, pod uvjetima licence pod nazivom Open Government Licence. Za pregled licence posjetite stranicu www.nationalarchives.gov.uk/doc/open-government-licence/, piite na adresu Information Policy Team, The National Archives, Kew, London TW9 4DU ili poaljite e-mail na e-mail adresu: psi@nationalarchives.gsi.gov.uk. Ova broura dostupna je na adresi www.ofsted.gov.uk/resources/120196. Kako biste primali redovne obavijesti putem digitalne pote o novim brourama, izvjeima kao i izvjeima prosvjetnih inspekcija, posjetite nau stranicu i kliknite na Subscribe. Piccadilly Gate Store St Manchester M1 2WD T: 0300 123 1231 Textphone: 0161 618 8524 E: enquiries@ofsted.gov.uk W: www.ofsted.gov.uk No. 120196 Crown copyright 2014 3. Sadraj Uvod Error! Bookmark not defined. Osnovni podaci 4 Uobiajene opasnosti s kojima se inspektori mogu susresti 5 Sadraj Error! Bookmark not defined. Kontakt Error! Bookmark not defined. Ponaanje Error! Bookmark not defined. Zato je to vano? 6 Kljune osobine dobrog i iznimno dobrog poslovanja 9 Pokazatelji loeg poslovanja 10 Dodatak 1. Pitanja za vodstvo kole 11 Dodatak 2. Pitanja za uenike 14 Dodatak 3. Pitanje za zaposlenike 15 Dodatak 4. Primjeri sadraja, kontakta i ponaanja 16 Dodatak 5. Trenutni trendovi u koritenju tehnologije meu djecom 17 Dodatak 6. Pojmovnik 20 Dodatni podaci 23 Izdanja Ofsted ureda 23 Ostala izdanja 23 Internetske stranice 23 4. Inspecting e-safety January 2014, No. 1201964 Uvod 1. U kontekstu provjere, internetska sigurnost moe se opisati kao sposobnost kole: da zatiti i educira uenike i zaposlenike u koritenju tehnologije da posjeduje prikladne mehanizme za pruanje odgovarajue intervencije i potpore kada je to potrebno. 2. Postoji veliki broj problema koji se javljaju pod nazivom internetska sigurnost, ali se mogu svrstati u tri rizine kategorije: sadraj: izloenost nezakonitom, neprilinom ili tetnom sadraju kontakt: izloenost tetnoj komunikaciji putem interneta s drugim korisnicima ponaanje: osobno ponaanje na internetu koje poveava vjerojatnost od napada ili uzrokuje tetu. Osnovni podaci 3. 2007. godine vlada je od prof. Tanye Byron zatraila procjenu opasnosti kojima su izloena djeca pri koritenju interneta i igranju raunalnih igrica. Nakon objave izvjetaja o rezultatima procjene 2008. godine, zatraeno je od Ureda za standardizaciju obrazovanja i zatitu djece da procijeni do koje mjere kole educiraju uitelje o sigurnom i odgovornom koritenju nove tehnologije. Izvjee pod nazivom Sigurno koritenje nove tehnologije takoer je ocijenilo edukaciju zaposlenika na temu internetske sigurnosti u posjeenim kolama i razmatralo vezu kole s obiteljima u polju internetske sigurnosti. Izvjee je imalo nekoliko kljunih zakljuaka: u pet kola koje su imale iznimno dobre strategije internetske sigurnosti, svi zaposlenici, ukljuujui i nenastavno osoblje, dijelili su odgovornost za internetsku sigurnost. Prozivka, konzultacije, sati zdravstvenog odgoja, individualni satovi, drutveni predmeti, obrazovni predmeti i uzrastu prilagoeni kurikulum za internetsku sigurnost, sve je to doprinijelo da uenici postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija uenici u kolama koje su imale sistem zatite pod nadzorom strunjaka i uitelja vie su znali i razumjeli o internetskoj sigurnosti od uenika u kolama sa sistemom blokiranja neprimjerenih i neeljenih sadraja. Uenici su openito bili ranjiviji kada su kole koristile sistem blokiranja odreenih sadraja jer nisu imali priliku sami procijeniti i suoiti se s opasnostima u najboljim kolama, uitelji savjetnici, struna sluba, nastavnici i obitelji sudjelovali su u izradi jasne strategije za internetsku sigurnost. Smjernice su se redovito obnavljale i mijenjale, zajedno s tehnolokim napretkom. 