Filogenija zivog svijeta

  • Published on
    03-Jul-2015

  • View
    305

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Filogenija zivog svijeta

Transcript

<ul><li> 1. Adna urkovi II3</li></ul> <p> 2. Problem postanka ivotaDijalektiko-materijalistika teorija bazirase na konceptu o optem i neprestanomkretanju materije.Na odreenom stepenu hemijskeevolucije neorganske materije dolo jedo pojave prvo jednostavnih, a zatim isloenih organskih spojeva. Nakonizvjesnog vremena stvorila sekombinacija tih spojeva ime je dolo doprelaska hemijske evolucije u bioloku. 3. Prijeklo ivih organizamaSmatra se da su prva iva bia nastalaprije 2 do 3 milijarde godina, a uodreenoj mjeri liila su na savremeneviruse. Meutim dananji virusi ne mogubiti preci ivih bia jer ive kao paraziti,a prvi oblici ivota to nisu mogli biti.Hemijski sastav virusa je krajnje prost.Veina virusa sastoji se od nukleinskekiseline i proteinskog omotaa. 4. Jednoelijska ivabia predstavljajuneuporedivo sloenijesisteme. Pojedinefaze evolucije jouvijek su nedovoljnorazjanjene, alimanje-vie sigurne dasu neki organizmi liilidananjimbakterijama. 5. Pikoplankton Ostreoccocus, eukariot Deinococcus radiodurans, prokariot 6. Razilaenje razvojnih linijabiljaka i ivotinjaKako smo ve rekli nauka jo uvijek nijepotpuno raistila pitanja filogenetskihrazvoja. Samim tim nauka definitivno jonije rijeila problem porijekla biljaka,odnosno ivotinja.Mnogi naunici bavili su se ovimpitanjem, a meu poznatima je i JovanHadi koji je dao svoju teoriju razilaenjarazvonjih linija biljaka i ivotinja. 7. PHYTOBIA - biljke ZOOBIA - ivotinje 8. Filogenija biljakaSve biljke vode porijeklo od nekih autotrofnihProtobia. Sudei prema organizaciji elije,njima su najblie modrozelene alge, kojenemaju, kao ni bakterije, diferenciranoelijsko jedro; zbog toga ih sistematiaristavljaju u jednu zajedniku grupuProkaryota. Modrozelene alge obzirom nasvoju grau preci su algama. Porijekloheterotrofne grupe gljiva je nerazjanjeno.One su mogle postati direktno od bakterija iliod neke linije algi.CYANOBACTERIA ilimodrozelene alge Zelene algeMrke alge 9. Sve grupe kopnenih biljaka su potomcizelenih algi. Pri tome mahovine inejedan razvojni pravac, a ostale grupedrugi pravac. Vjeruje se da korijendrugog pravca predstavljaju grupaprimitivnih papratnjaa, kao i papratilistiarke. Odnosno dolazi do pojavegametofita i sporofita.Jedan pravac listiarki dao jegolosjemenjae a od njih su postaleskrivenosjemenjae. 10. GametofiteSporofiteSkrivenosemenjae 11. Filogenija ivotinjaFilogenija ivotinja takoe nije upotpunosti razjanjena. Osnovni razlognedostatka podataka o filogeniji ivotinjamoe se navesti nedostatak neprekidnepaleontoloke evidencije izumrlihorganizama. Prvi tragovi ivotinja naeni uslojevima starim vie od 800 milionagodina. Sama podjela ivotinjske vrste vrise na protozoe i metazoe.Ctenofora Bathocyroe fosteri,primjer vieelijske metazoe.ProtozoeVolvox 12. Primitivni trepljasti pljosnati crvi, beztjelesne duplje, predstavljaju najstarijugrupu vieelijskih ivotinja. Od tograzvojnog stepena evolucija je ila u dvasmjera: smjerom radijalno simetrinih oblika(dupljari i rebronoe), te smjerombilateralno simetrinih oblika (sve ostalegrupe ivotina). Spuve su postale direktnood praivotinja kao neka vrsta slijepogogranka.Fosil Kolihapeltis Trilobite Dupljari i suneri Ostaci zglavkara i crvi 13. Dugim istraivanjima utvreni suznakovi filogenetske bliskosti hordata ibodljokoaca. Po nekim crtama uembrionalnom razviu obiju grupa,zakljueno je da postoji izvjesnasrodnost izmeu mekuaca i prstenastihglista. Karakteristina lankovitost tijelaukazuje da su zglavkari postali odprstenastih glista. 14. Zahvaljujui relativnom bogastvu iskopanihfosilnih ostataka, filogenetski odnosi meuglavnim grupama kimenjaka mnogo sujasniji u poreenju sa odnosima ogromneveine beskimenjaka. Najnii oblikkimenjaka predstavljaju ribe bez vilica,koje se filogenetski nastavljaju na hordate.Od njih su nastale oklopnjae, prvikimenjaci sa ribama. Prave ribe nastajuod oklopnjaa i djele se na hrskaviave ikotunjae. Zatim nastaju koljoribe,dvodihalice, nakon njih vodozemci od kojinastaju gmizavci te ptice i na posljetkusisari. 15. Historijski razvojPrije 460 miliona godina prvi hordati300 miliona godina prvi insektiHordatiOstaciinsekata 16. Prije oko 350 miliona godina kopneni kimenjaciPrije oko 300 miliona godina prvi suhozemni kimenjaciPrije oko 250 miliona godina diferencirali se u biljojede,mesojede, a neki se vratili u voduRibe akoperke iStegocephaliaKoljoribe iprimitivnigmizavci 17. Prije oko 140 miliona godina pticePrije oko 140 miliona godina dinosaurusiOd zvjerogutera sisariPrije oko 70 miliona godina procvat sisara, ptica i insekataPtice DinosaurusiZvijeroguteri iProcynosuchus (cinodonti,prvi sisari) 18. Prije oko 55 miliona godina pojava primataPrije 30 miliona godina preci ovjekaPrije oko 10 miliona godina - australopitekusBonobo, Panpaniscus (po mnogimnaunicima iprimatolozima, Homopaniscus)Hominidi- Preciovjeka Australopitekus 19. 0652255704.600MILIJONIGODINAG NOVOEOLOKASREDNJESTAROPRADOBADOBA 20. ivi fosiliZmijuljice Riba lanceta ArovanaNaborana ajkula Moruna Arapaima 21. Testeraa Aligatorski gar Polypterus SenegalusKoalecant Carettochelys insculpta Termiti 22. Nautilus aba GmizavacGingko bilobaHorseshoe Crab - Potkovicakraba Tapiri 23. Hvala na panji ! </p>