5. Inspecting e-safety January 2014, No. 120196 5 Meutim, sistematino obnavljanje strategija i procjena opasnosti rijetko se primjenjuje u ostalim posjeenim kolama iako su ve imale odlinu suradnju s obiteljima, najbolje kole su prepoznale potrebu nastavka takve suradnje kako bi ouvali internetsku sigurnost i kod kue mali broj posjeenih kola iskoristilo je stajalite uenika i roditelja kako bi razvile svoje smjernice za provoenje internetske sigurnosti u nekim kolama primijeene su slabosti u provoenju internetske sigurnosti u sluaju kada su uenici usvajali odreena znanja van kole najslabiji vid provoenja internetske sigurnosti u posjeenim kolama primijeen je u kvaliteti i uestalosti edukacije za zaposlenike. Edukacijom nisu obuhvaeni svi zaposlenici kole te ona nije provoena sistematino. ak i kole koje su organizirale edukaciju za sve zaposlenike, nisu sistematino kontrolirale rezultate i uinke takve edukacije. Preporuke za kole 4. U izvjetaju se preporua sljedee: kole bi trebale procijeniti potrebe za edukacijom svih zaposlenika i provesti edukaciju u svrhu irenja znanja i strunosti u sigurnom i prikladnom koritenju novih tehnologija kole bi takoer trebale usko suraivati s obiteljima kako bi im pomogle da svojoj djeci omogue sigurno i odgovorno koritenje novih tehnologija kod kue i u koli kole bi trebale ee koristiti stajalita uenika i obitelji u razvoju strategija internetske sigurnosti trebalo bi prijei sa sistema zabrane odreenih sadraja na nadzirane sisteme kako bi uenici razumjeli kako se suoiti s opasnostima; da im omogue bogatije obrazovno iskustvo; da premoste jaz izmeu kolskog sistema i otvorenijih sistema van kole kole bi trebale razviti uzrastu prilagoene, sveobuhvatne kurikulume za internetsku sigurnost koji bi omoguili uenicima da postanu sigurni i odgovorni korisnici novih tehnologija potrebno je suraivati s partnerima i ostalim suradnicima kako bi se osigurala internetska sigurnost uenika koji dio svojeg obrazovanja stjeu van kole kole bi trebale sistematino i iznova provjeravati i razvijati postupke internetske sigurnosti, ukljuujui i edukaciju, kako bi imali pozitivni uinak na znanje i razumijevanje uenika. Uobiajene opasnosti s kojima se inspektori mogu suoiti 5. Ovaj popis nije iscrpan. 6. Inspecting e-safety January 2014, No. 1201966 Sadraj izloenost neprikladnom sadraju kao to je internetska pornografija, ignoriranje postavljene dobne granice na raunalnim igrama (izloenost nasilju u kombinaciji s rasistikim izrazima), zlouporaba droga internetske stranice o stilu ivota (lifestyle websites), poput internetskih stranica o anoreksiji, samoozljeivanju ili samoubojstvima internetske stranice sa sadrajem namijenjenim promicanju mrnje provjera sadraja: kako provjeriti autentinost i tonost sadraja na internetu Kontakt grooming uspostavljanje emocionalne veze s djetetom u svrhu seksualne zlouporabe djeteta svi oblici virtualnog nasilja, odnosno, nasilja putem interneta kraa identiteta (ukljuujui i frape provala Facebook profila) i dijeljenje zaporki Vladanje problemi privatnosti poput objavljivanja osobnih podataka digitalni otisci i internetska online reputacija zdravlje i dobrobit (koliina vremena provedenog na internetu (internet ili igranje igrica)) sexting (slanje seksualno eksplicitnih sadraja (poruka ili fotografija) elektronikim putem) poznato pod nazivom SGII (vlastoruno snimljene nepriline fotografije) autorsko pravo (zanemarivanje intelektualnog vlasnitva i prava poput glazbe ili filma) Zato je ovo vano? 6. Tehnologija nudi nezamislive mogunosti i stalno se razvija. Pristup postaje sve univerzalniji i sve mobilniji, a uenici sve ranije poinju koristiti tehnologiju, kako je to opisano u nastavku. Starija djeca sve vie vremena provode na internetu i sve je vjerojatnije da e na internet ii sami bez nadzora. Djeca od 5. do 15. godine provode veinu vremena gledajui TV, dok djeca od 12 do 15 godina provode vie vremena na internetu (od 14.9 sati tjedno 2007. vrijeme provedeno na internetu poraslo je na 17.1 sat 2012. godine) i trenutno provode isto toliko vremena na internetu koliko i gledajui TV. Takoer vie nego 2011. internet koriste u vlastitim sobama (43% 2012. godine naspram 34% 2011. godine). Jedno od sedmero djece stare izmeu 5 i 7 godina (14%), jedno od 7. Inspecting e-safety January 2014, No. 120196 7 etvero djece stare izmeu 8 i 11 godina (24%) i preko polovice djece izmeu 12 i 15 godina starosti koristi internet bez nadzora (55%).1 Djeca pristupaju internetu preko veeg broja ureaja. Uz pristupanje internetu putem osobnog raunala, prijenosnog raunala ili netbooka sve se vie pristupa internetu i preko drugih ureaja. Sve dobne skupine e 2012. godine internetu vjerojatnije pristupiti preko tableta, a djeca izmeu 5 i 7 te 12 i 15 godina putem mobitela. Djeca izmeu 5 i 7 godina manje e nego 2011. godine pristupati internetu putem osobnih raunala, prijenosnog raunala ili netbooka (58% 2012. godine naspram 65% 2011. godine). Djeca svih dobnih skupina i dalje koriste drutvene mree; 22% djece starosti izmeu 8 i 11 godina i 80% djece starosti izmeu 12 i 15, od ega djeca izmeu 8 i 11 godina starosti imaju prosjeno 92 prijatelja, a djeca izmeu 12 i 15 godina starosti 286 prijatelja. 7. Tehnologija i problemi internetske sigurnosti idu rukom pod ruku. Mnogi incidenti dogaaju se van kole, ali ipak mogu utjecati na uenike ili nastavnike. 40% uenika izmeu 11 i 16 godina starosti svjedoilo je incidentu nastalom zbog slanja seksualno eksplicitnih sadraja, a 40% njih nije smatralo nage fotografije neprikladnima. 28% uenika izmeu 11 i 16 godina bili su rtve namjernih prijetnji i ponienja putem mobitela ili interneta od strane grupe uenika ili pojedinaca. Za etvrtinu njih to zlostavljanje je bilo u tijeku, to znai da je ista osoba konstantno bila rtvom grupe ili pojedinca tijekom dueg vremenskog perioda. Problemi su jo vei za osjetljiviju djecu (na primjer djecu invalide, djecu s posebnim obrazovnim potrebama, djecu bez roditelja); internet zaobilazi sigurnosne procedure stavljajui posvojenu djecu ili djecu koja se nalaze u udomiteljskim obiteljima ak u veu opasnost od otkrivanja njihovog identiteta. To mogu uiniti njihovi bioloki roditelji koji ih trae ili oni sami ele saznati tko su njihovi bioloki roditelji. Djevojice ee zlostavljaju putem interneta nego djeake. Od djece koja koriste internet, oko 4% djece starosti izmeu 8 i 11 godina te 8% djece izmeu 12 i 15 godina kae da ih je netko zlostavljao putem interneta u posljednjih godinu dana. to se tie uznemiravanja putem mobilnih telefona, postotak se nije mijenjao od 2011. niti za djecu staru izmeu 8 i 11 godina, niti za djecu starosti izmeu 12 i 15 godina. Djevojice stare izmeu 12 i 15 godina prije e nego djeaci priznati da ih je netko uznemiravao u posljednjih godinu dana (13% 2012. godine u usporedbi s 5% 2011. godine). Uenici s posebnim obrazovnim potrebama 16% ee su rtve internetskog nasilja; djeca slabijeg socijalnog i ekonomskog statusa 12% ee su rtve internetskog nasilja. 1 OFCOM Children and Parents: Media Use and Attitudes Report, Oct 2012. 8. Inspecting e-safety January 2014, No. 1201968 8. injenica da se radi o virtualnom okruenju ne ini ga manje podlonim moguoj teti i ozljeivanju u usporedbi sa stvarnim okruenjem. Zato je od neizmjerne vanosti da su i uenici i nastavnici u potpunosti spremni odgovorno koristiti nove tehnologije te da za to imaju dostatnu potporu. 9. Inspecting e-safety January 2014, No. 120196 9 Kljune osobine dobrog i iznimnog poslovanja Dosljedan pristup u cijeloj koli Svo nastavno i nenastavno osoblje moe prepoznati probleme internetske sigurnosti. Kvalitetno vodstvo kole postavlja internetsku sigurnost kao prioritet u svim aspektima kole (kola ima prepoznati stupanj kvalitete, kao to je e-safety Mark ocjena internetske sigurnosti). Visoki stupanj vanosti pridaje se obrazovanju u sferi internetske sigurnosti, irenju vjetina i izgradnji unutranje kvalitete. Vrjednuje se i prihvaa doprinos uenika, roditelja i ire kolske zajednice. Sistem dojave Jasni i razumljivi sistem prijave unutar kole koji koristi cijela kola, na primjer, anonimni sistem dojave putem interneta. Putevi za prijavu zlostavljanja, na primjer putem CEOP-a (Nacionalni centar Ujedinjenog Kraljevstva za zatitu djece na internetu). Jasni i obiljeeni putevi do kljunih lanova osoblja, koji se i koriste. Uinkovita primjena vrnjake kontrole i podrke. Nastavniko osoblje Svo nastavno i nenastavno osoblje redovito se educira. Jedan ili vie lanova osoblja ima viu razinu strunosti i jasno odreene odgovornosti. Politike Potuju se i primjenjuju rigorozni postupci i strategije internetske sigurnosti pisani jednostavnim engleskim jezikom. Na njihovom razvoju radi cijela kola, redovito se nadograuju i odobravaju ih uitelji savjetnici. Strategije internetske sigurnosti trebale bi se integrirati zajedno s ostalim relevantnim strategijama i politikama poput politika vladanja, zatite i strategija protiv zlostavljanja. Strategije internetske sigurnosti trebale bi obuhvaati i Politiku prihvatljivog koritenja koju razumiju i potuju i uenici, osoblje i roditelji. Obrazovanje Uzrastu prilagoen kurikulum o internetskoj sigurnosti koji je fleksibilan i vaan i koji potie interes uenika. Pomou njega potie se internetska sigurnost pouavanjem uenika kako da ostanu sigurni, kako da zatite sami sebe i kako da preuzimaju odgovornost za svoju vlastitu sigurnost i sigurnost ostalih. Pozitivne nagrade koriste se u svrhu njegovanja pozitivnog i odgovornog koritenja. Programi vrnjakog nadzora. Infrastruktura Ovlateni pruatelj intern...</p>